“Poštovani predsjedniče SDP-a Hrvatske, poštovane potpredsjednice i potpredsjednici, obraćam vam se ovim pismom kako bih vas obavijestio da istupam iz Socijaldemokratske partije Hrvatske. Odluku nisam donio lako. Bio sam član SDP-a jer smo Stranka i ja vjerovali u iste stvari: u slobodu mišljenja, solidarnost, međusobno poštovanje. No, moja voljena stranka krenula je nekim drugim putem, i ona i ja više ne vjerujemo u iste ideje“, početak je to pisma kojeg je Branko Kolarić, saborski zastupnik i bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a, uputio vrhu stranke u ponedjeljak, obavještavajući ih da nakon gotovo dvadeset godina članstva napušta stranku.
U ostavci, koju je objavio i na svojim društvenim mrežama, Kolarić ističe da je on sebi ostao isti i da se nadao da će stranka poduprijeti njegov trud da ostvari dobre zamisli. No, to se nije dogodilo.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina u stranci, a posebno u zagrebačkoj organizaciji, došlo je do “procesa koji ozbiljno urušavaju demokratski karakter SDP-a“. Vjerovao je da će se stranka nakon nekog vremena ipak vratiti dijalogu, uključenosti i uvažavanju, ali kako se to ipak nije dogodilo odlučio je otići.
“Zaista više ne mogu biti dio nestajanja i erozije u kojoj se Stranka našla“, poručio je vrhu SDP-a te zaključio da njegovih 19 godina u SDP-u nije bila greška, ali da je greška što se sada događa sa strankom. Svejedno, “odlazi sa sjetom i ljubavlju, presretan zbog puta kojeg su zajedno prošli“.
Kolarićev odlazak nije bio iznenađenje za vrh stranke koja je promptno pokušala amortizirati negativni odjek ostavke. Saša Đujić, saborski zastupnik i politički tajnik SDP-a, rekao je da očekuje da Kolarić vrati stranci svoj saborski mandat. Nije propustio plasirati u javnost i da se već mjesecima špekulira da će Kolarić biti novi Plenkovićev “žetončić“.
Kolarić je odbio insinuacije o prelasku u saborsku većinu. Što se tiče eventualnog vraćanja saborskog mandata, rekao je da je previše volonterskog rada uložio u SDP, pa da o tome može razmišljati “nakon što mu vrate sve ono što su mu je stranačko rukovodstvo uzelo u protekle dvije godine“.
Riječ je o raspuštanju zagrebačke organizacije na čijem je bio čelu, odustajanja SDP-a da ga kandidira za gradonačelnika, pa do posljednjih (političkih) igara oko neuspjelog reizbora za ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“, što je na kraju završilo i na sudu.
Marginaliziran u Zagrebu
Branko Kolarić, po struci liječnik epidemiolog, postao je poznat široj javnosti u vrijeme pandemije, kada je bio član vladinog stručnog tima. Malo je bilo poznato da je već tada petnaestak godina bio aktivan u SDP-u.
Politički je postao prepoznatljiv kada je u rujnu 2022. godine imenovan vršiteljem dužnosti predsjednika zagrebačkog SDP-a nakon što je Predsjedništvo stranke isključilo iz članstva Viktora Gotovca, dojučerašnjeg predsjednika gradske organizacije, jer je gradski SDP pod njegovim vodstvom donio odluku o raskidu sporazuma s Možemo! u Zagrebu.
U v.d. statusu bio je pune dvije godine da bi krajem 2024. godine napokon bili provedeni izbori u gradskoj organizaciji. Na njima je, u drugom krugu, pobijedio protukandidata Renata Peteka.
Kako su se približavali lokalni izbori, gradska organizacija SDP-a ubrzo je, u siječnju 2025. godine, predstavila Kolarića i kao njihovog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika. No, stranačka centrala je naknadno imala neke druge planove.
Nakon samo dva mjeseca, u ožujku 2025. godine, postignut je dogovor da SDP i Možemo! idu zajedno na izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu, a da će zajednički kandidat za gradonačelnika biti Tomislav Tomašević, aktualni zagrebački gradonačelnik iz Možemo!.
I to nije bilo sve. Kolarić ne samo da je tada ostao bez kandidature za čelnog čovjeka grada, suprotno volji njegove gradske organizacije, nego se njegove ime na kraju nije našlo ni na listi za Gradsku skupštinu.
Ubrzo potom, u lipnju nakon lokalnih izbora, ostao je i bez čelne pozicije u gradskoj organizaciji koja je voljom Predsjedništva stranke dobila povjerenika, jednako kao i organizacije SDP-a u Splitu, Rijeci i Osijeku. Službeno objašnjenje je bilo da stranka kreće u tzv. restrukturiranje. Za povjerenika u Zagrebu imenovan je Saša Đujić, sada zadužen ispred stranke za javno saniranje političke štete zbog još jednog odlaska iz stranke .
Sve u svemu, Kolarić je uspio biti na čelu zagrebačkog SDP-a jedva šest mjeseci, da bi ga se odlukama centrale potpuno marginaliziralo u Zagrebu.
“Godinama se ne dozvoljava da se zagrebačka organizacija razvija zbog straha centrale da će je zagrebački SDP nadjačati. Moj najveći krimen je očito bio što sam pobijedio u Zagrebu, što sam otvarao stranku i dovodio nove ljude“, tumači sada Kolarić za N1.
Igre oko ravnateljskog mjesta završile na sudu
Posljednjih mjeseci Kolarić je doživio neuspjeh i na profesionalnom polju – nije reizabran za ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampa“, javne ustanove čiji je osnivač Grad Zagreb. Iako je bio jedini kandidat koji se javio na natječaj, Upravno vijeće Zavoda ga nije izabralo na novi četverogodišnji mandat.
“Formalno to nije politički obračun, a zapravo jeste“, rekao je Kolarić gostujući na N1.
Naime, od sedam članova Upravnog vijeća “Štampara“, većinu – njih četvero (predsjednicu Dagmar Radin, Radovana Vrhovca, Davora Katavića i Tatjanu Prenđa Trupec) – imenovao (1, 2, 3) je zagrebački gradonačelnik. Kolarić nije dobio upravo njihovu podršku.
“Među njima je i jedan član iz SDP-a koji je bio suzdržan, što je signal da me se stranka odrekla“, kaže Kolarić.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji – ponovimo – imenuje četiri od sedam članova Upravnog vijeća “Štampara“, negirao je da ima išta s neizborom Kolarića, da on ne daje suglasnost za izbor ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo te da su različite procedure u različitim ustanovama.
“Ono što znam je da je Branku Kolariću istekao mandat, a ne da je smijenjen i znam da je natječaj u tijeku“, odgovorio je Tomašević na upit novinara sredinom lipnja.
Čitav slučaj je završio i na sudu. Nakon odluke Upravnog vijeća o neizboru ravnatelja, Kolarić je pokrenuo radni spor, jer ga, suprotno uvjetima javnog natječaja, nisu pozvali na razgovor prije konačne odluke.
Općinski radni sud u Zagrebu u presudi od 28. travnja utvrdio je da je “Odluka o neizboru kandidata po javnom natječaju za izbor i imenovanje ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ od 17. veljače 2026. godine donesena po Upravnom vijeću Zavoda nezakonita i nedopuštena“.
Sud je poništio spornu Odluku i naložio “Štamparu“ da u roku 15 dana ponovi postupak po istom javnom natječaju od 16. siječnja 2026. godine. Drugim riječima, da pozove Kolarića na razgovor i tek potom donesene odluku o izboru i imenovanju ravnatelja.
Nedostupna natječajna dokumentacija
U presudi, koju nam je na traženje dostavio Sud, citirana je Kolarićeva tužba koja, među ostalim, detaljno opisuje što su on i njegova odvjetnica prošli kada su tražili uvid u natječajnu dokumentaciju kako bi Kolarić mogao iskoristiti zakonom zajamčeni pravni lijek i u zakonskom roku od 15 dana pokrenuti radni spor.
Čak je tri puta morao tražiti da pregleda spis. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“ su mu prvo odbili dopustiti uvid u natječajnu dokumentaciju, pravdajući se da je “potrebno izvršiti prethodnu administrativnu tehničku obradu i objedinjavanje dokumentacije“ kako bi se “osigurala cjelovitost spisa, zaštita osobnih podataka kandidata te pripremila dokumentacija za uvid sukladno važećim propisima“.
Istoga dana, u Zavod je došla i njegova odvjetnica tražeći da joj se omogući pregled dokumentacije, ali su i nju odbili, što je utvrđeno zapisnikom. Potom je tijekom dana, došao i Kolarić (tada još uvijek ravnatelj “Štampara“) da bi mu tek onda, na treće traženje, konačno dopustili uvid.
U tužbi se ističe da je iz natječajne dokumentacije bilo vidljivo da Zavod ne posjeduje svu dokumentaciju te da je znatan dio izvan “Štampara“. Tako u materijalima nije bilo izvornika i ovjerenog poziva za (spornu) 73. sjednicu Upravnog vijeća na kojoj se o njemu odlučivalo, nije bilo Odluke o neizboru te izvornika i ovjerenog Zapisnika sa sporne sjednice Upravnog vijeća.
Riječ je, navodi se, “o nezakonitom otuđenju dokumentacije i onemogućavanju uvida, što je suprotno Poslovniku o radu Upravnog vijeća i dovodi u pitanje zakonitost samih sjednica i načina donošenja odluka te vjerodostojnost spisa“. U tužbi je takvo postupanje protumačeno i kao “pokušaj onemogućavanja ili otežavanja zaštite njegovih prava pred sudom“.
“Štampar“ nije osporavao navode iz tužbe
U tužbi se kao sporno ističe i način na koji je Upravno vijeće obrazložilo odbijanje njegovog programa rada i odluka da će se do dovršetka novog natječaja imenovati v.d. ravnatelja i to prije isteka Kolarićevoga mandata 18. travnja 2026., a da ne postoji odluka o njegovom razrješenju ni zakonski razlozi za to, a što je suprotno Zakonu o ustanovama, Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Statutu “Štampara“ (1 2).
Zbog svega navedenog, u tužbenom zahtjevu se traži da Sud proglasi Odluku Upravnog vijeća nezakonitom i nedopuštenom, da poništi spornu Odluku te da, kao najvažnije, Sud naloži Upravnom vijeću da ponovi postupak po već raspisanom natječaju i pozove Kolarića na razgovor.
Zanimljivo je da je “Štampar“ odgovarajući na tužbu samo ustvrdio da priznaje tužbeni zahtjev, ne nalazeći potrebnim očitovati se o navodima iz tužbe.
U međuvremenu, Upravno vijeće je na sjednici 31. ožujka, prije odluke suda i prije isteka Kolarićevoga mandata, donijelo odluku o imenovanju ekonomista Nebojše Kirigina v.d. ravnateljem “Štampara“.
Kirigin je bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića (SDP), radio je kao gospodarski savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Podgorici, a potom kao koordinator i pomoćnik voditelja u Upravljanju projektima Zagrebačkog holdinga. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“ je od 2022. godine.
Nakon sudske presude, Upravno vijeće je 27. svibnja napokon obavilo razgovor s Kolarićem, a na istoj sjednici, već pod sljedećom točkom dnevnog reda, donijelo je novu Odluku o neizboru kandidata (čitaj: Kolarića) za ravnatelja.
Do danas novi natječaj nije raspisan.
I Faktograf imao problema s dokumentima iz Zavoda
Željeli smo i sami provjeriti što doista piše u Odluci o neimenovanju sa sporne 73. sjednice, ali i što je odlučeno i na ostalim sjednicama Upravnog vijeća na kojima se raspravljalo o natječaju za izbor ravnatelja.
Na stranicama “Štampara“ uopće nema zapisnika sjednica, nego samo dnevni redovi – s time da uopće nema dnevnog reda sa sporne sjednice, a u rubrici „odluke Upravnog vijeća“ nije bila objavljena nijedna odluka s ukupno 13 sjednica koliko ih je održano ove godine. Stoga smo zamolili Zavod do nam dostave barem zaključke sa 73., 74., 77., 78., 80. i 81. sjednice Upravnog vijeća. Kako bi mogli dovršiti tekst, zamolili smo ih da nam dostave zaključke do sljedećeg dana do potkraj radnog vremena.
Dopis iz “Štampara“ nas je prilično začudio. Prvo su nas uputili da zaključke potražimo u rubrici “Odluke Upravnog vijeća“. I gle čuda – odjednom su se tamo pojavile i odluke svih ovogodišnjih sjednica kojih samo dan ranije nije bilo, o čemu Faktograf posjeduje izvorni dokument.
U sljedećoj rečenici odgovora, međutim, stoji da nam ipak ne mogu dostaviti podatke u traženom roku “zbog potrebe za prikupljanjem i provjerom traženih podataka” te su nam predložili dostavu odgovora u utorak 28. srpnja. Ako takav odgovor stigne, naknadno ćemo ga uvrstiti u tekst.
U svježe objavljenom popisu odluka ispod naziva 73. Sjednica Upravnog vijeća – 6. i 11. veljače 2026. piše: “Donesena je Odluka o neizboru kandidata po javnom natječaju za izbor i imenovanje ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ i zaključak da se natječaj mora ponoviti (11. veljače 2026.)“, a i za sve druge “problematične sjednice“ zaključci se daju jednako šturo.
Osipanje SDP-ovaca
Kolarićev odlazak iz SDP-a uslijedio je nedugo nakon što je stranku napustio Daniel Radeta, dugogodišnji predsjednik gradske organizacije SDP-a u Zadru. Iz SDP-a je prije nekoliko mjeseci otišao i Mitar Obradović, donedavni predsjednik slavonsko-požeškog SDP-a. Široj javnosti nepoznati Sandro Glumac, nije izašao iz članstva, ali je brzinski napustio mjesto predsjednika splitskog SDP-a. U travnju ove godine je izabran za predsjednika SDP-a u Splitu, a u srpnju je već podnio “neopozivu ostavku“.
Odlasci iz stranke ili sa stranačkih dužnosti događaju se istovremeno s najavom SDP-a i Možemo! da će na jesen potpisati sporazum o predizbornoj koaliciji na sljedećim parlamentarnim izborima, ali i u jeku njihove zajedničke akcije “Plenkovićeva inflacija“ u kojoj su vrh SDP-a i Možemo! obilazili mjesta po Hrvatskoj.
Radeta je ustvrdio da je odlučio otići iz stranke jer ne želi izgubiti vlastit identitet i slobodu, da je razočaran nedostatkom hrabrosti u stranci i time da je SDP postao politički neprepoznatljiv. Obradović je javno prozvao predsjednika SDP-a Sinišu Hajdaša Dončića da mu je obećavao visoko mjesto u izvršnoj vlasti pod uvjetom da se ne kandidira na unutarstranačkim izborima za predsjednika županijske organizacije, jer je to mjesto već dogovoreno u Zagrebu za nekog drugog.
Glumac je, ipak, ostao suzdržan, poručivši samo da o okolnostima koje su prethodile ostavci neće davati izjave ni dodatne komentare.
Slučaj Branka Kolarića nije, dakle, izoliran slučaj, ali je iz (nejasnih razloga) najsnažnije medijski odjeknuo. Toliko da je zaslužio i najavu u Dnevniku HTV-a, ali i vrlo oštru reakciju stranačke centrale s insinuacijama o mogućem prelasku u saborsku većinu, što on uporno demantira.
