Predizborni programi

Izborni program MOST-a: Konfuznim mjerama do rasta BDP-a od 3,88 posto

HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Želeći dokazati da su za ove izbore, za razliku od prošlih, priredili pravi izborni program, MOST nezavisnih lista sastavio je opsežan dokument na 106 stranica, da bi ga potom nadopunio i Gospodarskim proglasom, gotovo jednako toliko dugim dokumentom koji pojašnjava gospodarski dio izbornog programa.

Uz izborni program i Gospodarski proglas, MOST u istom paketu nudi i RESTART, program rješavanja problema blokiranih građana i to tako da se kredite koje građani ne mogu plaćati preusmjeri u “lošu banku”, koncept koji je nakon financijske krize u nekim zemljama osmišljen kao model za čišćenje bilanci posrnulih banaka, a nije jasno tko bi u Hrvatskoj mogao biti zainteresiran investirati u taj projekt.

Program radilo 150 stručnjaka

Sam izborni program sastoji se od 25 poglavlja u kojima se odvojeno tretiraju gospodarstvo, ekonomske politike, mirovinski sustav, zapošljavanje, radno zakonodavstvo i odnosi, poslovno okruženje, reforma javnih poduzeća, javna uprava, zdravstvo, socijalna politika, demografija, regionalni razvoj, pravosuđe, obrana i branitelji, obrazovanje i znanost, kultura, graditeljstvo, energetika, zaštita okoliša, poljoprivreda, pomorsko dobro i isključivi gospodarski pojas, turizam, europski strukturni i investicijski fondovi  i demokratizacija hrvatskog političkog sustava u području građanskih inicijativa i izbornog sustava.

MOST se hvali kako je na programu radilo 150 vrhunskih stručnjaka. Ono što su izrodili prilično je neujednačen sadržaj u poglavljima u kojima na više mjesta nedostaje i osnovne lekture.

Brojke s kojima kane završiti mandat

Iz Gospodarskog proglasa (u kojem je prvih tridesetak strana posvećeno opisivanju dosadašnjih ekonomskih politika i strukturnog problema koji, smatraju, potječe još iz stabilizacijskog programa iz 1993.) saznajemo da MOST traži korjenite promjene ekonomske politike koje bi Hrvatsku trebale pretvoriti iz uvozno ovisne u izvoznu zemlju čiji će izvoz biti tehnološki intenzivan. Zalažu se za jačanje IT sektora i industrijalizaciju, efikasni makroekonomski menadžment te rast ljudskog kapitala kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanje i razvoj. Ekonomija bi od porezno opterećujuće trebala prerasti u porezno i tržišno stimulirajuću. od koruptivne u transparentnu, a sve uz socijalnu osjetljivost i smanjenje nejednakosti među građanima.

Kao ciljevi gospodarskog programa do kraja mandata navode se:

– realna stopa rasta BDP-a oko 4 posto (na više se mjesta ta stopa precizira na 3,88 posto)

– smanjenje stope nezaposlenosti mladih na 32 posto

– prosječna godišnja stopa inflacije od 2,3 posto

– održavanje stabilnosti tečaja kune uz maksimalno dopuštenu kontroliranu deprecijaciju/aprecijaciju od 1 posto godišnje

– porast bruto investicije u fiksni kapital (u postotku od BDP-a) na 24 posto

– porast bruto investicije u opremu na 50 posto

– rast izdvajanja za obrazovanje na 6 posto

– rast izdvajanja za istraživanje i razvoj na 2,5 posto

– smanjenje bruto inozemnog duga na oko 80 posto BDP-a

– porast stope zaposlenosti na oko 70 posto

– porast udjela industrije u BDP-u na 30 posto

– smanjenje stope rizika od siromaštva na 14 posto

– smanjenje nejednakosti u društvu – pad Gini indeksa na oko 25 posto

– smanjenje stope nezaposlenosti na oko 12 posto

– rast udjela izvoza u BDP-u na oko 62 posto

– smanjenje udjela uvoza na oko 54 posto

– smanjenje zaduženosti kućanstva na oko 60 posto raspoloživog dohotka

– poboljšanje neto međunarodne investicijske pozicije na razinu  – 45 posto BDP-a

– smanjenje stope poreza na dobit na 17 posto

– neoporezivi dio plaća rast će 100 kuna godišnje

– redefiniranje poreznih razreda – 10-postotna stopa na plaće do 3000 kuna neto, 20-postotna na plaće od 3000 do 13 000, 35-postotna od 13 do 100 000 kuna,  50-postotna na plaće preko 100 000 kuna neto

– povećanje granice oporezivanja za nagrade, regrese, darove u naravi, stipendije za 30 posto

– fiskalna decentralizacija – spuštanje dijela prihoda PDV-a (1-2 posto) na razinu regija

– rast likvidnosti – monetarni multiplikator 1,5

– fiskalna konsolidacija – smanjenje udjela javnog sektora na 40 posto BDP-a

– smanjenje zaduženosti građana kroz reprogram duga – zaduženost građana bi se smanjila za 15,7 milijardi kuna za koliko bi se smanjile neizvršene obveze za plaćanje

– smanjenje zaduženosti poduzeća kroz reprogram duga – smanjenje obveza za 7,8 milijardi kuna

– stopa PDV-a ostaje na 25 posto

– refinanciranje duga države – reprogram uz povoljnije kamatne stope (ustrojavanje posebnog odjela za upravljanje dugom pri Ministarstvu financija)

– poboljšanje kreditnog rejtinga na BBB

– porez na nekretnine uvest će se nakon 2020. kada se izvrše sve pripremne radnje

Lanjska obećanja na kojima u Vladi nisu radili

MOST donosi tablicu s očekivanim rezultatima provedbe gospodarskog programa te njegovu ekonomsku bilancu. Iako je takva konkretizacija svakako pohvalna, do nje se treba probijati kroz šumu teoretiziranja, pa i nabrajanja mjera koje su nelogične ili neprovedive, a ima i onih koji se već provode. Teško je, također, ne primijetiti kako su neka od navedenih obećanja izrečena i prije prošlih izbora pa na njima MOST nije radio ništa kao što je to, na primjer, smanjenje broja ministarstava ili hitno proglašenje gospodarskog pojasa.

Tako se kao preduvjet za provođenje gospodarskog programa i prva od 14 makroekonomskih mjera navodi ustrojavanje Ekonomskog savjeta, kao savjetodavnog tijela vlade i izrada makroekonomskog modela te bilance nacionalnog bogatstva. Makroekonomski model trebao bi omogućiti točnije prognoziranje kretanja gospodarstva u budućnosti, praćenje ostvarenja ciljeva i mjera ekonomskih politika te po potrebi donošenje akcijskih planova radi sinkroniziranja mjera. Međutim, iz MOST-a su kreiranje ekonomskog savjeta koji će osmišljavati politike najavljivali i tijekom prošlih izbora, da bi se po formiranju vlasti s HDZ-om takva ideja zagubila. Dapače, morali su se mijenjati zakoni koji su propisivali kako u pojedinim tijelima sjedi potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo jer je ova Vlada imala dva potpredsjednika – Tomislava Karamarka i Božu Petrova, a da nijedan od njih nije bio primarno zadužen za gospodarstvo. Zato su obojica odvojeno imala svoje savjetnike za gospodarstvo, a premijer Tihomir Orešković svojeg CIO-a Jakšu Puljiza, zaduženog za koordinaciju među ministarstvima kojima su na čelu bili (i još uvijek su) ministri koji vode svoje suprotstavljene stranačke politike umjesto da djeluju kao tim.

Koliko ljudi zaposliš, toliku plaću dobiješ

Kao druga makroekonomska mjera navodi se vođenje stabilnog tečaja koji će omogućiti fluktuiranje kune u prihvatljivim granicama realne aprecijacije i realne deprecijacije, tako da se poveća izvoz. Monetarna vlast mora početi provoditi politiku ciljane inflacije koja mora biti usklađena s druga dva cilja: padom stope nezaposlenosti i sa stopom rasta outputa.

U akcijskom planu borbe protiv nezaposlenosti traži se osnivanje nove akcijske grupe za borbu protiv nezaposlenosti unutar Ministarstva rada, a iako se na jednom mjestu naglašava individualizirani pristup svakom nezaposlenom i programi pametne specijalizacije, najveći se značaj daje zapošljavanju preko javnih radova “financiranih iz programa EU”. Zaziva se skup mjera koje će pojačati zapošljavanje mladih te dugotrajno nezaposlenih te predlaže da se poduzetnicima koji otvore nova radna mjesta ovisno o broju ljudi koji zaposle smanji porez na dobit. Može se, međutim, naići i na vrlo zanimljive prijedloge reforme zavoda za zapošljavanje: “Učinak svake od tih institucija na tržištu rada mora se mjeriti kroz direktan broj nezaposlenih koji je zaposlen upravo posredovanjem bilo koje od tih institucija. Agencije i zavodi za  zapošljavanje  moraju  prestati  biti  tek  mjesto  evidentiranja  nezaposlenih.  Plaće  zaposlenika u tim institucijama moraju se vezati uz broj nezaposlenih koji je zaposlen u svakom od konkretnih područnih ureda.  Sustav plaća  da bi bio efikasan ne može dopuštati da istu plaću ima službenik u nekom područnom uredu  zavoda  za  zapošljavanje  koji  mjesečno  direktnim  svojim  angažmanom  i  radom osigura  zapošljavanje  50  ljudi  dok  neki  drugi  u  nekom  drugom  područnom  uredu  tek  bilježi  i  šalje obavijesti ljudima da se jave na neke natječaje. Ovaj prvi direktno stvara novu dodanu vrijednost jer je omogućio da se dio izgubljenog BDP -a ostvaruje kroz zapošljavanje 50 ljudi koji inače ne bi stvarali dodanu  vrijednost  (smanjuje  javne  oportunitetne  troškove)  dok  onaj  drugi  koji  u  stvari  samo  bilježi kretanja kronološki  stvara  nove  oportunitetne  troškove  za  gospodarstvo.  Upravo  za  iznos  tih oportunitetnih troškova njegova se plaća mora umanjiti a onoga prvoga povećati”.

Ne smanjuju PDV

Nagrađivanje prema rezultatima  rada osnovna je MOST-ova politika kad je riječ o reformama u javnom sektoru, ali ona se ipak ne može jednako primijeniti na svako radno mjesto. Ponovo, kao pred prošle izbore, najavljuju i smanjenje broja ministarstava, pripajanje agencija ministarstvima i njihovo ukidanje, a u sklopu cjelovite reforme javnog sektora naglasak se stavlja na produktivnost (spominje se uvođenje konkurencije u javni sektor i upravu). U programu se govori o decentralizaciji i navode mjere za bolje upravljanje na razini jedinica lokalne samouprave, ali se više izrijekom ne najavljuje smanjenje njihova broja, već se koristi dvostruki termin županija/regija.

Naglasak MOST-ova programa je na jačanju poduzetništva. Predviđaju smanjenje poreza na dobit i povećanje neoporezivog dijela dohotka, ali za razliku od HDZ-a ne daju nerealistična obećanja o istovremenom smanjenju PDV-a. U njihovim izračunima stopa PDV-a zadržana je na 25 posto.

 

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.