“Uvjereni smo da će se i naš model dobro razmotriti i da će se pokazati kako je on možda u ovom trenutku najbolji. Uvjereni smo da on ne povećava javni dug, da se s tim modelom može otkupiti dio dionica Ine od MOL-a i da možemo vratiti Inu u svoje ruke”, tvrdi saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja (Hina/Jutarnji.hr).
MOST-ov model za preuzimanje Ininih dionica od mađarskog MOL-a ranije je u intervjuu za televiziju N1 predstavio MOST-ov saborski zastupnik i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić: “To je model na primjer Državne nekretnine d.o.o. Dakle, društvo koje se osniva s posebnom namjerom da u ime države upravlja određenom imovinom. Kada se na njega prebaci dio imovine, tu možemo govoriti i o malim udjelima koji donose određen prihod, na osnovu toga se mogu izdati obveznice. Investitor stječe prihod od tih obveznica, ali ne stječe pravo vlasništva na nešto što je imovina države”.
Što je opća država?
Tvrtku Državne nekretnine d.o.o., na koju se Panenić referira, osnovao je 2013. godine tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je u međuvremenu transformiran u Ministarstvo državne imovine. Zadaća ove tvrtke je upravljanje stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijalnim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske. Tvrtka Državne nekretnine d.o.o. doista, kako je vidljivo iz Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države, kojeg je u listopadu 2016. objavio Državni zavod za statistiku, nije dio sektora opće države, što znači da nije obuhvaćena metodološkim obračunom visine javnog duga.
U opću državu, prema Eurostatovoj metodologiji ESA 2010, navodi se u predmetnom izvještaju DZS-a, od državnih poduzeća ulaze Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, HŽ Infrastruktura i HRT. Među institucijama čije poslovanje ulazi u obračun javnog duga je i nekadašnji DUUDI, agencija koja je osnovala tvrtku Državne nekretnine. Sektor opće države, navodi DZS, “uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva”.
No, to istovremeno ne znači da bi iz obračuna javnog duga bila izuzeta i nova firma čije osnivanje sa svrhom otkupa MOL-ovog dioničkog udjela u Ini predlaže MOST. Citiramo navode iz analize Hrvatske gospodarske komore objavljene u lipnju 2015. godine: “I dalje ostaje upitno da li je to potpun obuhvat sektora države u nas, s obzirom na to da metodologija u sektor države svrstava jedinice koje se pretežitim dijelom ne financiraju na tržištu i jedinice koje kontrolira država pa vjerojatno postoji još jedinica, posebno onih na razini lokalne države, koje bi mogle ući u obuhvat obračuna javnog duga”.
Financijsko posredovanje izuzeto
Metodologija kojom se određena državna poduzeća uvrštavaju u bilancu opće države objašnjena je u Eurostatovom priručniku o državnom deficitu i dugu. “ESA 2010 je sustav za produciranje makroekonomskih statistika. Kao takav, bilježi ekonomski realitet transakcija umjesto njihove pravne forme. Ovo može uključivati pregledavanje kompleksnih financijskih operacija da bi se razumjelo tko snosi financijske rizike i tko ima kontrolu nad profitima, bez obzira kako su ugovori konstruirani”, navodi se u Eurostatovom opsežnom priručniku pisanom na 450 stranica.
Svoju tvrdnju da novonastala kompanija putem koje bi se vršio otkup dionica Ine ne bi ulazila u obračun javnog duga MOST vjerojatno temelji na odredbi koja kaže da se društva koja u ime države obavljaju usluge financijskog posredovanja ne smatraju dijelom središnje države. No, da bi taj uvjet bio ispunjen, takva bi kompanija morala ujedno i na sebe preuzeti sav tržišni rizik svojih transakcija, što znači da bi preuzete obveze morali sanirati bez državne pomoći u vidu jamstava ili proračunskih sredstava istodobno upravljajući Inom, koja trenutno posluje u popriličnom gubitku (Poslovni dnevnik).
