Razni se repovi povlače za odlukom Arbitražnog suda o razgraničenju Hrvatske i Slovenije, a među najaktualnijima svakako je pitanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu. Može li, dakle, Slovenija blokirati Hrvatskoj ulazak u Schengen? Najkraći mogući odgovor glasi “može”, iako iskusna diplomatkinja i novopostavljena ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić s razlogom tvrdi kako takav rasplet ipak nije izgledan (Hina/Nova TV).
Schengenska zona ustanovljena je potpisivanjem Schengenskog sporazuma 1985. godine, a primjenjivati se počela 1995. godine. Amsterdamskim sporazumom iz 1999. godine je i Schengen postao dio europskog pravnog okvira, pa su se sve nove države članice zapravo i obvezne pristupiti Schengenskoj zoni. Iznimka su tek države koje nisu dio kontinentalne Europe: Irska, te donedavno (prije Brexita) Ujedinjeno Kraljevstvo.
Četiri uvjeta za Schengen
Da bi ušle u Schengensku zonu, države članice moraju ispuniti četiri osnovna uvjeta: pokazati da mogu preuzeti odgovornost za kontroliranje vanjskih granica Europske unije i izdavati Schengenske vize; postići efikasnu suradnju sa sigurnosnim tijelima ostalih zemalja unutar Schengenske zone; primjenjivati zajednička Schengenska pravila pri kontroliranju granica na moru, kopnu i zraku, te prilikom izdavanja viza, ostvarivanja policijske suradnje i zaštite osobnih podataka; priključiti se na zajednički Schengenski informacijski sustav, zajedničku bazu podataka koja spada među najvažnije alate suradnje zemalja unutar Schengena.
Hrvatska vlada je proces pristupanja Schengenskoj zoni pokrenula 1. srpnja 2015. godine, Schengenskom informacijskom sustavu priključila se 27. lipnja ove godine, a proces će se okončati nakon što Europska komisija ustanovi da je zadovoljna razinom ispunjenosti uvjeta za pristupanje. Ulazak Hrvatske u Schengensku zonu nakon toga moraju konsenzusom prihvatiti sve ostale članice. O kompliciranosti procedure svjedoči slučaj Bugarske i Rumunjske, koje je Europska komisija još u travnju 2016. godine ocijenila spremnima za Schengen, ali samo pristupanje i dalje nije realizirano.
Sloveniji nije u interesu blokada Hrvatske
Iz svega navedenog jasno je da se ulazak Hrvatske u Schengen, bez obzira na preferencije Slovenije, neće realizirati tako skoro. Dok na dnevni red dođe pristanak zemalja članica, granično pitanje u Piranskom zaljevu možda će već biti i riješeno. A ako se to i ne dogodi, pokušaj Slovenije da blokira ulazak u Schengen bi iz barem dva razloga bio protivan slovenskim interesima.
Prvi je razlog činjenica da Europska komisija vjerojatno neće blagonaklono gledati na pokušaje da se bilateralno pitanje između dvije države članice pokuša riješiti ucjenom oko Schengena u koji, ponavljamo, Hrvatska prema EU pravilima ionako mora ući. Iako je Europska komisija pozvala Sloveniju i Hrvatsku da provedu odluku Arbitražnog suda, u svom je očitovanju ipak priznala da se radi o bilateralnom pitanju oko kojeg dvije države u konačnici moraju postići konsenzus (N1).
Drugi razlog zbog kojeg se Sloveniji ne isplati blokirati hrvatsko pristupanje Schengenu je činjenica da je ulazak Hrvatske u Schengensku zonu ujedno i slovenski interes. Ulazak Hrvatske u Schengensku zonu će, naime, uvelike rasteretiti upravo slovenske policajce i carinike. Ovaj argument u svojoj analizi za dnevni list Delo u svibnju ove godine spomenuo je čak i bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel (Hina/Vecernji.hr), poznat po nacionalističkim stavovima i zagovaranju tvrde, ucjenjivačke politike Slovenije prema Hrvatskoj.
