“Kao ministar financija ili bilo koji djelatnik Porezne uprave obvezan sam poreznoj tajni. Spekuliralo se o 6 milijardi kuna duga i za tu sam spekulaciju kazao da nije točna. Kazao sam i da Porezna čini sve kako bi se naplatila i da Agrokor nema preferencijalni status. Bilo je i pitanje zašto Agrokor nije bio na listi poreznih dužnika, a ja sam kazao da bi za to bili nužni ispunjeni uvjeti i okolnosti kada on završi na listi poreznih dužnika – dakle, dug mora biti preko 300 tisuća kuna i mora biti dospio preko 90 dana”, odgovorio je ministar financija Zdravko Marić na nove optužbe o njegovu prikrivanju stanja u Agrokoru.
Ministar i zaposlenici Porezne uprave i dalje ponavljaju tezu kako su obavezni čuvati poreznu tajnu, iako tako ne proizlazi iz Općeg poreznog zakona. U članku 8., između ostalih iznimki od čuvanja porezne tajne, nalazi se i sljedeća: „Iznimno, obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava i Carinska uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim mrežnim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja“.
Agrokor je, podsjetimo, 17. ožujka objavio priopćenje u kojem tvrdi da s tim datumom nemaju dospjelih poreznih obveza prema državi. U slučaju da ta informacija nije bila točna, a postoji velika mogućnost da nije s obzirom da je dva tjedna kasnije i država blokirala Agrokor zbog dospjelih 81 milijuna kuna na ime PDV-a, ministar financija i Porezna uprava oslobođeni su daljnjeg čuvanja porezne tajne.
Zbog izvanredne situacije mogu se kršiti svi propisi osim porezne tajne?
Čuvanje porezne tajne postaje apsurdno nakon što je u javnost dospjela informacija o stavljanju pa dizanju blokade Agrokora od strane države zbog neplaćenog poreza. Podsjetimo, također, da prema mišljenju pravnih stručnjaka sadržaj Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Lex Agrokor) ne poštuje postojeću pravnu regulativu i tako stvara pravnu nesigurnost,
„Prijedlog Zakona protivan je osnovnim načelima građanskog, trgovačkog i modernog insolvencijskog (stečajnog) prava, te bi kao takav, ako bi postao zakon, doveo u pitanje pravnu predvidljivost i pravnu sigurnost u hrvatskom pravnom sustavu“, stav je profesorice sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Jasnice Garašić koja je sa svojih 11 argumenata pokušala upozoriti saborske zastupnike da ne prihvate Zakon. Zanimljivo je da je kršenje postojećih pravnih normi, uključujući i pojedine odredbe Ustava dopustivo zbog izvanredne situacije, ali ta ista izvanredna situacija ne primjenjuje se i na oslobađanje od čuvanja porezne tajne.
Posebna zanimljivost odnosi se na poštedu od čuvanja porezne tajne kad je riječ o objavljivanju imena dužnika na poreznoj listi srama.
Ministar Marić ustvrdio je kako u trenutku kada je davao svoje izjave o Agrokoru taj koncern nije bio na listi poreznih dužnika jer za to „nisu bili ispunjeni uvjeti i okolnosti kada on završi na listi poreznih dužnika – dakle, dug mora biti preko 300 tisuća kuna i mora biti dospio preko 90 dana“.
U prethodnom članku u kojem smo se bavili ovom temom, pogrešno smo konstatirali da će biti zanimljivo vidjeti kako će izgledati nove liste dužnika koje se objavljuju 30. travnja, odnosno 31. srpnja. Kao što smo naveli u tekstu, svoje smo zaključke gradili na temelju pravila kakva stoje na službenim stranicama Porezne uprave
Marić ažuriranje liste srama sveo na jednom godišnje
To, međutim, nije točno. Potpuno ispod radara javnosti, na prijedlog ministra Marića -. a u sklopu porezne reforme – promijenjen je dio Općeg poreznog zakona koji se odnosi na objave liste dužnika. Iako je od početka primjene novog Općeg poreznog zakona prošlo više od tri mjeseca, na stranicama Porezne uprave još se nalaze stara pravila po kojima se lista dužnika objavljuje četiri puta godišnje.
U novom Općem poreznom zakonu izrijekom stoji: „Popis dospjelih, a neplaćenih dugova iz stavka 7. ovog članka objavit će se 31. listopada svake godine“.
Drugim riječima, ako je Todorićev dospjeli dug bio manji od 300.000 kuna u srpnju prošle godine, bit će izuzet od objave do listopada sljedeće godine.
Osim, naravno, ako je obaveza čuvanja porezne tajne i neuvrštavanja na listu posljedica korištenja zakonske odredbe koja omogućava „odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga“.
Ministar Marić nije prilikom izmjene Zakona ponudio nikakvo objašnjenje zašto se po novom lista ažurira samo jednom godišnje.
Zanimljivo je, također, kako je ministru bitno držati se odredbi o poreznoj tajni, ali Poreznoj upravi neažuriranjem stranice ne smeta kršenje članka 6. istog zakona koji navodi: „Porezno tijelo dužno je uspostaviti sustav informiranja koji će poreznim obveznicima omogućavati jedinstven, suvremen i što lakši pristup informacijama, objavljujući na svojim mrežnim stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune“.
