Portal Logično.com, poznat po učestalom širenju dezinformacija, 17. ožujka objavio je članak (arhivirano ovdje) naslovljen “GOTOVO JE – Europska unija najavljuje ono čega smo se svi bojali – Recite zbogom gotovini” u kojem se iznose neutemeljene tvrdnje o digitalnom euru, prikazujući ga kao alat za potpunu kontrolu financija građana zbog kojeg će nestati gotovina.
Tekst je portal Logično.com objavio i na svojem Facebook profilu (arhivirano ovdje), a link članka podijeljen je na više od 50 ostalih profila korisnika Facebooka.
Već u naslovu se sugerira netočna informacija da će digitalni euro potpuno zamijeniti gotovinu. Takve ideje nema u planovima Europske središnje banke već se navodi da će taj oblik valute biti dopuna za gotovinu.
Iako se u članku portala Logično točno navodi da bi projekt digitalnog eura trebao predstavljati svojevrsnu elektroničku verziju iste valute izdavanu od strane Europske središnje banke čiji je cilj poboljšati financijsku sigurnost i učinkovitost unutar EU, autor te informacije na kraju teksta karakterizira kao dio globalističke propagande.
O netočnim navodima vezanima digitalnom euru Faktograf je već ranije pisao. (ovdje i ovdje)
Kako bi funkcionirao digitalni euro?
“Ako sve prođe kako je planirano, trezori središnjih banaka mogli bi se isprazniti od gotovine u sljedećih nekoliko godina. Za plaćanje u trgovinama, bilo gdje u Europi, možda ćete morati koristiti novu valutu, osmišljenu kako bi se prilagodila suvremenom dobu. Europska središnja banka (ESB) od 2021. godine dotjeruje koncept koji bi mogao revolucionirati naš svakodnevni život. Uskoro više nećete morati plaćati gotovinom, čak ni za kupnju svog kruha. Naime, u trenutku kada čitate ove retke, stručnjaci pregledavaju posljednje detalje prije uvođenja valute koja će biti univerzalno prihvaćena u cijeloj eurozoni: digitalni euro“, navodi se u tekstu portala Logično.
Kako je objašnjeno na internetskoj stranici Europske središnje banke, digitalni euro bio bi gotovina u digitalnom obliku, odnosno javni novac kojim bi se mogli besplatno koristiti svi u europodručju, a izdavala bi ga Europska središnja banka (ESB). Ideja projekta je da euro ostane stabilan, relevantan i prilagođen digitalnom dobu. Drugim riječima, to ne znači da se gotovina ukida jer bi digitalni euro nadopunjavao gotovinu, a ne zamijenio je. Gotovina će i dalje ostati jedan od mogućih načina plaćanja nakon uvođenja digitalnog eura.
Naime, digitalni centralnobankarski novac nije novost, on već postoji, ali njemu do sada građani nisu imali digitalni pristup. Kako je Faktograf već ranije pisao, poslovne banke već koriste digitalni novac središnje banke za provedbu monetarne politike i osiguranje stabilnosti platnog sustava. Građani trenutačno imaju pristup novcu središnje banke isključivo u fizičkom obliku, kao što su novčanice i kovanice. Iako je sav novac na računima poslovnih banaka također digitalan, on predstavlja obvezu tih banaka, a ne središnje banke. Novi centralnobankarski digitalni novac (CBDC) bio bi digitalna valuta središnje banke dostupna svim korisnicima, uključujući građane.
Digitalni euro omogućava sigurno i privatno plaćanje
“Sve ovo gore što smo pisali je dio propagande. ECB uvodi euro upravo u momentu kada se sve raspada. Digitalni euro će biti oružje za kontrolu svega, a što je nagore centralne vlasti će na dugmić moći iključiti bilo koga na svijetu. Također će moće ograničiti što će te kupovati i ono što nećete smjeti. Ako vam je socijalna služba dala digitalni euro, nećete ga moći koristiti za luksuz, vać što vam politika naloži – bilo to zdravo ili ne”, navodi se u tekstu, portala Logično.
Ideja koja stoji iza uvođenja digitalnog eura nije manipulacija ili kontrola pojedinaca. Ni ESB ni javne vlasti neće imati ovlasti postavljati nikakva unaprijed definirana ograničenja na to gdje, kada, za što ili kome možete platiti svojim digitalnim eurima.
Kao jednu od najvažnijih značajki dizajna digitalnog eura Europska središnja banka naglašava privatnost. Digitalni euro omogućio bi plaćanje svim trgovcima i trgovinama u europodručju koji prihvaćaju digitalna plaćanja i to bez potrebe za internetskom vezom jer bi digitalni euro podržavao online i offline transakcije, što znači da bi se mogao koristiti čak i u uvjetima bez pristupa mreži ili mobilne veze. Osim toga, osmišljen je tako da štiti privatnost korisnika, dakle pri online plaćanjima identitet platitelja ne bi bio otkriven, dok bi pri offline transakcijama privatnost bila na razini gotovine, s podacima poznatima isključivo platitelju i primatelju, objašnjava ESB.
Kako ESB navodi u priopćenju za javnost, korisnici bi mogli koristiti digitalni euro putem aplikacije i internetskog sučelja svojih pružatelja platnih usluga ili putem posebne aplikacije koju bi osigurao sam Eurosustav. Građani bi digitalni euro, također mogli koristiti bez potrebe za privatnim bankama ili kartičnim kompanijama, što znači da bi i osobe bez bankovnog računa ili digitalnih uređaja mogle vršiti plaćanja digitalnim eurom. Također, na bankomatima bi bilo moguće zamijeniti digitalni euro za gotovinu i obrnuto.
Korisnicima bi se omogućilo držanje samo ograničene količine digitalnih eura na računima. Ova mjera ne predstavlja pokušaj kontrole nad onime što građani kupuju, već je osmišljena kako bi se održala stabilnost financijskog sustava i spriječilo masovno povlačenje bankovnih depozita čime bi se oslabio bankarski sustav.
Guverner HNB-a o uvođenju digitalnog eura
Kako je Faktograf ranije pisao, guverner HNB-a Boris Vujčić detaljnije je o digitalnom euru govorio na konferenciji “Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac” održanoj u ožujku 2024. godine u organizaciji HNB-a. Ideja je, ističe Vujčić, da digitalni euro bude najbliži mogući supstitut za gotovinu, dodavši da mu cilj nikako nije praćenje građana i njihove potrošnje. “Ono što možete napraviti s gotovinom, moći ćete napraviti i s digitalnim eurom. Ideja zbog koje se to čini je da imamo digitalni oblik centralnobankarskog ili javnoga novca”, pojasnio je.
Guverner je kazao da jedini oblik centralnobankarskog novca koji građani imaju u džepu jest gotovina, dok ostali oblici elektronskih digitalnih plaćanja u biti predstavljaju privatni novac koji većinom kreiraju komercijalne banke. “Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. I to je CBDC – centralnobankarski digitalni novac”, pojašnjava Vujčić.
Digitalni euro će moći biti u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu, ili pak kartice u novčaniku, a po Vujčićevim riječima, uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca za građane nosi nekoliko prednosti, pa tako i siguran, garantiran i besplatan način plaćanja s digitalnim eurom svuda u Europi. “Svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro”, napomenuo je guverner.
Korištenje digitalnog eura, kaže Vujčić, nosi čak višu razinu privatnosti nego korištenje ostalih oblika plaćanja. “Eurosustav neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani. I, naravno, u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala europska regulativa”, rekao je.
Kada je planirano uvođenje digitalnog eura?
“Ulazimo u finalnu fazu globalističke agende. I još nešto. Već se govori i o datumu uvođenja digitalnog eura. To će biti u listopadu 2025. godine, dakle sutra”, navodi se u tekstu na portalu Logično.
Datum uvođenja digitalnog eura još uvijek nije poznat, a sigurno to neće biti u listopadu ove godine. Trenutačno se projekt digitalnog eura nalazi u pripremnoj fazi koja je započela 1. studenog 2023. godine nakon dvogodišnje istražne faze, tijekom koje su provedena istraživanja usmjerena na dizajn i distribuciju digitalnog eura. Očekivano trajanje pripremne faze je dvije godine, a uključivat će dovršetak pravilnika o digitalnom euru i odabir pružatelja koji bi mogli razviti platformu i infrastrukturu za digitalni euro te razna testiranja provedena u suradnji s javnošću kako bi se razvio digitalni euro koji bi istodobno ispunjavao zahtjeve Eurosustava i potrebe građana. Pokretanje pripremne faze ne znači da je donesena odluka o izdavanju digitalnog eura, tu će odluku Upravno vijeće ESB razmatrati tek nakon dovršetka zakonodavnog postupka Europske unije.
Guvernerka Europske središnje banke Christine Lagarde proces je objasnila na konferenciji za medije početkom ožujka ove godine, a mnogi su tu njezinu izjavu protumačili kao najavu uvođenja digitalnog eura u listopadu 2025. godine, što se navodi i u članku portala Logično.
“Krajnji rok za nas će biti listopad 2025. godine i mi se pripremamo za taj rok. No, mi nećemo moći krenuti dalje ako ostale strane, kako ih ja zove dionicima – Europska komisija, Europsko vijeće i Europski parlament, ne završe zakonodavni proces bez kojega mi ne možemo nastaviti”, kazala je Lagarde o nastavku pripremne faze za uvođenje digitalnog eura. Kao što se navodi i na internetskim stranicama Europske središnje banke središnje tijelo te institucije u listopadu 2025. će tek odlučiti ide li se u daljnju fazu priprema te definirati od čega će se ta faza sastojati i njezino trajanje. S obzirom da uz te tehničke pripreme moraju uslijediti i političke odluke tijela Europske unije, jasno je da se digitalni euro ne može uvesti od listopada 2025. godine.
Zaključno, u tekstu portala Logično netočno se sugerira da će uvođenjem digitalnog eura iz optjecaja biti povučene novčanice i kovanice eura. Planovi Europske unije govore da će digitalni euro biti dodatak gotovini, a neće je zamijeniti. Također, nije točno da će Europska unija korištenjem digitalnog eura ograničavati na što stanovnici mogu trošiti novac, odnosno da će on biti alat kontrole stanovništva. Plaćanje digitalnim eurom će biti anonimizirano, a stanovnici će i dalje moći plaćati gotovinom, ali i digitalnim novcem koji i sada imaju na svojim bankovnim računima. Uz to, ne postoji plan da se digitalni euro u uporabu uvede u listopadu 2025. godine.
