Razotkriveno

Nigerija u optjecaj stavlja redizajnirane novčanice, a ne uvodi digitalni novac

Početkom godine Nigerija je uvela nove, redizajnirane novčanice, što je izazvalo kaos jer ih nije dovoljno tiskano.
Foto: Unsplash.com/Sunday Abegunde

“U Nigeriji banke uništavaju papirnati novac da bi lakše uveli digitalni novac”

Opis je to objave na Facebook profilu naziva Hop portal koji prati nešto više od 700 ljudi.  Korisnik te društvene mreže objavio je video u kojem su prikazane crne vreće u kojima se nalaze isjeckane novčanice.

Sudeći po pisanju nigerijskog portala Torizone, navedena snimka proširila se društvenim mrežama u ožujku ove godine te prikazuje stare novčanice nigerijske valute naire koje je rasparane, u crnim vrećama zbrinula Centralna banka Nigerije.

Međutim, je li razlog tome uvođenje digitalnog novca u toj državi, kako navodi autor objave?

Uveli redizajniranu valutu, a nisu tiskali dovoljno novčanica

Početkom godine Nigerija je uvela novu, redizajniranu valutu, čija bi primjena trebala pomoći u suzbijanju pranja novca  i  transformaciji  na bezgotovinsko gospodarstvo, ali i u borbi protiv inflacije. Međutim, ta je promjena izazvala krizu u zemlji jer nije bilo dovoljno novih novčanica.

Kako su u veljači izvještavali strani mediji, stanovnici Nigerije čekali bi po cijeli dan u bankama i na bankomatima kako bi podigli samo onoliko novca da im potraje za jedan dan. To je na određenim mjestima dovelo i do sukoba u prostorijama banaka, a dio ljudi ilegalno je prodavao nove novčanice po višim tečajevima (1, 2).

Kriza nedostatka gotovine u Nigeriji se odvijala neposredno prije predsjedničkih izbora te je stvorila probleme zbog rastuće inflacije i oslabljene valute. Situaciju je pogoršala činjenica da je u Nigeriji 2021. godine samo 45 posto odraslih imalo bankovni račun. Pokušaji središnje banke da gospodarstvo učinio bezgotovinskim dovelo je do porasta digitalnih transakcija za 150 posto u 2022.  Međutim,  zbog nepouzdanih platformi za digitalno plaćanje tvrtke su i dalje koristile papirnatu nairu.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Također, stručnjaci smatraju da je nedostatak pristupa gotovini utjecao na trgovinu u malim i srednjim poduzećima te u poljoprivredi i javnom prijevozu, i kako je za to najveći krivac činjenica da su nove novčanice uvedene prebrzo, odnosno, da ih nije tiskano dovoljno prije nešto su zamijenile one stare.

Procjena je Centra za promicanje privatnog sektora sa sjedištem u Lagosu da je gotovinska kriza koštala nigerijsko gospodarstvo 20 trilijuna naira (43 milijarde dolara) zbog “sakaćenja trgovačkih aktivnosti, gušenja neformalne ekonomije i smanjenja poljoprivrednog sektora”.

“Gubitak glavne metode plaćanja utječe na poslovne transakcije; posebno na segmente gospodarstva koji su uglavnom vođeni gotovinom” rekao je direktor Centra Muda Yusuf za AP.

BBC navodi i kako su se u nigerijskoj javnosti pojavile i optužbe na račun banaka jer su još uvijek izdavale stare umjesto novih novčanica i tako ih držale u optjecaju. Osim toga, agenti državnog tijela za borbu protiv prijevara, Povjerenstva za gospodarski i financijski kriminal, pretresli su neke od poslovnica i uhitili upravitelje koji su optuženi da su nove novčanice gomilali u trezorima umjesto da su ih stavili u bankomat i dali klijentima.

Gotovinsku krizu Središnja banka Nigerije na kraju je pokušala riješiti tako da je produljila rok za zamjenu  stare valute za redizajnirane novčanice. Sredinom ožujka objavila je da će stare novčanice od 200 naira (43 američka centa), 500 naira (1,08 dolara) i 1000 naira (2,16 dolara) ostati zakonsko sredstvo plaćanja do 31. prosinca ove godine.

Što je, a što nije digitalni novac?

Nadalje, transformacija na bezgotovinsko gospodarstvo ne znači ujedno i uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca, kojeg nerijetko u svojim neutemeljenim tvrdnjama spominju teoretičari zavjera kada govore o novom svjetskom poretku.

Centralnobankarski novac je onaj novac koji stvara središnja banka, a naziva ga se još i javnim novcem jer ga izdaje javna institucija i jer ima uporište u javnom sektoru. Za razliku od javnog novca, privatni je novac onaj koji stvaraju banke, i riječ je o onom novcu koji se pojavljuje kao saldo u bankovnim izvještajima i ušteđevinama na  bankovnim računima građana (ESB).

“Kada na bankomatu podižete novčanice, privatni novac na svojem bankovnom računu pretvarate u centralnobankarski novac. Javni, pak, novac, na primjer novčanicu od 20 € koju ste dobili za rođendan, pretvarate u privatni novac kada ga položite na bankovni račun”, objašnjava se na stranici Europske središnje banke.

Što točno znači uvođenje digitalnog novca objasnili su stručnjaci iz Hrvatske narodne banke (HNB-a) u tekstu koji je objavljen na stranici te institucije. Naime, takve digitalne račune kod središnje banke zasad imaju samo poslovne banke koje koriste te račune za  provođenje monetarne politike te osiguravanju učinkovitoga i stabilnoga platnog prometa. Za razliku od banaka, građani imaju pristup novcu središnje banke samo u fizičkom obliku, a ne i u digitalnom. Centralnobankarski digitalni novac bio bi digitalni novac za sve korisnike financijskog sustava, a ne samo za poslovne banke.

Europska je središnja banka u srpnju 2021. godine započela fazu istraživanja u projektu uvođenja digitalnog eura koja bi trebala završiti u listopadu 2023. godine. Zasad se takvi pilot projekti već provode u  Urugvaju, Švedskoj i Kini.

Zaključno, budući da se u objavi netočno navodi kako je razlog uništavanja novčanica uvođenje digitalnog novca, a ne pravi razlog (uvođenje novih novčanica), ocjenjujemo je kao netočnu.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.