“U potpunosti poštujemo neovisnost pravosuđa. Svi ratni zločini trebaju biti procesuirani, neovisno o etničkoj pripadnosti počinitelja i žrtava. Međutim, želim biti jasan, političke formulacije koje se uključuju u pojedine akte pravosudnih tijela BiH koje sadrže koncept udruženog zločinačkog pothvata u odnosu na Hrvatsku nisu prihvatljive”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade RH.
No, “udruženi zločinački pothvat” za međunarodno pravosuđe nije politička, već pravna formulacija. Kao takva sadržana je i u prvostupanjskoj presudi protiv Jadranka Prlića, Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Bivše lidere tzv. Herceg-Bosne je Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju, kolokvijalno poznatiji kao Haški sud, 29. svibnja 2013. prvostupanjskom presudom proglasio krivim za ratne zločine počinjene tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. i 1994. godine, te ih osudio na ukupno 111 godina zatvora. Pravomoćna presuda očekuje se iduće godine.
Haški sud: Udruženi zločinački pothvat postoji
Iako proces protiv Prlića i ostalih prema trenutno dostupnim informacijama nije direktno povezan s ovotjednim uhićenjima pripadnika HVO-a u Orašju, služi kao jasna ilustracija činjenice da Hrvatska nije apsolvirana od krivnje za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na teritoriju Bosne i Hercegovine. Citiramo navode Tribunala iz obrazloženja prvostupanjske presude Prliću i ostalima:
“Vijeće je većinom utvrdilo da je udruženi zločinački pothvat postojao i da je njegov krajnji cilj bilo ustanovljavanje hrvatskog teritorijalnog entiteta, djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Hrvatski teritorijalni entitet u BiH trebao se ili ujediniti s Hrvatskom nakon raspada BiH ili postati nezavisna država unutar BiH s direktnim vezama prema Hrvatskoj”.
Tuđman, Šušak i Bobetko u udruženom zločinačkom pothvatu
U presudi se dalje navodi da je predmetni udruženi zločinački pothvat dogovoren sredinom siječnja 1993. godine, te da su osim optužene šestorke iz tzv. Herceg-Bosne u njemu sudjelovali i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Janko Bobetko. U udruženom zločinačkom pothvatu, prema prvostupanjskoj haškoj presudi Prliću i ostalima, sudjelovao je i tadašnji predsjednik tzv. Herceg-Bosne Mate Boban. U presudi između ostalog stoji da su “djelovanje, strukture i vojne snage HVO-a bili korišteni za implementiranje raznih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja”.
