Pod povećalom

Poreznom reformom protiv Ustava, zakona i zdravog razuma

Hina / Lana Slivar Dominić / ik

Takozvana cjelovita porezna reforma nije još ni stupila na snagu, a već sada se može reći da je neslavno propala. Pod pritiskom koalicijskih partnera iz MOST-a nezavisnih lista, premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić odustali su od ključnog HDZ-ovog predizbornog obećanja: da će već u drugoj godini mandata smanjiti opću stopu PDV-a na 24 posto.

U srijedu navečer do dugo u noć su koalicijski partneri u Vladi usuglašavali konačni sadržaj reforme, s naglaskom na izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). U konačnici je MOST dobio točno ono što je htio; odustalo se od ukidanja snižene stope PDV-a od pet posto, ali i od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto. Ministar Marić na press konferenciji održanoj nakon sjednice Vlade RH ipak je ostao ustrajan u tvrdnji da predložene korekcije ne ugrožavaju cjelovitost porezne reforme, usprkos činjenici da mu je glavni argument za njenu održivost zadnjih dana bilo upravo snižavanje opće stope PDV-a na 24 posto koje je, prema ministrovim riječima, trebalo rezultirati maloprodajnim pojeftinjenjem 10.000 artikala koje građani redovito konzumiraju (HRT).

Ugostitelji prošli još gore nego što je bilo najavljeno

Izvisio je pritom i HDZ-ov ministar turizma Gari Cappelli, koji je zadnjih dana vlasnicima kafića i restorana obećavao da će napraviti sve što je u njegovoj moći kako bi ih spasio plaćanja PDV-a po stopi od 24 posto, naspram dosadašnjih 13 posto (Glas Slavonije). Ugostitelji u konačnici doista neće plaćati 24 posto PDV-a na svoje usluge. Plaćat će ga po stopi od 25 posto.

Poštedu su dobili tek hotelijeri i turistički djelatnici koji nude usluge smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona. Oni će i dalje plaćati PDV po sniženoj stopi od 13 posto, jer je Ministarstvo financija priznalo snagu njihovih argumenata. Koji ukratko glase da su: a) već iznajmili dio smještajnih kapaciteta za 2017. godinu po “starim” cijenama; i b) u nemogućnosti na jedinstvenu uslugu npr. noćenja s doručkom obračunati plaćanje PDV-a po dvije različite porezne stope – jednu za smještaj, drugu za obrok. Moglo bi to, doduše, Cehu ugostitelja poslužiti i kao osnova da zatraže ocjenu ustavnosti predloženih zakonskih izmjena, a s obzirom da ih se stavlja u nepovoljniji položaj od jednog dijela konkurencije.

Medijskim izdavačima povlastice, autorima dodatni harač

Nije nezanimljivo primijetiti ni da razloga za slavlje imaju vlasnici vodećih hrvatskih medijskih kuća, izdavači dnevnih novina, kojima se PDV prema izvornom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost također trebao povećati na 12 posto. Oni, za razliku od ugostitelja, nisu uopće javno lobirali Plenkovića i Marića da odustanu od povećanog oporezivanja, ali svejedno im se izašlo u susret. Nije objašnjeno zbog čega je dnevni tisak pošteđen prebacivanja u viši porezni razred, a svakako će biti zanimljivo promatrati eventualne učinke takve odluke na uredničku politiku utjecajnijih tiskanih medija.

Teret “cjelovitosti” reforme na svojim će leđima zato iznijeti brojni zaposlenici hrvatskih medijskih magnata – novinari i ostali autori koji nemaju stalno zaposlenje, već honorare zarađuju temeljem autorskih ugovora. Oni će porez na (drugi) dohodak plaćati po stopama od 24 odnosno 36 posto, naspram sadašnjih jedinstvenih 25 posto, ali istovremeno im se uvodi i obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto i doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Iz teksta predloženih izmjena Zakona o doprinosima pritom je i dalje nejasno hoće li se onda i honorarcima, kad su već prisiljeni plaćati doprinose, zaračunavati i radni staž.

Dodatni je to argument u prilog tezi da teret porezne reforme nije ravnomjerno raspoređen, a pri čemu se dosad najviše spominjala činjenica da će se zahvaljujući izmjenama Zakona o porezu na dohodak plaće najviše povećati onima koji najviše zarađuju, dok siromašniji građani neće osjetiti nikakav direktan efekt kad je u pitanju visina njihovih primanja. Još eklatantniji primjer poticanja nejednakosti pruža prošlotjedna računica Večernjeg lista, prema kojoj će Zakon o posebnom porezu na motorna vozila rezultirati poskupljenjem najjeftinijih, a pojeftinjenjem najskupljih automobila. Evo i usporedbe: Dacija Logan poskupjela bi za 5195 kuna, a luksuzni sportski BMW X6M bio bi 111.601 kuna jeftiniji.

Hoćemo li mijenjati i Ustav?

Iz svega navedenog jasno je da se može propitivati i usklađenost cjelokupne porezne reforme s Ustavom Republike Hrvatske, konkretno njegovim 51. člankom: “Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti”.

No, Plenkovićeva vlada u slučaju porezne reforme vodi se upravo suprotnim postulatima. Koliko-toliko progresivno oporezivanje dohotka s tri stope, od kojih je najviša iznosila 40 posto, zamjenjuje se sa samo dva porezna razreda pri čemu se najbogatijem sloju stopa poreza na dohodak smanjuje za četiri postotna boda, na 36 posto. Svima ostalima stopa poreza na dohodak smanjuje se za samo jedan postotni bod – s 25 na 24 posto – dok ukidanje najniže stope od 12 posto efektivno nema nikakvog učinka, s obzirom da su njome obuhvaćena primanja koja su ionako toliko niska da se na njih ne plaća nikakav porez na dohodak. Evidentna je tako tendencija prema uvođenju tzv. “flat taxa”, oporezivanja svih plaća po istoj stopi bez obzira na njihov iznos, što se smatra najregresivnijim mogućim načinom oporezivanja dohotka.

Hrvatska vlada krši hrvatske zakone

Za kraj, važno je još jednom spomenuti i činjenicu da procedura donošenja porezne reforme nije usklađena s važećom zakonskom procedurom. Odbijajući provesti javno savjetovanje i/ili procjenu učinaka propisa reforme, Vlada RH namjerno i svjesno onemogućuje zainteresiranoj javnosti upliv u sadržaj zakonskih izmjena koje itekako utječu na život svih hrvatskih građana.

U članku 11., stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti “dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa”. Ranije je već sama Vlada priznala da sedam od 15 zakonskih prijedloga koji čine poreznu reformu podliježu sustavu procjene učinaka propisa, a u skladu s odredbama istoimenog Zakona.

Tom su problemu odlučili doskočiti svjesno ignorirajući odredbe oba spomenuta zakona. Plenkovićeva vlada na svojoj drugoj sjednici usvojila je “Prijedlog zaključka u vezi porezne reforme” kojim je ovlastila Ministarstvo financija da procjenu učinaka propisa za svih sedam zakona provede naknadno, u roku od dvije godine. No, u tom slučaju više se ne može govoriti o procjeni učinaka zakona koji se donosi da bi se reformirao porezni sustav, već o evaluaciji učinaka donesenih propisa.

Preostalih osam zakona koji čine paket porezne reforme Plenkovićeva je vlada jednoglasno poslala u Sabor, bez da ih je pustila na javno savjetovanje. Čime je evidentno prekršena citirana odredba Zakona o pravu na pristup informacijama. A da ministar Marić novinarima nije čak znao odgovoriti na pitanje hoće li se zakoni u Saboru donositi po redovnom ili žurnom postupku.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.