“Članak 12. toga zakona daje ekskluzivno pravo bankama da mogu jednokratno otpisati sve svoje loše plasmane, koje su gomilali godinama i da taj teret ide na teret državnoga proračuna. Postavlja se pitanje je li ovo deal Marića s bankarima vezano uz slučaj švicarac. Ovo kod nas nije moglo proći”, izjavio je SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac (Televizija N1).
Lalovac tvrdi da prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit, koji je dio porezne reforme kakvu predlaže ministar financija u vladi HDZ-a i MOST-a Zdravko Marić, predstavlja pogodovanje bankama. Zakonskim se izmjenama, podsjećamo, predlaže smanjivanje poreza na dobit s 20 na 18, odnosno 12 posto za male poduzetnike.
Poklanjaju državni novac onima koji ionako imaju najviše
No, bankama se zakonskim prijedlogom kojeg je Marić predstavio na jučerašnjoj sjednici Vlade istovremeno dozvoljava da si jednokratno umanje poreznu osnovicu za iznos otpisanih nenaplativih kredita. Ova mjera olakšice za banke primjenjivala bi se samo u 2017. godini, i to za otpis djelomično i potpuno nenaplativih kredita utvrđenih HNB-ovom odlukom na dan 31. prosinca 2015. godine.
U obrazloženju predloženih zakonskih izmjena navodi se da je jedan od Vladinih ciljeva u mandatnom razdoblju od 2016. do 2020. godine “smanjiti nelikvidnost i insolventnost privatnog sektora smanjenjem udjela nenaplativih kredita”. Bankama bi se postupak otpisivanja kredita koje ionako ne mogu naplatiti pritom dodatno olakšao, jer ih se oslobađa obveze da dugove pokušaju naplatiti sudskim, ovršnim ili drugim postupcima.
Ukupan iznos nenaplativih dugova bankama bi bio priznat kao porezno priznati rashod. To zapravo znači da bi se realna dobit banaka računovodstveno umanjila za iznos otpisanih kredita, a što se odnosi prvenstveno na proces konverzije kredita u švicarskim francima, čime bi se drastično smanjila i računovodstveno iskazana dobit banaka na koju se plaća porez na dobit. Po smanjenoj stopi od 18 posto. Državni proračun, dakle, ne preuzima na sebe kompletan trošak otpisa nenaplativih kredita, kao što sugerira Lalovac, ali se bankama nepotrebno poklanja i više nego osjetna olakšica. Da bankama ovakav oblik državne pomoći nije nimalo potreban, jasno pokazuju službeni podaci Hrvatske narodne banke: u prvoj polovici 2016. godine hrvatske su banke ukupno ostvarile bruto dobit u iznosu od 3,57 milijardi kuna.
Bankama nije dosta, žele još
“Prema ovom Prijedlogu zakona otpisi potraživanja će se moći utvrditi kao porezno priznati rashod uz zadovoljavanje navedenih uvjeta te uz uvažavanje posebnih propisa Hrvatske narodne banke, samo tijekom 2017. godine obzirom da je riječ o iznimci u načinu priznavanja rashoda s osnove otpisa, kako bi se uz druge mjere iz Nacionalnog programa reformi 2016. potaknule kreditne institucije da potaknu proces razduživanja i gospodarsku aktivnost”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena Zakona o porezu na dobit.
Da sumiramo: banke su najprije godinama zarađivale na svojim klijentima koje su kreditirale pod često sumnjivim uvjetima. Sada kad klijenti te kredite više ne mogu otplaćivati, uskače država koja “gubitke” banaka djelomično sanira na račun proračuna. Usprkos činjenici da im država de facto bez ikakvog opravdanog razloga poklanja novac, banke ovakvim prijedlogom, prema informacijama koje su se pojavile u medijima (Poslovni dnevnik, Novi list), nisu zadovoljne. Hrvatski bankari, naime, žele porezne olakšice za otpis nenaplativih kredita postanu stalno rješenje, a ne tek privremena mjera koju će moći koristiti samo iduće godine.