Ocjena točnosti

Plenković: Moramo se zakonski odrediti prema pozdravu “Za dom spremni”

Hina / Siniša Kalajdžija / ua

“Moramo tražiti zakonski put u koji će biti uključeni svi politički akteri i stručnjaci, kako bismo se jasno odredili prema simbolima totalitarnog sustava”, tvrdi premijer Andrej Plenković (Televizija N1). 

Činjenica je da niti u jednom hrvatskom zakonu pozdrav “Za dom spremni” nije eksplicitno zabranjen. No, u nekoliko zakona postoje osnove po kojima se izvikivanje ustaškog pozdrava “ZDS” može kažnjavati, a postoji i odluka Ustavnog suda kojom je javno isticanje ovog pozdrava nedvojbeno ocijenjeno kao kršenje važećih zakona Republike Hrvatske.

U toj odluci Ustavnog suda, donesenoj 25. svibnja 2016. godine temeljem žalbe bivšeg predsjednika Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Josipa Miljka, potvrđene su ranije odluke nižih sudova kojima su izvikivanje pozdrava “Za dom spremni” i pjevanje pjesme “Evo zore, evo dana” okarakterizirani kao prekršaji protiv javnog reda i mira. Temelj takve sudske odluke je 16. članak Ustava RH koji kaže: “Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju”.

Zabranjeno širenje mržnje i nasilja

U sudskoj praksi je primjera sankcioniranja javnog isticanja ustaških simbola, među kojima je i pozdrav “Za dom spremni” bilo i više nego dovoljno čak i prije nego je donesena citirana odluka Ustavnog suda. Kazne su se najčešće izricale u skladu s odredbama Zakona o javnom okupljanju i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Zakon o javnom okupljanju tako sudionicima bilo kakvog događaja ili prosvjeda zabranjuje “nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti”. Navedeni prekršaj kažnjava se globom u iznosu od 1000 do 3000 kuna.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, u svom 5. članku, sadrži odredbu zabrane “izvođenja, reproduciranja pjesama, skladbi i tekstova ili nošenja ili isticanja simbola tekstova, slika i crteža” kojima se remeti javni red i mir. Radi se o prekršaju koji se kažnjava novčano iznosom od 50 do 300 DEM (u protuvrijednosti domaće valute) ili kaznom zatvora do 30 dana.

Kažnjavanje je moguće i shodno odredbama Zakonu o suzbijanju diskriminacije. U 25. članku ovog zakona propisana je kazna u iznosu od 5000 do 30.000 kuna za osobu koja “s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom i socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo”.

“Za dom spremni” može biti i kazneno djelo

Tu je zatim i Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Nogometni reprezentativac Josip Šimunić svojevremeno je kaznu zaradio u skladu s odredbama članka 39.a ovog zakona, kojim je predviđena globa od 5000 do 25.000 kuna ili zatvorska kazna od 30 do 60 dana za osobu koja “pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti”. Istim zakonom zabranjeno je i unošenje i isticanje transparenata s obilježjima koja potiču mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, a što se pak kažnjava globom u iznosu od 2000 do 15.000 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana.

Na koncu, osnova za kažnjavanje ustaštva u javnom prostoru postoji i u Kaznenom zakonu. Javno poticanje na nasilje i mržnju kazneno je djelo definirano člankom 325. Kaznenog zakona za koje je zapriječena je kazna do tri godine zatvora za osobe koje javno pozivaju na nasilje i mržnju. Lideri skupine koja organizirano krši ovu zakonsku odredbu mogu dobiti i od šest mjeseci do pet godina zatvora, a kazna je predviđena i za one koji “javno odobravaju, poriču ili znatno umanjuju kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika takve skupine”.

Sudovi ne provode zakone

Novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić u rujnu 2015. godine provela je istraživanje koje je pokazalo da se sudovi u praksi odlučuju za novčanu kaznu, i to često osjetno blažu od zakonom propisanog minimuma. Zatvorske kazne za širenje mržnje javnim veličanjem ustaštva nisu dio hrvatske sudske prakse, a neiskorištene ostaju i odredbe Kaznenog zakona u skladu s kojima bi se ovo djelo moglo kažnjavati.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.