“Biračima ćemo pokazati da HDZ može građanima pripremiti kvalitetan i ostvariv program reformskih mjera, za razliku od SDP-ova programa koji je u četiri godine vlasti gospodarski unazadio Hrvatsku i pogoršao standard građanima”, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu i kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković u intervjuu za Jutarnji list.
Pozabavit ćemo se najprije drugim dijelom Plenkovićeve izjave, koja se odnosi na standard hrvatskih građana. Statističke kategorije putem kojih Eurostat mjeri razinu životnog standarda su BDP po glavi stanovnika, stvarna pojedinačna potrošnja i indeks potrošačkih cijena. U svim navedenim kategorijama Hrvatska je ispod europskog prosjeka.
Stagnacija standarda
Prema podacima iz lipnja ove godine, hrvatski BDP po glavi stanovnika u 2015. godini iznosio je 58 posto EU prosjeka. Među državama članicama lošije su pozicionirane samo Rumunjska (57 posto) i Bugarska (46 posto). 2011. godine – kada je SDP-ova koalicija nakon izbora u prosincu došla na vlast – BDP po glavi stanovnika iznosio je 59 posto, da bi 2012. skočio na 60 posto.
Stvarna pojedinačna potrošnja tijekom SDP-ovog mandata uglavnom je stagnirala te 2012., 2013. i 2015. godine iznosila 59 posto europskog prosjeka. U 2015. godini zabilježen je pad na 58 posto europskog prosjeka. Upravo se ova kategorija smatra najvažnijim indikatorom standarda, a u njoj među državama članicama EU za Hrvatskom kaska samo Bugarska (51 posto), dok je Rumunjska u istom vremenskom razdoblju, od 2012. do 2015. godine, ostvarila rast od tri postotna boda i sasvim se izjednačila s Hrvatskom.
No, u istom su razdoblju cijene u Hrvatskoj bilježile pad s obzirom na europski prosjek. Razina cijena 2012. godine iznosila je 66 posto EU prosjeka, da bi se do 2015. godine smanjila na 62 posto EU prosjeka. Niže prosječne cijene među zemljama članicama imaju Češka (59 posto), Litva (58 posto), Mađarska (53 posto), Poljska (52 posto), Rumunjska (47 posto) i Bugarska (42 posto), dok je Slovačka s 62 posto po razini cijena izjednačena s Hrvatskom. Iščitavajući ove podatke dolazi se do zaključka da je životni standard tijekom četiri SDP-ove godine zapravo stagnirao, s obzirom da je blagi pad BDP-a po glavi i stvarne potrošnje pratio i pad cijena s obzirom na europski prosjek.
Padovi i usponi
Glavni makroekonomski indikatori Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuju da je u istom razdoblju hrvatsko gospodarstvo imalo uspona i padova, da bi na koncu bilo ostavljeno u sličnoj situaciji u kakvoj je i zatečeno. Prema podacima HNB-a, hrvatski je BDP 2011. godine iznosio 332,587 milijuna kuna, da bi do 2015. porastao na 334,219 kuna. Međutim, istovremeno se zbog odnosa tečaja kune i eura BDP po glavi stanovnika, koji se izražava u zajedničkoj valuti eurozone, smanjio – i to s 10.453 eura po stanovniku na 10.364 eura po stanovniku.
U istom je razdoblju rasla i stopa nezaposlenosti (prema definiciji ILO-a), koja je 2011. godine iznosila 13,7 posto, da bi se u 2015. popela na 16,3 posto. To je međutim napredak s obzirom na 2013. i 2014. godinu, kada je stopa nezaposlenosti iznosila 17,3 posto.
Stopa zaposlenosti stanovništva (po definiciji ILO-a) 2011. godine iznosila je 44,8 posto, da bi u 2015. godini, zadnjoj koju je SDP predvođen Zoranom Milanovićem proveo na vlasti, došla na 44,1 posto. No, i ovdje možemo govoriti o napretku, s obzirom da je 2013. godine stopa zaposlenosti pala na samo 42,1 posto.
Oporavak ipak pokrenut
Sukladno je to s indikatorima koji pokazuju da je u zadnjoj godini mandata SDP-ove vlade ipak pokrenut dugo očekivani gospodarski oporavak. Prvenstveno to pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju kvartalnog BDP-a, koji je u porastu još od zadnjeg tromjesečja 2014. godine. U prvom kvartalu tekuće godine BDP je porastao za čak 2,7 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da je u porastu i industrijska proizvodnja, koja je prošle godine, s obzirom na 2014. godinu, porasla za 2,6 posto. Kroz prošlu godinu zabilježen je, opet prema podacima DZS-a, i porast potrošnje kućanstava: u prvom kvartalu 2015. potrošnja kućanstava rasla je za 0,3 posto, u drugom kvartalu za 0,6 posto, u trećem kvartalu za 1,4 posto, a u četvrtom kvartalu za 2,4 posto. Trend je nastavljen i u prvom kvartalu tekuće godine, kada je potrošnja kućanstava rasla za čak 3,1 posto.
