Obećanja

Suprotno predizbornim najavama, Vlada zainteresirana za privatizaciju HEP-a

 Iz nastavka privatizacije isključit ćemo strateška društva tj. društva koja upravljaju strateški važnim resursima poput poduzeća u području javnih dobara (npr. vode, šumska zemljišta) ili nekih infrastrukturnih poduzeća (npr. autoceste, električna energija) – obećao je HDZ u svom predizbornom programu.

Bez obzira na to obećanje, samo nekoliko mjeseci kasnije počelo se razgovarati o prodaji dijela HEP-a, najprije radi mogućeg povratka INA-e u hrvatsko vlasništvo, a u novije se vrijeme spominje mogućnost IPO-a Hrvatske elektroprivrede radi pokretanja novog investicijskog ciklusa u samom HEP-u.

Poznato je kako se HDZ protivio IPO-u Hrvatske elektroprivrede kada ga je pripremao bivši HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak  te je to vjerojatno bio jedan od glavnih razloga zašto su ovo obećanje uvrstili u svoj predizborni program. A onda je na Badnjak prošle godine premijer Andrej Plenković iznenada objavio vijest kako je Hrvatska izgubila arbitražu oko INA-e. Želeći lošu vijest upakirati u dobru, premijer Plenković najavio je kako će Hrvatska ponovo otkupiti svoj udio u INA-i. U roku od nekoliko dana krenule su spekulacije kako će se to pokušati napraviti prodajom 25 posto dionica HEP-a.

Analitičari Bloomberg Intelligencea procijenili su u siječnju da bi HEP na burzi vrijedio oko 18,4 milijarde kuna, odnosno kako bi se prodajom četvrtine dionica dobilo 4,6 milijardi kuna, čime bi se moglo kupiti samo 15 posto dionica INA-e (MOL-ov udio u INA-i procijenili su na 17,4 milijardi). Da bi Hrvatska u vlasništvo vratila INA-u morala bi, procijenili su, prodati 80 posto HEP-a.

Povratak INA-e nije daleko odmakao

Tijekom sljedećih devet mjeseci nije se puno toga dogodilo vezano uz povratak INA-e. Promptno, 19. siječnja, Vlada je osnovala Savjet za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica, ali do danas ne znamo puno o rezultatima rada tog savjeta, osim što je – sedam mjeseci kasnije – Vlada odlučila kako će se provesti „odabir investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica“ koje drži MOL u INA-i.

Osvrćući se na godinu dana mandata, premijer Plenković u Saboru je konstatirao:  „Proces je složen i pristupamo mu na način kakav i zahtijeva, a to je oprezno i postupno, ali i s jasnim ciljem – INA-om u službi razvoja hrvatskog gospodarstva“.

Premijer Plenković u Saboru HEP nije spomenuo niti jednom riječju, ali naveliko se najavljuje kako su HDZ i sada njihov koalicijski partner HNS donijeli odluku da se ide u inicijalnu javnu ponudu HEP-a. Prema izvorima iz Vlade, plan je da se građanima, većim ulagačima i radnicima ponudi paket od 25 posto dionica HEP-a, a svoj bi interes tu mogli naći i mirovinski fondovi.

Zakon o vodama HEP-u vraća hidroelektrane

Kako bi se HEP-u povisila cijena, Vlada je krenula u izmijene Zakona o vodama, kojima HEP-u  vraća vlasništvo nad 26 hidroelektrana koje su od 2011. u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vlada je krajem kolovoza u proceduru uputila Nacrt prijedloga zakona o izmjenema i dopunama Zakona o vodama. Glavna izmjena odnosi se na članak 23. u kojem se po postojećem Zakonu predviđa kako su „vodne građevine za proizvodnju električne energije investitor kojih je Republika Hrvatska ili pravna osoba kojoj je Republika Hrvatska većinski udjeličar, dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja, uključivo i prostor akumulacije izgrađen oko javnog vodnog dobra, u vlasništvu Republike Hrvatske“.

Taj bi članak po novom trebao glasiti: „Vodne građevine za proizvodnju električne energije u vlasništvu su investitora ili osobe na koju je investitor prenio pravo vlasništva“. Dodaje se i kako  „građevinama za proizvodnju električne energije upravlja njihov investitor ili osoba na koju je investitor prenio pravo vlasništva ili neko uže pravo koje uključuje pravo upravljanja“.

U članku 87. navodi se: „Republika Hrvatska prenosi vlasništvo nad vodnim građevinama za proizvodnju električne energije, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, koje je stekla temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o vodama u korist Hrvatske elektroprivrede d.d., bez naknade.

Na zemljišnim česticama na kojima su izgrađene vodne građevine za proizvodnju električne energije prije stupanja na snagu ovog Zakona osniva se pravo građenja tih građevina na javnom vodnom dobru, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, u korist Hrvatske elektroprivrede d.d. bez naknade na rok od 50 godina od stupanja na snagu ovog Zakona. Ovaj pravni promet ne smatra se isporukom dobara ili usluga u smislu poreznih propisa. Pravo građenja je prenosivo uz suglasnost Ministarstva. Dok traje pravo građenja Hrvatska elektroprivreda d.d. upravlja javnim vodnim dobrom na kojem su izgrađene građevine za proizvodnju električne energije te akumulacijama i dovodnim i odvodnim kanalima u ime Republike Hrvatske“.

Nezadovoljni HEP

U javnom savjetovanju HEP je zatražio promjenu odredbe kojom postojeće akumulacije, dovodni i odvodni kanali ne mogu biti predmet povrata,  „osobito iz činjenice jer su građevinski dijelovi akumulacije, dovodni i odvodni kanali uneseni u bilancu HEP-a“.

Sporno im je i ograničenje na 50 godina s obzirom na to da je rok trajanja objekata duži

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pojasnili su za Slobodnu Dalmaciju kako su „akumulacije, kao vodne građevine za proizvodnju električne energije izgrađene u koritima površinskih voda (rijeka i drugih manjih vodotoka koja sukladno Zakonu o vodama imaju pravni status vodnog dobra i u vlasništvu su RH“.

S obzirom na to da akumulacija i zemljište na kojem je izgrađena fizički čine neodvojivu cjelinu, nemoguće je, navode, odvajati vlasništvo akumulacije kao građevina i zemljišta ispod nje.

„Zbog toga je novim Prijedlogom nacrta Zakon o izmjenama i dopunama Zakona  vodama propisano da akumulacije, kao i dovodni i odvodni kanali koji čine tehnološku cjelinu, ostaju u vlasništvu države s pravom upravljanja HEP-a“, poručili su.

Nejasni razlozi

Stručnjaci upozoravaju kako je nejasno zbog čega bi se išlo u privatizaciju HEP-a. Hidroelektrane su, navode, u potpunosti amortizirane i predstavljaju pravi „zlatni rudnik“.

Podsjetimo i kako je, i prema najnovijim podacima Fine, HEP  najuspješnije poduzeće u državnom vlasništvu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.