Pod povećalom

Država ostala bez novca, ne može više poticati zapošljavanje mladih

HINA/ Damir SENČAR /ds

Obustava provedbe dijela mjera aktivne politike zapošljavanja, uključujući i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nije nekakav iznenadan potez tehničke vlade, već logična posljedica prepolavljanja proračunskih sredstava za te mjere na što su pojedini mediji (Novi list) upozoravali još prije nekoliko mjeseci. Odluka o obustavi programa stručnog osposobljavanja donesena je potpuno iznenadno, bez prethodne najave, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje održanoj 23. lipnja (20minuta.hr).

Iz priopćenja Zavoda za zapošljavanje razvidno je da su sredstva planirana za te mjere u ovogodišnjem proračunu već potrošena, pa iako tvrde da je riječ o privremenoj obustavi, teško da će se mjere nastaviti.

Prema podacima sa stranice Vlade RH, tijekom 2015. za sve mjere i aktivnosti Zavoda usmjerene na zapošljavanje ukupno je isplaćeno 1.194.637.693 kuna, od čega je 941.651.269 iz nacionalnih i 252.986.423 kuna iz EU sredstava.

Kada se pogleda budžetska linija Aktivna politika zapošljavanja iz koje su se financirale mjere koje su sada privremeno ukinute – potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te javni radovi – vidi se da je prošle godine za tu mjeru planirano 567.819.000 kuna, od čega je više od 90 posto i izvršeno. U ovogodišnjem proračunu, međutim, za tu je liniju planirano tek 268.520.463 kuna, što je manje od pola lanjske sume, pri čemu treba primijetiti da broj korisnika ovih mjera iz godine u godinu znatno raste. Treba, također, primijetiti da je ta budžetska linija pretrpjela najveća kresanja u proračunu.

Pozivanje na EU fondove

Kad su se mediji raspitivali o sudbini mjera uz tako srezana sredstva, novi dužnosnici Vlade i Zavoda pozivali su se na nadoknađivanje razlike preko europskih fondova. Istina je da se nakon prekida navedenih mjera nastavljaju provoditi mjere pokrivene Operativnim programom Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. koje se odnose na provedbu europske Aktivne politike zapošljavanja za mlade, a čiji korisnici, pod određenim uvjetima, mogu biti osobe do 29 godina. Kroz tu liniju za njih će biti otvoren slični projekt stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, obrazovanje, osposobljavanje na radnom mjestu, potpore za zapošljavanje, javni rad i samozapošljavanje.

Zadržani su i određeni vidovi pomoći za osobe starije od 29 i teže zapošljive, ali bez mjere stručnog osposobljavanja za rad  koja je, inače, od 2012. postala otvorena za sve dobne skupine i različite razine obrazovanja, uz uvjet da je riječ o ljudima koji nisu ostvarili 12 mjeseci staža u struci za koju su se školovali. Upravo je stručno osposobljavanje najčešće korištena i najskuplja mjera koju Zavod provodi.

Pitanje je, međutim, koliko će i mjere koje su se zadržale potrajati s obzirom na dosadašnje neslavno povlačenje sredstava iz EU fondova, u ovom slučaju Europskog socijalnog fonda. U prošlogodišnjoj projekciji budžeta iz tog je fonda za OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, prioriteti 1,2 i 5 planirano povlačenje 499.242.839 kuna, te kroz OP Razvoj ljudski potencijala, prioritet 1 i 4 još  72.681.000, a povučeno je tek nešto više od trećine sredstava.

U projekciji proračuna za 2016. nisu, bez obzira na najave, uvrštena povećana sredstva  Europskog socijalnog fonda. Ona su čak i manja – za Aktivnu politiku zapošljavanja predviđeno je  424.253.430, što je 85 posto lanjske projekcije (ali još uvijek dvostruko više od onog što se tijekom 2015. stvarno uspjelo i povući). Kad se od planiranih sredstava oduzmu povećani troškovi za zaposlenike Zavoda (15 puta veći nego lani) za provođenje mjera ostane manje od 400.000.000.  Za nadati se je da će trošak za zaposlene i usluge od 33 milijuna rezultirati boljim povlačenjem sredstava u budućnosti jer se u projekciji za 2017. u sklopu te mjere iz Europskog socijalnog fonda planira povući  750.671.500, a u 2018. čak 1.227.049.000 kuna.. Uz taj program, iz OP Razvoj ljudskih potencijala 2007- 2013. planirano je dobiti iznos od 65.429.000.

Tijekom pet mjeseci nismo saznali kakve su nakane Vlade

Iako se u priopćenju HZZ-a objavljenom iznenada 24. lipnja, nakon sjednice Upravnog odbora, spominje da je ukidanje tih mjera privremeno, činjenica je da se nova Vlada nikada nije o njima pozitivno očitovala. Vladajući se formalno nisu odrekli ranije zacrtanih Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje od 2015 – 2017., ali su u javnim nastupima sporili domete pojedinih mjera te isticali potrebu većeg fokusiranja na obrazovanje i prekvalifikaciju. U Nacionalnom programu reformi koji je poslan Europskoj komisiji Vlada naglašava rezultate Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. – 2013. Grupa stručnjaka u toj je evaluaciji pozitivnom ocijenila mjere potpora za zapošljavanje i usavršavanje te potpore za samozapošljavanje, ali su preporučili promjene kod mjere stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ta mjera pokazala se donekle pozitivnom za one koje su kroz nju prošli jer je postotak onih koji su se zaposlili nešto veći od onih koji nisu sudjelovali u mjeri, ali autori ukazuju da je zbog proširenja korištenja došlo do supstitucije redovnih radnih mjesta i zapošljavanja, osobito u javnom sektoru. Također, mjera je nedovoljno dostupna osobama slabijeg imovinskog statusa, konstatirali su autori, uz sugestije kako bi se ona trebala bolje definirati.

Broj korisnika stručnog osposobljavanja je od vremena evaluacije i dalje rastao, da bi tijekom 2015. bilo uključeno 32.494 osoba. Tijekom 2016. mjeru je aktivno koristilo 23.869 korisnika.

Novac iz državnog proračuna je potrošen, novu vladu nećemo imati prije jeseni, a tek nakon formiranja nove vladajuće strukture vidjet ćemo hoće li i koje mjere aktivnog zapošljavanja biti nastavljene.

Inače, interpretacije da će se sredstva oduzeti iz mjera za zapošljavanje i preusmjeriti u naknade od 1000 eura za novorođenu djecu pokazale su se netočnima. Do pada Vlade nije postalo sigurno hoće li se, kada i pod kojim uvjetima isplaćivati naknade za novorođenu djecu što ih je iz neba pa u rebra na jednom predizbornom skupu najavio bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. SDP je na tragu tih obećanja službeno zatražio da se delimitiraju iznosi porodiljnih naknada te uvede jednokratna novčana potpora za novorođenu djecu od 8.000 kuna, ali je Vlada te prijedloge odbila uz obrazloženje kako za to treba mijenjati zakonodavstvo te pronaći dodatna sredstva.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.