Zadruga za etično financiranje osvojila je drugu nagradu u konkurenciji za najbolji projekt u kolaborativnoj ekonomiji u organizaciji Zadružnog saveza Europe (Cooperatives Europe), za projekt osnivanja etične banke u Hrvatskoj. Nagradu će im dodijeliti u Parizu sljedeći tjedan.
“Zadruga za etično financiranje je evidentno izvanredan projekt koji primjenjuje zadružne vrijednosti i principe kolaborativne ekonomije te pokazuje utjecaj koji etično bankarstvo ima u Europi. Počašćeni smo što vam možemo objaviti da ste dobitnik druge nagrade na natjecanju #MyCoopStory”, stoji u obavijesti Zadružnog saveza Europe.
Nakon brutalne odbijenice koju je Zadruga za etično financiranje dobila od Hrvatske narodne banke u svibnju ove godine, ova nagrada može zbuniti svakog prosječnog čitatelja ili korisnika financijskih usluga u Hrvatskoj. HNB ih je odbio, među ostalim, zato što nisu dokazali da imaju dovoljno novca ni ljude dovoljno kompetentne za sjedenje u upravi i nadzornom odboru banke. Ipak, u Zadruzi su odlučili da neće pokrenuti upravni spor protiv ovog rješenja, jer bi to, kako navodi upravitelj ZEF-a Goran Jeras, samo odgodilo trenutak kada će članovi zadruge konačno dobiti svoju banku.
“To je samo moglo proceduralno usporiti stvari, jer postoji mogućnost da bismo se više bavili sporom nego procesom licenciranja pa se o licenci ne bi odlučivalo do okončanja spora. Jeste li ikada čuli da se banka otvorila zahvaljujući tužbi?”, kaže nam on. Od svibnja do rujna radili su na popravku nedostataka koje im je zamjerao HNB, a do kojih je došlo, kako navodi, dijelom zbog nerazumijevanja modela etičnog bankarstva od strane HNB-a, dijelom zbog složenosti same procedure pri kojoj nije postojala adekvatna mogućnost razjašnjavanja specifičnosti poslovnog modela, a dijelom i zbog očekivanja da će HNB pričekati na prikupljanje kapitala do kraja svibnja sukladno njihovom zahtjevu.
Što znači “dobar ugled” banakara?
Naime, HNB je rješenje donio 12. svibnja, navodeći da su 15. studenog 2016. zatražili od Zadruge za etično financiranje da u roku od tri mjeseca (a ne do 31. svibnja 2017.) dostavi dodatnu dokumentaciju kojom će dokazati da ispunjava uvjete za izdavanje odobrenja za rad.
“Mi smo dan nakon odbijanja licence imali sastanak s financijski najjačim članovima i umjesto da skupimo kapital, morali smo im objašnjavati razloge odbijanja dozvole za rad”, navodi Jeras. Nadalje, zakonski minimum od 40 milijuna kuna nije bio dovoljan, jer HNB nije smatrao da bi on osigurao stabilnost banke, dodaje. U situaciji kada Etička banka ima daleko više podržavatelja, koji čekaju na otvorenje banke da bi nakon toga ispunili uvjete članstva, u odnosu na članove koji su uplatili polog, ZEF se našao u raskoraku, koji po Jerasovoj procjeni ne odražava stvarno stanje: u zadruzi već okupljaju 450 pravnih osoba, koje zajedno imaju preko 2 milijardi kuna prihoda i 155 milijuna kuna dobiti.
“Smatram da veći dio onoga što su nam prigovorili na tih 15 stranica rješenja ne stoji, no HNB je neovisan u odlučivanju i on ima arbitrarnu moć kazati da zakonski minimum od 40 milijuna kuna nije dovoljan, već je potreban dva puta veći kapital i to zbog slabe likvidnosti u državi. Pogotovo se ta moć vidi kada HNB govori o članovima uprave – oni mogu u potpunosti samostalno odlučiti što znači ‘dobar ugled’ osobe predložene za člana uprave”, navodi Jeras.
“Protuzakonit” dio statuta prepisan od banke koja već radi u RH
Ipak, poradili su na zahtjevima, od biografija članova uprave na dalje, premda je nejasna strogost HNB-a u pojedinim segmentima, poput statuta.
“Dio statuta za koji su naveli da nije u skladu sa zakonom smo doslovno ‘kopipejstali’ iz statuta jedne od najvećih hrvatskih banaka”, kaže on.
Nula licenci u 19 godina
Ističe i da HNB 19 godina nije dao novu licencu, što znači – niti jednu prema važećim propisima, usklađenim s pravilima Europske unije. HNB radi na konsolidaciji bankarskog sektora, vodeći računa o činjenici da manje banke u Hrvatskoj, za razliku od najvećih, trebaju dokapitalizaciju.
No, Jerasu ta politika HNB-a nije razumljiva, jer smatra da je politika konsolidacije bankarskog sektora u Hrvatskoj pogrešna politika. Za ilustraciju navodi da u Poljskoj ima 650 banaka s cijelim spektrom različitih poslovnih modela dok ih u Hrvatskoj ima svega 27 čiji modeli poslovanja su skoro identični. A manje banke u Hrvatskoj trebaju dokapitalizaciju ne zato što su male nego zato što su najčešće privatni novčanici svojih malobrojnih vlasnika i imaju premalo disperzirana ulaganja.
Izvan RH odmakli daleko
Je li rješenje koje im je stiglo preoštro, na odluku je korisnicima bankarskih usluga. Hrvatska inačica etične banke je, zanimljivo, ocijenjena toliko dobrom da je primljena u Europsku federaciju etičkih i alternativnih banaka (FEBEA) davnih dana, kada je i zadruga bila u povojima. Ovaj potez FEBEA-e je iznimka, a ne pravilo, ali nipošto ne govori o neozbiljnosti institucija koje okuplja. Naprotiv – ove banke su tijekom cijele financijske krize i bailouta banaka imale manje od desetine udjela nenaplativih kredita u odnosu na komercijalne.
Zato je razumljivo što Zadružni savez Europe navodi da je kolaborativna ekonomija, čiji je dio i ovaj oblik zadružnog, etičnog bankarstva, vruća tema 2017. godine te da ona nastavlja doprinositi društvu svojim brojnim inovacijama.
“Zadružni startupovi, aktivni u kolaborativnoj ekonomiji, konstantno rastu i donose u sektor demokratsko upravljanje, ekonomiju fokusiranu na čovjeka i vrijednosti”, navodi se, među ostalim, u najavi manifestacije iz Zadružnog saveza Europe koji je ove godine iznimno umjesto jedne nagrade, odlučio dodijeliti tri.
