Potpredsjednik Vlade zadužen za ljudska prava Davor Ivo Stier i njegov bivši savjetnik Ladislav Ilčić nisu uspjeli u namjeri da u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017-2022 te u pripadajućem Akcijskom planu u potpunosti izbjegnu spominjanje spornih skupina kojih se taj plan najviše tiče, a među kojima su i pripadnici nacionalnih manjina i LGBT osobe, odnosno izbaciti svako spominjanje reproduktivnih prava žena ili uvođenja građanskog odgoja u sve javne škole.
U Nacrt nacionalnog plana, odnosno pripadajućeg Akcijskog plana koji su upućeni na novo javno savjetovanje, vraćen je veliki broj mjera koje su se spominjale u lani dovršenom Nacionalnom planu kojeg je Vlada, na inicijativu Stiera, odbacila te krenula u formiranje nove „inkluzivne“ radne skupine. Tu je skupinu dočekao novi nacrt iz kojeg je bilo izbačeno više od 30 prethodno predviđenih mjera.
Vratili zaštitu LGBT populacije i pobačaj
U novi se plan, prije svega, vratilo „pravo na nediskriminaciju kao univerzalno ljudsko pravo“, što se pokušalo pod svaku cijenu izbjeći u „cenzuriranom“ nacrtu kojeg je, po hitnom postupku, trebala odobriti nova radna skupina. O donošenju tog plana, naime, ovisi povlačenje sredstava iz kohezijskog fonda u visini od 6,8 milijardi eura. Prethodno predviđen rok za ispunjenje tog ex-ante uvjeta bio je kraj prošle godine, ali je postignuta odgoda do kraja lipnja.
U nacrtu dokumenata ovaj se put nabrajaju skupine koje su u povećanom riziku od diskriminacije, a koje kao takve prepoznaje Zakon o suzbijanju diskriminacije te se ponovo smiju spominjati i izvješća pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu kao i organizacije civilnog društva iz čijih bi se podataka trebali crpiti izvori za mjere koje su nužne u područjima koje regulira ovaj strateški dokument.
Dok u prošlom nacrtu nije bilo ni spomena o nužnosti borbe protiv diskriminacije LGBT osoba, odnosno na osnovi spolne orijentacije, u ove su dokumente vraćene zaštitne mjere koje se odnose na ta populaciju, uključujući i dosljednu provedbu prava na životno partnerstvo, zdravstvenu zaštitu transrodnih osoba te praćenje problema s kojima se susreću osobe koje su podnijele zahtjev za promjenom spola ili rodnog identiteta. U dokumente se vratio termin „rodni identitet“, iako se nastojalo ne spominjati prečesto termin „rod“. U dijelu koji se tiče zdravstvene zaštite vraćena su reproduktivna prava. Izrijekom se spominje i pravo na pobačaj, a vraćena je i mjera koja je predviđala „pravodobno informiranje pacijenata o mogućnostima koje su im na raspolaganju u slučaju priziva savjesti zdravstvenih radnika“. Izostavljena je mjera kojom se inzistiralo na dostupnosti kontracepcije.
Građanski odgoj u sve javne škole
Vezano uz obrazovanje, izbačen je dio koji je tijekom prošlog savjetovanja jako ljutio desne civilne udruge, a kojem je stajalo: „Kurikularna reforma oslanja se i na načelo interkulturalizma ističući važnost razumijevanja i prihvaćanja kulturnih razlika u cilju smanjenja neravnopravnosti i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura“. Ovog se puta ne duži s objašnjavanjem kurikularne reforme, vjerojatno i zato što se ne zna kakva će biti njena sudbina. Spominje se, međutim, nužnost uvođenja građanskog odgoja u sve javne škole kao preduvjet za prevenciju diskriminacije.
Iz plana je izbačeno traženje alternative za djecu koja pohađaju vjeronauk, ali je navedeno kako se moraju „osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog plana“, što je zapravo isto jer se od svih izbornih predmeta jedino vjeronauk odvija u tom vremenu.
Nadopunjen je i dio koji se odnosi na nacionalne manjine, odnosno ponovo se spominju problemi koje pripadnici manjina iz povratničke populacije imaju kad je riječ o stambenom zbrinjavanju te nedovoljna zastupljenost pripadnika manjina u tijelima državne i javne uprave.
Posebno je značajno to što su se u Plan vratile i mjere koje su trebale služiti obrazovanju pravosudnih i policijskih djelatnika te javne kampanje sa svrhom suzbijanja diskriminacije, uključujući i osiguranje prostora za pripadnike ranjivih skupina u medijima. Vraćene su i mjere kojima je cilj borba protiv govora mržnje.
Novina prijedloga je u tome što je u poglavlje o socijalnoj skrbi dodana i obitelj te se navodi nužnost od sprečavanja diskriminacije trudnica i majki na radnom mjestu i pri zapošljavanju, odnosno zaštita djece, prvenstveno od nasilja.
Za javno savjetovanje predviđeno je 15 dana, ne bi li Vlada stigla rokove na koje je pritišće EU. Bit će zanimljivo pratiti hoće li se i kako udruge poput U ime obitelji, Vigilare i GROZD uključiti u savjetovanje.
Pismo 18 veleposlanika EU
Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije strateški je dokument kojim Vlada postavlja prioritete, predlaže ciljeve te usmjerava svoje napore prema izgradnji cjelovitog sustava zaštite od diskriminacije u RH, navodi se u uvodnom dijelu. Vlada je, dakle, pod utjecajem udruga kao što su GROZD i Vigilare iz takvog strateškog dokumenta željela izbaciti zaštitu nekih skupina koje nisu pokrivene drugim strateškim dokumentima, kao što su to LGBT osobe te nametnuti kršćanski svjetonazor kada je riječ o obrazovanju i pravu na zdravstvenu zaštitu.
Ni nova radna skupina, bez obzira na konfuzan rad zbog kojeg su neki – poput Pravnog centra – odustali od sudjelovanja u izradi dokumenta, nije mogla napraviti toliki korak unazad.
Međutim, i bez obzira na njihov trud u traženju kompromisa, presudnu ulogu u reteriranju od rigidnih stavova vjerojatno je odigrala javnost, a ne bi trebalo zanemariti ni lošu sliku koja se stvarala u diplomatskim krugovima.
Tako je 17. svibnja, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije na prednjim stranama Večernjeg lista objavljeno zajedničko pismo veleposlanika 18 europskih zemalja u kojem oni sugeriraju kako bi Hrvatska trebala zadržati dosadašnje pozicije u zaštiti ljudskih prava homoseksualnih i transrodnih osoba. Na naslovnici Večernjeg lista taj je dan dominirao sukob Stiera i Plenkovića, nakon što je Stier iz Bruxellesa izrazio neslaganje s kursom kojeg je zauzeo premijer.
Pri kraju pisma veleposlanika suptilno se navodi kako EU u pitanju zaštite homoseksualnih osoba zauzima zajedničku politiku, da bi se potom izrazila i puna potpora mandatu neovisnog UN-ovog stručnjaka za nasilje i diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Riječ je, podsjetimo, o mandatu kojem se hrvatska Vlada, predvođena ministrom Stierom, izričito usprotivila u pismu kojeg je zajedno s Mađarskom i Poljskom poslala na Europsko vijeće u veljači.
Kad smo već kod povezivanja s Mađarskom i Poljskom, Stier je kontroverznu izjavu koja pokazuje njegovo distanciranje od Plenkovića izrekao upravo nakon sastanka Vijeća na kojem se raspravljalo treba li kazniti Poljsku zbog narušavanja vladavine zakona u toj zemlji. Stier se na tom sastanku nije svrstao ni uz Poljsku, niti uz zemlje koje su izričito tražile kažnjavanje, već je, kako je izjavio, zadovoljan što su se svi dogovorili o nužnosti daljnjeg dijaloga.
Dan kasnije hrvatski eurozastupnici iz redova HDZ-a, kao i Ruža Tomašić, glasali su protiv Rezolucije o stanju temeljnih prava u Mađarskoj koja upozorava da ta zemalja posljednjih godina nazaduje u njihovom poštivanju te pozva na aktiviranje članka 7, mehanizma koji bi mogao dovesti do sankcija za Budimpeštu. Bez obzira na notorno ponašanje mađarskog premijera Viktora Orbana, prevladavajući stav među europskim pučanima bio je da se ne ide na njegovo kažnjavanje. Rezolucija je ipak prihvaćena s 393 glasa “za” (za su glasali preostali hrvatski zastupnici) , 221 “protiv” i 64 suzdržanih.
