Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu

Sanja Despot

Premijer Andrej Plenković tijekom aktualnog sata u Saboru izrazio je čvrstu podršku ministru znanosti Pavi Barišiću, ignorirajući u potpunosti mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je Barišića optužio da je u svom članku „Does Globalization Threaten Democracy?“ plagirao američkog autora Stephena Schlesingera.

Na novinarsko pitanje smatra li zbog diskrepancije između stava koji je o spornom članku iznio on i stava Odbora za etiku da je Odbor loše obavio posao, odnosno smatra li da bi se taj odbor trebao raspustiti, premijer Plenković je odgovorio: „Ja neću ulaziti u ingerencije Hrvatskog sabora. Hrvatski Sabor je taj koji mora odlučiti o svojim tijelima. pa i o ovom tijelu o kojem govorite“ te je ponovio: „Proučio sam članak o kojem je riječ, pažljivo pročitao sve fusnote i niti iz jednog elementa tog teksta nisam mogao niti naslutiti, pa ni iz one prve verzije, da je njegova intencija bila da uzme nečije ideje kao svoje. Kad to čitate hladne glave, vidite da tu nešto nedostaje, pogotovo što u svim drugim fusnotama u članku postoje navedene reference tj.izvori. Činjenica da je to ministar Barišić uočio sam i praktično isti članak objavio nakon toga i u španjolskom časopisu s referencom na autora o kojem je riječ dovoljno govori da nije imao namjeru uzeti tuđe misli i prisvojiti ih sebi.

Toliko disproporcionalno inzistirati na temi jedne fusnote kojom se dovodi u pitanje integritet Barišića i kao znanstvenika i kao ministra, mislim da je neprimjereno. Stojim iza njega i stajat ću iza njega. Mislim da ovo nije stvar koja zaslužuje ovoliko pozornosti”.

Nositelj izvršne vlasti ne bi trebao iznositi procjene

Treba napomenuti kako sporna fusnota koja se tiče Schlesingera nije jedini sporni dio originalnog članka i nije jedina fusnota koja se „šetala“ među različitim izdanjima (Faktograf, NovostiTelegram), ali jest jedina zbog koje je Odbor za etiku u znanosti prozvao Barišića za plagijat.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić kazala nam je da je premijer zadnji koji bi trebao procjenjivati je li njegov ministar kriv za plagijat.

„Nositelj izvršne vlasti nije taj koji može ocjenjivati je li nešto ‘minorni prijestup’  ili nije, ako je državno tijelo – Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojeg je imenovao Hrvatski sabor – već donijelo svoju odluku. Preporuke, mišljenja ili odluke tog Odbora vrijede upravo zato što je Hrvatski sabor zakonom odlučio osnovati takvo tijelo, a, koliko mi je poznato, nije imao ni primjedbe na navodno sporne izmjene Etičkog kodeksa koje je Odbor relativno nedavno donio“, kaže za Faktograf ustavna stručnjakinja Sanja Barić, tumačeći kako ovo postaje sve veći skandal za premijera Plenkovića.

Na pitanje bi li se o svemu trebao očitovati predsjednik Sabora Božo Petrov, Sanja Barić odgovara potvrdno, ali naglašava:  „Petrov bi se trebao očitovati, ali ne u obrani Hrvatskog sabora, već u obrani neovisnosti struke  jer je Odbor za etiku i stvoren da bi promicao etičke kriterije izvan politike i neovisno o politici. Njegove članove je izabrao Hrvatski sabor, ali ideja, svrha i smisao je neovisnost i etika u znanosti. Petrov bi trebao reagirati u obranu neovisnog tijela kojeg su oni postavili“.

Sanju Barić ova situacija podsjeća na pokušaj obrane Mije Crnoje. Poput bivše vlade i ova vlada  proučava svaku mogućnost da opravda nečasne radnje.

„Ovdje je situacija žalosnija jer nema jasnih pravila pravne odgovornosti kao u slučaju Crnoja, a na etičke vrijednosti se gleda kao na partikularne, kao na ‘moje i tvoje’. Relativizira se postojanje univerzalnih i svima poznatih kriterija“, zaključuje.

Sanja Barić ne smatra da si je Odbor nezakonito proširio ovlasti, kako to smatra Sveučilište, koje je zbog toga podnijelo ustavnu tužbu – što ne znaći da će isto mišljenje, s obzirom na podnositelje ustavne tužbe i sastav, imati i Ustavni sud.

Samo se u Hrvatskoj pozivaju na autonomiju sveučilišta

Rektorski zbor već je ranije zbog slučaja Barišić zatražio od Vlade da Saboru predloži raspuštanje Odbora za etiku u znanosti.

Sam Odbor u ponedjeljak je objavio priopćenje za medije u kojem obrazlažu čime su se vodili pri odlučivanju u slučaju Barišić, uz naglasak da moral ne poznaje pojam zastare. Opisuju i pritiske na svoj rad.

„Neetični pokušaji ometanja rada, pa i dezintegracije samog Odbora dosegli su razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi, s kojom je Odbor, kao aktivan član Mreže europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO), vrlo dobro upoznat. Kroz članstvo, Odboru je poznato da se razlike između pojedinih europskih država, a u odnosu prema kršenju etičkih načela i nepoštivanju etičkih standarda u istraživačkom i akademskom radu, primarno očituju u njihovom sprečavanju, rješavanju i sankcioniranju, a ne u njihovom pukom dijagnosticiranju. Nažalost u tim pitanjima, hrvatski znanstveni i visokoobrazovni sustav ne stoji dobro“, navode, uz dodatak kako kod nas vlada „potpuni izostanak sankcija, čak i u slučajevima u kojima je neprijeporno utvrđeno teško kršenje Etičkog kodeksa Odbora ili etičkih kodeksa sastavnica hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja“.

Osvrćući se na različitu praksu u pojedinim zemljama, Odbor tvrdi da se „ni u jednom od nacionalnih sustava ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela u smislu kršenja autonomije pojedinih sastavnica tih istih sustava, npr. sveučilišta, osim u Hrvatskoj“.

Ministar Barišić doživio je ipak da njegovo ime osvane i u jednom od najutjecajnijih svjetskih znanstvenih časopisa. Cijelom se aferom, naime, opširno pozabavio i časopis Nature.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"