“Reakcija investitora je bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće”.
To je treća, a ujedno i posljednja rečenica priopćenja kojeg je Ministarstvo financija objavilo u srijedu poslijepodne, samo koji sat prije nego su demonstracije na središnjim gradskim trgovima diljem Hrvatske okupile više od 50.000 ljudi. Informacija je stigla iz Londona, gdje je ministar financija Zdravko Marić otišao kako bi zadužio državu za dodatnih milijardu eura. Što mu, sasvim neočekivano, nije uspjelo.
Za sve nam je kriv Brexit?
Dan kasnije ministar Marić izašao je pred novinare (Televizija N1) s namjerom da objasni zbog čega država nije uspjela plasirati svoje obveznice na međunarodnom tržištu – a što joj se desilo prvi put u povijesti – ali za uvjerljivo objašnjenje javnost je ostala uskraćena. Ministar financija novinare je uvjeravao da uvjeti zaduživanja nisu bili povoljni zbog globalnih okolnosti: predstojećih sastanaka OPEC-a i američkog FED-a, referenduma o Brexitu i parlamentarnih izbora u nekolicini europskih zemalja, prvenstveno Španjolskoj.
Time je Marić zapravo ušao u sukob s niti 24 sata ranije objavljenim priopćenjem vlastitog ministarstva. U kojem je, naglasimo još jednom, eksplicitno stajalo da je zaduživanje na međunarodnom tržištu do daljnjeg odgođeno zbog “trenutnih domaćih političkih nejasnoća”. Ostaju nam utoliko samo tri potencijalna scenarija koji objašnjavaju zbog čega se Marić kući nije vratio s milijardu eura u džepu.
Tri scenarija
Prvi scenarij je najgrozniji, ali srećom i najmanje vjerojatan. A u njemu HDZ-ov dio Vlade namjerno sabotira međunarodni “road show” kako bi izvrgnuo Most dodatnom pritisku i natjerao ih da – u ime viših državnih interesa – odustanu od opoziva Tomislava Karamarka, zbiju redove i očuvaju stabilnost vlasti. To bi međutim istovremeno značilo i da je HDZ spreman državu otjerati i u bankrot kako bi sačuvao fotelju svog stranačkog šefa pa se ova opcija ipak doima previše ekstremnom da bi bila sasvim uvjerljiva.
Prostora za sumnju ostavlja tek činjenica da Ministarstvo financija u obraćanju javnosti otvoreno priznaje da je politička situacija u državi nestabilna, što je daleko od uobičajene prakse. A u tom se ključu onda može čitati i zajedničko obraćanje Tihomira Oreškovića, Bože Petrova i Karamarka koje je u srijedu navečer odaslano u vidu priopćenja iz Banskih dvora. Zbijanje je redova, doduše, trajalo vrlo kratko – jedva da je i dočekalo jutro.
Drugi scenarij je da međunarodni vjerovnici Hrvatskoj nisu uopće željeli posuditi novac, u strahu da ga Vlada nije sposobna vraćati. Ni ova se opcija ne čini pretjerano vjerojatnom, s obzirom da i puno nestabilnije države od Hrvatske redovito uspijevaju “utopiti” svoje obveznice.
Najizglednijim se tako čini treći scenarij, s kojim se već uvelike špekulira u medijskom prostoru. A taj glasi da su vjerovnici ponudili Mariću zaduživanje po znatno većoj kamati nego što se očekivalo, odnosno da bi Hrvatska sada morala posuđivati skuplji novac nego u mandatu bivše Vlade, iako je gospodarstvo u međuvremenu počelo pokazivati znakove oporavka.
Tportal je s takvom informacijom izašao već u srijedu poslijepodne, pozivajući se na tvrdnju neimenovanog analitičara jedne domaće banke. Još konkretniji je u tiskanom izdanju od četvrtka bio Novi list, koji prenosi neslužbenu informaciju da su međunarodni vjerovnici pokušali Mariću prodati novac uz kamatu od gotovo pet posto. Prošle godine Hrvatska se u inozemstvu zadužila po kamatnoj stopi od tri posto.
A što ako…?
Službene potvrde ovih informacija zasad nema, a vjerojatno ih neće ni biti. “Ako me pitate o detaljima cijene, ne mogu na ta pitanja odgovarati i spekulirati”, izjavio je ministar Marić već na samom početku svoje press konferencije. Na kojoj – iako se pohvalio pozitivnim gospodarskim trendovima poput rasta BDP-a, industrijske proizvodnje, trgovine na malo i građevinskog sektora, kao i visokim očekivanjima od turističke sezone – Marić nije znao čak niti okvirno kazati kada će to biti pravi trenutak se Hrvatska u inozemstvu zaduži po povoljnim uvjetima.
“Možda prije, a možda nakon ljeta”, glasio bi sumirani ministrov odgovor na pitanje kada će u konačnici provesti planirana emisija euroobveznice. Pitanje što će se točno desiti ako cijena zaduživanja i tada ostane ista (ili se čak poveća) ministru nije postavljeno, ali odgovor je ipak potrebno ponuditi – ili će se država zadužiti puno skuplje nego što si to može priuštiti pa se dugoročno uvaliti u još veće probleme, ili će se rupe krpati rebalansom proračuna, ili državna riznica neće moći u cijelosti ispuniti preuzete obaveze, bilo prema građanima, bilo prema kreditorima. Ova posljednja opcija kolokvijalno je poznata pod terminom “bankrot države”.
