„Hrvatska je postala zemlja s previše visokobrazovanih“, ta izjava ministrice rada Nade Šikić za N1 obilježila je tjedan koji je iza nas.
Izjavu ministrice Šikić vrlo jasno demantiraju podaci Eurostata. Prosječni postotak visokobrazovanih stanovnika u dobi između 30 i 34 godina u Europskoj uniji je 38,7 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak 30,9 posto. Gori od nas su u samo pet zemalja EU – Češkoj s 30,1 posto, Italiji s 25,3 posto, Malti s 27,8 posto, Rumunjskoj 25,6 posto i Slovačkoj s 28,4 posto.
Hrvatska je u sklopu strategije Europe 2020. kao cilj postavila do će do te godine postići 35 posto visokobrazovanih u dobi od 30 do 34 godine, s čime ministrica vjerojatno nije upoznata.
Trend je ipak pozitivan jer je od 2006., kada je visokobrazovanih stanovnika te dobi bilo samo 16,7 posto taj postotak bitno porastao. 2013,. u godini kada je Hrvatska ušla u EU, prosjek visokobrazovanih EU28 bio je 37,9 posto, a Hrvatska je imala samo 25,6 posto. Gore od Hrvatske tada su bile samo Italija i Rumunjska.
Bez obzira na taj pomak nabolje, Europska komisija je u svom prošlogodišnjem izvještaju konstatirala kako je ukupni postotak stanovnika s visokoškolskim obrazovanjem u Hrvatskoj (18,5 posto) još uvijek među najnižima u Europi (prosjek 26 posto).
Iako visokoobrazovani mladi ljudi u Hrvatskoj imaju problema sa zapošljavanjem većih nego što je to u većini drugih zemalja EU, iz izvješća koje je pripremila Europska komisija jasno je da najvećih problema sa zapošljavanjem ipak imaju neobrazovani nezaposleni koji nisu završili osnovnoškolsko obrazovanje, imaju samo osnovnu školu ili strukovno obrazovanje, dok visokobrazovani i oni s višim obrazovanjem podjednako prolaze znatno bolje na tržištu rada.
Ministrica Šikić ovom je izjavom nastavila svoj sretni niz kojeg je započela priznanjem da ne zna kako se puni proračun, a nastavila s legendarnom izjavom da nas skraćenje dobi za mirovinu ne bi trebalo brinuti jer će se to odnositi na našu djecu, a ne na nas.
