“Činjenica je da već sada kod najvećih europskih ekonomija imamo radni vijek do 65., a kod dobrog dijela i do 67. godine. Podsjećam da on u RH još uvijek nije na 65. godina i tu treba doći do usklađenja”, kazao je Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava govoreći o neodrživosti postojećeg mirovinskog sustava u Intervjuu tjedna Media servisa.
Među zemljama EU, najveće ekonomije su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska.
U Njemačkoj je dob umirovljenja 65 godina i 5 mjeseci, a produljenje na 67 godina planira se postići 2031. godine.
U Velikoj Britaniji vrijeme umirovljenja je za muškarce 65 godina, a za žene se taj raspon kreće od 63 godine i 7 mjeseci do 64 godine i tri mjeseca. Umirovljenje sa 67 godina planiraju postići 2028., a sa 68 godina 2046.
U Francuskoj je rok 65 godina i 4 mjeseca, a dob od 67 za umirovljenje postići će 2023.
U Italiji je umirovljenje za muškarce u dobi od 66 godina i 7 mjeseci za muškarce i 65 godina i 7 mjeseci za žene. Umirovljenje sa 67 godina planiraju postići 2022. godine.
U Španjolskoj je vrijeme umirovljenja 65 godina i 5 mjeseci, a 67 godina namjeravaju postići 2027. godine.
Umirovljenje sa 67 godina u ovom trenutku postoji samo u Grčkoj i na Islandu te u Norveškoj koja predstavlja jaku europsku ekonomiju, a nije članica Europske unije.
Prema tome, ne stoji ministrova tvrdnja da „dobar dio“ europskih ekonomija već prakticira umirovljenje sa 67 godina.
U Hrvatskoj je rok za starosnu mirovinu za muškarce 65 godina, dok su žene u prijelaznom razdoblju i taj bi rok trebale doseći do 2030. , a trenutačno idu u mirovinu sa 61 godinom i devet mjeseci. Istinita je ministrova tvrdnja da „treba doći do usklađenja“, vezano za vrijeme umirovljenja, prije svega zato što na tome inzistira Europska komisija.