Pod povećalom

Odluka o kojoj ovisi budućnost SDP-a

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd; Televizija N1

Prave posljedice katastrofalnog poraza SDP tek treba osjetiti. Zoran Milanović iza sebe ostavlja razjedinjenu partiju, s brojnim pretendentima na tron i neminovnim unutarstranačkim obračunima u kampanji za novog predsjednika. Lista kandidata još nije konačna, ali već sada je jasno da će lajtmotiv SDP-ovih unutarstranačkih izbora biti međusobno nabacivanje krivicom za trenutačno stanje unutar druge najveće političke stranke u Hrvatskoj.

Kandidaturu za novog predsjednika stranke prvi je istaknuo Ranko Ostojić. Putem Facebooka je najavio da će “izaći i boriti se” za fotelju šefa stranke, što je s obzirom na Ostojićevu popularnost unutar stranke malo koga iznenadilo. No, daleko od toga da se Ostojića unaprijed može proglasiti favoritom; zbog njegove bliskosti Milanoviću brojni SDP-ovci smatraju da bi takav izbor bio tek nastavak dosadašnje neuspješne politike.

Kandidat po mjeri Plenkovićevog HDZ-a

Zatim je tu Tonino Picula, SDP-ov eurozastupnik koji već godinama kotira kao najizgledniji Milanovićev nasljednik i potencijalni spasitelj stranke. Ranije ove godine Picula nije želio izaći Milanoviću na unutarstranački megdan, ali ovoga puta nije oklijevao. Kandidaturu je već javno potvrdio i odmah iznio svoju viziju za neki budući SDP (Tportal). Bio bi to nesumnjivo radikalni zaokret u usporedbi s Milanovićevim godinama; Piculinu političku karijeru obilježio je diplomatski, nekonfliktni stil komuniciranja zbog čega ne može pobjeći od usporedbi s Andrejem Plenkovićem. Picula je s novim liderima HDZ-a Plenkovićem i Davorom Ivom Stierom uspješno surađivao u Europskom parlamentu, a Stieru je napisao i predgovor za knjigu/politički esej “Nova hrvatska paradigma” (Telegram).

Piculu bi na čelu SDP-a voljeli vidjeti i glavni politički konkurenti. Vidi se to iz riječi glavnog HDZ-ovog tajnika Gordana Jandrokovića koji bi “volio da i SDP donese odluku koja će pridonijeti stabilnosti Hrvatske, smanjenju napetosti i podjela u društvu” (Televizija N1). S Piculinim SDP-om bi i često spominjana velika koalicija, ako Vlada HDZ-a i MOST-a i ovoga puta bude imala problema s funkcioniranjem, mogla postati realna opcija. No, planove Piculi zasad kvare ljudi koje se percipiralo kao njegove glavne unutarstranačke saveznike.

Na prošlim unutarstranačkim izborima Picula je podržavao Zlatka Komadinu (HRT) pa se očekivalo da će mu župan primorsko-goranski ovoga puta uzvratiti uslugu. No, čini se da Komadina ima druge planove. “Glavni grad Hrvatske je Zagreb, a ne Brisel”, poručio je Komadina Piculi nakon što je ovaj izjavio da se u slučaju pobjede na unutarstranačkim izborima ne bi povukao iz Europskog parlamenta (Novi list). Također, upitno je i može li Picula računati na podršku prvog čovjeka zagrebačkog SDP-a Davora Bernardića, koji prema neslužbenim informacijama i sam još razmatra hoće li se kandidirati (Televizija N1). Ako zagrebački i riječki ogranci SDP-a u konačnici ipak stanu u njegov kut, Picula ima realne šanse. U suprotnom, Milanovićevog nasljednika ipak će trebati tražiti negdje drugdje.

Mršić nije zainteresiran

Na listi favorita za novog vođu SDP-a bio je i Siniša Hajdaš Dončić. Upravo je u njegovoj trećoj izbornoj jedinici Narodna koalicija imala najbolji izborni rezultat i osvojila čak osam mandata. Hajdaš Dončić na glasu je i kao vješt terenski operativac, koji bi znao prikupiti potrebne glasove. No, on je u razgovoru za Globus rekao da se neće kandidirati, te objasnio da bi kao budućeg predsjednika stranke volio vidjeti Orsata Miljenića. Bivši ministar pravosuđa o kandidaturi pak još razmišlja. Jutarnji list tvrdi da Miljenić i dalje ispituje stanje unutar stranke u potrazi za podrškom. Navodno je zvao i Milanovića, ali mu je ovaj spustio slušalicu.

Mediji špekuliraju da bi kandidaturu mogao istaknuti i Mirando Mrsić, koji se za sada nije oglasio. Svoje pobornike zato je razočarao direktor Podravke Zvonimir Mršić, kojeg mnogi SDP-ovci smatraju najkvalitetnijim stranačkim kadrom, materijalom za budućeg premijera. On je nagađanja o svojoj kandidaturi sasjekao putem Facebooka, poručivši da ga trenutno zanima samo poslovanje Podravke. Što ne znači da za koju godinu neće biti zainteresiran za mjesto u izvršnoj vlasti, ukoliko se SDP-u u bližoj budućnosti više uopće ukaže šanse da sastavi Vladu.

Autsajderi se nadaju najboljem

Putem najpopularnije društvene mreže oglasio se i mladi slavonski SDP-ovac Domagoj Hajduković, i to kako bi potvrdio medijske špekulacije o vlastitim unutarstranačkim ambicijama. “Istina je to što ste pročitali, želim biti vaš predsjednik SDP-a. Moj plan je vratiti povjerenje ljevice i izgraditi uključiv SDP u kojem su ljudi na prvom mjestu”, napisao je Hajduković. Izgledno je da će Hajduković kampanju voditi na ideji da je stranci potrebno novo i neokaljano lice, ali male su šanse da će time uspjeti kompenzirati iskustvo i zaleđe stranačkih senatora.

Velike ambicije ima i Aleksandra Kolarić, bivša članica stranke izbačena zbog kritika na račun Milanovića i njegovih suradnika. Kolarić ne krije da se želi kandidirati za predsjednicu SDP-a (Televizija N1), zbog čega je već počela vršiti i pritisak na bivše kolege da je što prije vrate u stranku (Index.hr). No, čak i ako uspije opet postati članica SDP-a na vrijeme da se uključi u unutarstranačke izbore, male su šanse da će joj članstvo svojim glasovima honorirati niz kritika koje je na SDP-ov račun javno iznosila nakon što je izbačena iz partije.

Ulog je budućnost stranke

Tko god na kraju uspije skupiti najviše glasova i postati tek treći izabrani predsjednik SDP-a naći će se vjerojatno u nezavidnoj situaciji. Mala je šansa da će ijedan kandidat – među kojima se kao favoriti zasad ipak nameću Ostojić i Picula – uspjeti skupiti premoćnu većinu glasova, što znači da će budući predsjednik unutarstranačku vladavinu započeti bez podrške velikog djela članstva. A lokalni izbori, koji nas očekuju na proljeće 2017. godine, se neumoljivo približavaju. I za SDP predstavljaju šansu da se djelomično oporavi od teškog poraza kojeg su pretrpjeli na izvanrednim izborima za Sabor, ali ih izlažu i riziku da nastave gubitnički niz i potonu još dublje. Nakon čega im podršku birača neće biti lako vratiti, posebno ako Plenkovićeva vlada uspije ugodno iznenaditi građane.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.