Predsjednica po Plenkovićevoj vladi udarila rafalom činjenica (ali smo joj ipak našli dvije greške)

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović svojim nastupom na skupu ekonomista u Opatiji najžešće do sada kritizirala je rad Vlade, optuživši je za nedostatak političke vizije i nedonošenje odluka. Ustvrdila je kako je „pred nama problem manjka kapaciteta države i javne uprave za provedbu svih navedenih reformi i postizanje ciljeva“, odnosno kako se taj  „manjak kapaciteta državne i javne uprave vidi na svim razinama“. Za nju prilično neobično, konstatirala je i kako nam „treba sustav koji se neće rušiti i graditi svakom promjenom vlasti“.

Tijekom dvadesetominutnog nastupa iznijela je 13 primjera u kojima je komparirala uspješnost Hrvatske i drugih zemalja Europske unije, s naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe s kojima se Hrvatska ranije voljela uspoređivati.

Istina je da se konstatacije koje je predsjednica iznosila uglavnom baziraju na podacima iz 2016. godine ili ranije, odnosno na razdoblje prije nego je vlada Andreja Plenkovića stupila na scenu, ali napominjemo kako je i stabiliziranje javnih financija i rast BDP-a s kojim se voli hvaliti Vlada  također nastavak trendova koji su započeti prije dolaska Plenkovićeve vlade na čelo Hrvatske. Predsjednica je izabrala ne govoriti o pozitivnim pokazateljima, već naglasak staviti na ono što je negativno.

Hrvatska ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u Srednjoj Europi”.

Ocjena – Fakt

Postoje različite definicije Srednje Europe i popisi država koje spadaju u tu regiju, ali prema svim raspoloživim definicijama u Srednju Europu spadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija i Mađarska, a često i Slovenija i Hrvatska.

Prema podacima Eurostata za 2016., udio izvoza u BDP-u Hrvatske je 49,7 posto, što je omjer koji je veći  od europskog prosjeka (43,9 posto). Međutim. kada se u obzir uzmu samo zemlje Srednje Europe, Hrvatska je najlošija na popisu. Najveći postotak imaju Slovačka (94,6 posto), Mađarska (89,5 posto), Češka (79,5 posto) i Slovenija (77,7 posto). Slijede Poljska i Austrija s 52,3 posto i Njemačka s 46,1 posto.

Državni zavod za statistiku izvijestio je kako je u prvih osam mjeseci 2017. godine izvoz porastao za 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine pa ako se trend nastavi možda se pomaknemo na ljestvici.

Ulaganje cijelog društva u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika  među najnižima je u Europi”.

Ocjena – Fakt

Točnost podataka koje je predsjednica iznijela potvrđuju podaci Eurostata.  Prosjek ulaganja u istraživanje i razvoj u EU je nešto iznad 2 posto BDP-a, a Hrvatska  ne uspijeva postići niti 1 posto. Od Hrvatske su po stopi izdvajanja za istraživanje i razvoj gori samo Malta, Latvija, Rumunjska i Cipar.

U odnosu na prosječnu razvijenost Srednje i Istočne Europe i BDP-u po glavi stanovnika, Hrvatska se na žalost sve više udaljava”.

Ocjena – Fakt

Prema visini BDP-a po glavi stanovnika, mjereno prema kupovnoj moći, u Europskoj uniji od Hrvatske je gora samo Bugarska, a izjednačeni smo s Rumunjskom koja je još 2009. godine bitno zaostajala za Hrvatskom.  U promatranom razdoblju od 2009. godine preskočile su nas Litva i Latvija te Poljska koja bilježi kontinuirani rast.

Od Hrvatske su po tom kriteriju gore još i aspirantice za EU – Crna Gora, Makedonija, Srbija, BiH i Albanija.

Među najlošijima smo po povećanju broja zaposlenih u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2015. godine. Imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti radne snage u Europskoj uniji te drugu najnižu stopu zaposlenosti građana između 20 i 64 godine starosti”.

Ocjena – Fakt

Prema podacima Eurostata, Hrvatska se u prvom tromjesečju 2017. našla u skupini četiriju zemalja EU (uz Litvu, Latviju i Rumunjsku) koje su zabilježile pad stope zaposlenosti na kvartalnoj razini.

Različite metode ispitivanja zaposlenosti dovode i do različitih brojki i tumačenja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca  2017. godine broj zaposlenih manji je za 1,9 posto ili 25.645 osobe u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Prema podacima Eurostata za 2016., prosječna stopa zaposlenosti u EU je 71,1 posto, dok u Hrvatskoj ona iznosi 61,4 posto i od nas je gora samo Grčka s 56,2 posto. Treba napomenuti kako ta anketa kao zaposlene ne tretira samo osobe koje su zaposlene temeljem ugovora na određeno ili neodređeno vrijeme, već sve osobe koje u tjedan dana odrade barem jedan sat posla za koji su bili plaćeni.

Imamo najnižu stopu sudjelovanja građana između 55 i 74 godine u cjeloživotnom obrazovanju u EU. Mladi u istome više sudjeluju, ali smo i po tome među zadnjih pet članica u Europskoj uniji”.

Ocjena – Fakt

Po statistikama Eurostata, Hrvatska je među najgorim članicama kada je riječ o cjeloživotnom učenju. Statistike koje obuhvaćaju stanovništvo u dobi od 25 do 64 godina pokazuju kako Hrvatska s 3 posto stanovnika koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju znatno zaostaje za europskim prosjekom od 10, 8 posto. Gori od nas su samo Slovačka (2,9 posto), Bugarska (2,2 posto) i Rumunjska (1,2 posto). Zanimljivo je i kako je Hrvatskoj prosjek čak i neznatno pao u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 3,1 posto.

Stope porasta produktivnosti, zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj među najnižima su u EU. Porast BDP-a nam je i u novim pokazateljima jedan od nižih među, uvjetno rečeno, novim članicama Europske unije”.

Ocjena – Ni pola fakta

Predsjednica nije iznijela točan podatak kada je riječ o produktivnosti. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je po produktivnosti rada bolja od europskog prosjeka, odnosno pri samom vrhu EU. Bolju produktivnost rada imaju samo Irska, Rumunjska, Latvija i Bugarska. Indeks produktivnosti malo je oscilirao, ali Hrvatska 2016. godine stoji bitno bolje nego 2013. (a i tada smo imali veću produktivnost od EU prosjeka).

Stopom zaposlenosti već smo se bavili, a kad je riječ o rastu BDP-a – on se od 2013. kada je bio u negativi (-1,1) do 2016. laganim rastom popeo na 2,9, da bi nam za ovu godinu u kojoj je na vlasti vlada Andreja Plenkovića Europska komisija popravila prognozu na 3,2 posto.

Prema tablicama Eurostata te 2013. godine istovjetnu negativnu stopu kao Hrvatska imala je i Slovenija, koja se 2014.  oporavila, a potom opet pala, da bi 2016. završila sa stopom od 2,5 posto rasta, kao i Portugal koji je 2016. završio uz stopu rasta od 1,4 posto, što znači da hrvatski rast i nije tako loš.

Glavnina članica EU ostvarila je sličan porast stopa kao i Hrvatska ili je stagnirala. Najbolji oporavak imao je Cipar koji je 2013. završio s negativnom stopom od -6 posto, ali je do 2016. postigao stopu rasta od 2,8 posto. Dobar oporavak postigla je i Španjolska koja je s -1,7 2013. stigla do 3,2  tri godine kasnije. Strelovit rast u 2014. imala je Irska koja je ostvarila topu rasta od 26,3 posto da bi 2016. pala na 5 posto.

Ako se u obzir uzmu samo podaci za 2016. , većina članica završila je godinu s manjim stopama rasta od Hrvatske, čak i ako se u obzir uzmu samo „nove“ članice EU.

Udio populacije koja se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti među najvišima je u EU”.

Ocjena – Fakt

Podaci Državnog zavoda za statistiku, govore kako je 28,5 posto stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva ili socijalne isključivosti, dok Eurostatovi podaci navode 27,9 posto (za 2016). Radi usporedivosti podataka koristit ćemo Eurostatov postotak.

Hrvatsko stanovništvo u natprosječnom je riziku od siromaštva (23,5 za EU28). Po stopi smo izjednačeni sa Španjolskom. Od nas su gore samo Latvija s 28,5, Italija s 29,9 posto, Litva s 30,1, Grčka s 35,6, Rumunjska s 38,8 i Bugarska s 40,4 posto.

Utješno je da se ta stopa smanjuje. Tijekom 2011. i 2012. bio je najviši postotak od kad nas Eurostat mjeri – 32,6 posto, a od tada pada.

Mladi napuštaju roditeljski dom s najvišom prosječnom dobi u EU”.

Ocjena – Fakt

Prosječna dob napuštanja roditeljske kuće u EU (podaci za 2017.) je 26,1 godina. Hrvatska je najgora s 31,5 godina.

Suprotno  općem mišljenju ili mitu, Hrvatska ima skoro najniža socijalna davanja za mlade između 25 i 39 godina starosti”.

Ocjena – Fakt

Posljednji raspoloživi podaci o ukupnim socijalnim davanjima u bazi Eurostata odnose se na 2014., ali oni jasno pokazuju da od Hrvatske značajno manje za socijalna izdvajanja daju Bugarska i Malta, gori od nas su i Latvija i Litva, a Estonija je otprilike na razini Hrvatske.

Za usporedbu, zemlje slične veličine na sjeveru i zapadu Europe daju višestruko više za socijalu od Hrvatske – Irska četiri puta više, a Danska čak osam puta više.

Među najslabijima smo u prosječnim rezultatima testova iz matematike u EU”.

Ocjena – Fakt

Prema rezultatima PISA testova, Hrvatska je ispodprosječna ne samo u matematici, već i u znanosti i razumijevanju pročitanog. Kad je riječ o matematici (stabilno lošoj od 2006.) od Hrvatske su u EU gori samo Bugarska i Rumunjska te Cipar i Grčka.

Posljednji rezultati indeksa ljudskog kapitala pokazuju kako ne ostvarujemo znatniji pomak te i dalje ostajemo nekonkurentni u onom području koje će biti ključno u razvoju globalnog  gospodarstva tj. u području ljudskih resursa. Ovaj indeks pokazuje i kako je populacija starije dobi  u području kapaciteta i obrazovanja  konkurentnija i komparativno bolje stoji u odnosu na druge države od mlađih dobnih skupina u Hrvatskoj, što upućuje na zaključak kako naš obrazovni sustav već  desetljećima stoji i ne mijenja se dok se konkurencija prilagođava, razvija te napreduje”.

Ocjena – Polufakt

Indeks ljudskog kapitala za 2016. kojeg izrađuje Svjetski ekonomski forum postavlja Hrvatsku na 39. mjesto od 130 zemalja svijeta, dok smo 2015. bili 36. od 124 zemalja svijeta.

Listu godinama predvode Finska, Norveška i Švicarska, a ispred nas su i Slovenija, Estonija, Litva, Latvija, Češka, Rusija, Cipar, Poljska i Mađarska. U 2016. nas je sustigla Rumunjska s kojom dijelimo jednak broj bodova.

Nije međutim istina da su konkurentniji stariji Hrvati. Prosjek nam popravljaju djeca do 15 godina (30. mjesto 2016. i 22. mjesto 2015)., dok su stanovnici radne dobi i umirovljenici lošije plasirani.

Posljednji komparativni pokazatelj dobili smo prošlog tjedna u okviru izvješća Svjetske banke – Doing Business 2018. Nakon nekoliko godina rasta, iako nije bilo promjene metodologije – Hrvatska je pala za osam mjesta”.

Ocjena – Fakt

Hrvatska je na Doing Business 2018. zauzela 51. mjesto sa 71,70 bodova, dobivajući po kategorijama jednak broj bodova kao i lani, što bi se moglo označiti stagnacijom. Prošle godine su nam ti bodovi bili dovoljni za 43. mjesto. Godinu ranije bili smo na 40. mjestu sa 72,71 boda.

Niz energetskih projekata razvijamo više od desetljeća, a da nijedan još nismo razvili. Uzmimo kao primjer LNG terminal na Krku. Odluka o njegovoj gradnji donesena je u isto vrijeme kad i poljska odluka o gradnji terminala Swinoujscie. I dok je njihov terminal službeno pušten u pogon u listopadu 2015., a počeo s isporukama u prosincu iste godine, naš je još na razini papirologije”.

Ocjena – Fakt

Poljski LNG terminal zamišljen je, kao i hrvatski, kao energetska protuteža Rusiji. Razgovori o izgradnji počeli su 2006., a izgradnja 2011. Nazvan po Lechu Kaczynskom, svečano je otvoren u listopadu 2015. godine i za sada uglavnom prima plin iz Norveške i Katara za poljsko tržište.

Hrvatski LNG terminal – sada u obliku plutajućeg terminala – u fazi je javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš. Nakon što se niz godina ništa nije događalo, Hrvatska je 2012. preko HEP-a i Plinacroa preuzela projekt izgradnje terminala od međunarodnog konzorcija, da bi se u međuvremenu, pod utjecajem Amerike, prešlo na ideju o plutajućem terminalu.

S obzirom da smo 11 tvrdnji ocijenili kao fakt, istovjetnu ocjenu dobilo je cijelo izlaganje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.