Programska shema HRT-a početkom listopada obogaćena je političkim talk showom “Iza zavjese”, autora i voditelja Tihomir Dujmovića, pa su gledatelji javnog servisa zadnje dvije uzastopne nedjelje dobili priliku da ih o temama od javnog interesa educira Denis Kuljiš. Ovaj novinar i publicist, kako ga je gledateljima predstavio Dujmović, učestalo je izložen kritikama (a i sudskim postupcima) zbog navodne sklonosti iskrivljivanju činjenica u korist vlastitih teza. Iskoristili smo stoga prigodu Kuljiševog gostovanja u Dujmovićevoj emisiji od nedjelje 23. listopada da provjerimo u kojoj mjeri njegove tvrdnje iznesene pred nacionalnim televizijskim auditorijem odgovaraju činjeničnoj realnosti.
“Mi smo ionako predzadnja zemlja Europske unije s tim da se zadnja zemlja, Bugarska, razvija brže od nas, po većoj razvojnoj stopi”.
Ocjena – Tri kvarta fakta
Izvješće Eurostata objavljeno u lipnju ove godine pokazalo je da su Hrvati pri samom dnu EU kad je u pitanju životni standard, odnosno stvarna pojedinačna potrošnja građana (AIC). Hrvatski AIC tako iznosi 58 posto prosjeka EU, isto kao i Rumunjska koja je do 2015. godine u ovom segmentu zaostajala za Hrvatskom (Eurostat). No, i usprkos ovom podatku za Rumunje se i dalje može opravdano reći da su (malo) siromašniji nego Hrvati, s obzirom da BDP po glavi stanovnika u Rumunjskoj iznosi 57 posto, a u Hrvatskoj 58 posto europskog prosjeka. Najsiromašnija zemlja EU svakako je Bugarska, gdje individualna potrošnja iznosi 51 posto, a BDP po glavi stanovnika 46 posto europskog prosjeka. Točan je i podatak da se Bugarska razvija brže nego Hrvatska: podaci Eurostata pokazuju da je bugarski BDP prošle godine rastao po stopi od 3,6 posto, dok je hrvatski BDP u istom razdoblju rastao po stopi od 1,6 posto.
“Korupcija se pojavljuje u državnom sektoru. U privatnom sektoru nema korupcije”.
Ocjena – Ni F od fakta
Točno je da se korupcija najčešće pojavljuje u doticaju između privatnog i javnog, o čemu svjedoči i izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal iz 2013. godine naslovljeno “Izloženost poslovnog sektora korupciji i kriminalu u Hrvatskoj: utjecaj korupcije i drugih oblika kriminala na privatne tvrtke”. U predmetnom se izvješću tako navodi podatak da je 10,7 posto ispitanika – koji su u posljednjih 12 mjeseci došli u kontakt s javnim službenikom – dalo mito djelatniku u javnom sektoru. U 55,7 posto slučajeva mito je isplaćeno na inicijativu predstavnika poslovnog subjekta, dok su u 43 posto slučajeva javni službenici sami tražili mito. No, isto izvješće apostrofira i korupciju u privatnom sektoru, odnosno podmićivanje između dva poslovna subjekta. Citiramo: “Premda je prisutnost korupcije između poslovnih subjekata niža od prisutnosti korupcije između poslovnog i javnog sektora, 5,1 posto takve poslovne korupcije također predstavlja značajan problem u Hrvatskoj”.
“Hrvatska ekonomija je 65 posto u državnom vlasništvu”.
Ocjena – Ni F od fakta
Prema istraživanju Maruške Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, čije rezultate je prošle godine predstavila Udruga Lipa, ukupna vrijednost imovine hrvatskih državnih tvrtki iznosi 347 milijardi kuna, odnosno 41 posto od ukupne vrijednosti čitavog poslovnog sektora. Godišnji prihodi državnih tvrtki, prema istom istraživanju, iznosili su 171 milijardu kuna, što je 28 posto od svih prihoda poslovnog sektora. Nadalje, Goran Buturac s Ekonomskog instituta u Zagrebu u časopisu Ekonomski pregled kojeg izdaje Hrvatsko društvo ekonomista 2014. je objavio znanstveni rad naslovljen “Država i ekonomija: gdje je Hrvatska”. U svom radu Buturac između ostalog iznosi podatak da udio državne potrošnje u BDP-u 2013. godine iznosio 19,8 posto.
“Oni su povećali promet, povećali zaposlenost i digli biznis na beogradskom aerodromu koji ima 2,5 puta veći promet od zagrebačkog aerodroma, a bio je puno manji”.
Ocjena – Polufakt
Kuljiševi su to argumenti u prilog privatizaciji nacionalnih aviokompanija na primjeru srpskog JAT-a, odnosno firme koja je, otkad je 2013. u njenu vlasničku strukturu ušao Etihad Airways iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, rebrandirana kao Air Serbia. Činjenica je da se putnički promet srpske aviokompanije nakon privatizacije povećao. Izvještavali su o tome i hrvatski mediji (Večernji list) kada je Air Serbia po broju prevezenih putnika pretekao Croatiju Airlines. Prošle godine Air Serbia prevezla je 2,55 milijuna, a Croatia Airlines 1,84 milijuna putnika. Rezultati iz 2012. godine, dakle prije nego je Etihad preuzeo tadašnji JAT, pokazuju da je te godine JAT prevezao 1,2 milijuna, a Croatia Airlines 1,9 milijuna putnika. Osim dobrim poslovnim rezultatima, Air Serbia se hvali i povećanjem broja zaposlenih. No, vjerodostojnost podataka koje u javnost iznosi srpska nacionalna aviokompanija donekle je upitna, s obzirom da ih se u medijima optuživalo upravo za prikrivanje podataka o zaposlenicima (Aviatica.rs).
Kroz beogradski aerodrom 2012. godine, prije nego je Etihad preuzeo 49 posto dionica srpske nacionalne aviokompanije, prošlo 3.363.919 putnika. Iste godine kroz zagrebački aerodrom prošlo je 2.342.309 putnika, iz čega je evidentno da je zračna luka u Beogradu i prije privatizacije JAT-a imala veći promet nego aerodrom u Zagrebu. Tijekom prvih devet mjeseci 2016. godine kroz beogradski aerodrom je prošlo 3.810.517 putnika. U istom razdoblju kroz aerodrom u Zagrebu je prošlo 2.127.658 putnika; od siječnja do rujna ove godine je promet putnika na aerodromu u Zagrebu bio 1,79 puta manji nego u Beogradu.
“U Hrvatskoj se kleveta goni po kaznenom zakonu, to je skandal europskih razmjera. Možeš bilo koga optužiti za bilo kakvu klevetu i po našim zakonima, koji su katastrofalni, možeš dobiti taj slučaj”.
Ocjena – Ni pola fakta
Ovo je tema za koju Kuljiš i sam priznaje da ga “posebno zanima”, s obzirom da se i sam često nalazio na meti optužbi za klevetu. Kleveta u Hrvatskoj doista jeste regulirana Kaznenim zakonom, njegovim 149. člankom, ali za nju mogu odgovarati samo osobe koje namjerno iznose ili pronose tvrdnju za koju znaju da je neistinita, što na sudu baš i nije jednostavno dokazati. Također, teško se može govoriti o skandalu europskih razmjera, s obzirom da se kleveta, prema podacima koje je prikupio International Press Institute, tretira kao kazneno djelo u većini europskih država. Štoviše, kleveta se u Hrvatskoj kažnjava isključivo novčano, dok je u mnogim europskim zemljama za klevetu predviđena i kazna zatvora. Među državama koje klevetnike kažnjavaju i zatvorskim kaznama su Španjolska, Italija, Njemačka, Portugal, Nizozemska, Belgija, Austrija, Slovenija, Danska, Švedska, Finska, Poljska, Slovačka, Češka…
“Svi ti ljudi (izbjeglice iz Afrike i Bliskog istoka, op.a.) ionako završe u Njemačkoj. Nitko nije ostao u Hrvatskoj”.
Ocjena – Ni F od fakta
Prema statističkim podacima o tražiteljima azila, koji su dostupni na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je 2015. godine azil zatražilo 115 osoba. Najviše tražitelja azila stiglo je iz Alžira (16), Sirije (11), Nigerije (10), te Afganistana, Maroka i Srbije (po šest). Za očekivati je da će statistika za 2016. godinu pokazati porast u broju tražitelja azila, s obzirom da su se informacije o izbjeglicama koji traže azil u Hrvatskoj tijekom godine više puta objavljivane u domaćim medijima (RTL, Večernji list).
