Tri puta su duže liste čekanja nego kada smo otišli iz Ministarstva zdravlja”, kazao je u srijedu u verbalnom okršaju s ministrom Milanom Kujundžićem u Saboru SDP-ov Željko Jovanović.
Tragom ove izjave, provjerili smo radi li se zaista o tako skandaloznom rastu lista čekanja, koje su se, kako tvrdi Jovanović, utrostručile od studenog 2015. godine, kada SDP-om predvođena koalicija napušta vlast.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, naime, objavljuje na svojim stranicama podatke o listama čekanja u nekoliko kategorija.
Najobuhvatnija je ona pod nazivom “Broj narudžbi na listama narudžbi po ustanovama“, gdje su podaci razvrstani po bolnicama i tipovima pregleda, a zadnji puta je ažurirana prije nekoliko tjedana, točnije 15. listopada ove godine.
Na prvi pregled čeka 174.461 pacijenata, a prosjek dana čekanja je 115, odnosno skoro četiri mjeseca.
Na kontrolni pregled čeka se još i dulje, 130 dana, a “red” je gotovo dvostruko dulji: u njemu je nevjerojatnih 354.127 osoba.
Na terapijske postupke čeka 34.470 osoba, ali tragično dugo: čak 241 dan u prosjeku. Ako vam je liječnik propisao operaciju ligamenata na koljenu, artroskopiju ručnog zgloba, kuka ili ramena – čekat ćete dulje od petsto dana, a na zahvat na katarakti 423.
Ukoliko obolite od raka, moglo bi vam se dogoditi da kemoterapiju, ambulantnu ili hospitalnu, čekate “samo” mjesec dana. Prema posljednjim podacima, primjerice, na ambulantnu kemoterapiju čeka skoro sedamsto pacijenata.
68 dana čekat ćete s narudžbom za psihoterapiju djeteta, dok na zamjenu ugrađene endoproteze kuka trenutno čekaju samo dvije osobe i predviđa im se čekanje od 65 dana.
Posebno straši činjenica da čak 226.695 osoba čeka na dijagnostičke postupke i to u prosjeku 185 dana, odnosno više od pola godine. CT se u prosjeku čeka stotinjak dana, ovisno o dijelu tijela koji vas muči, a magnetna rezonanca dva do četiri puta dulje. Najgore prolaze pacijenti kojima je potrebna MR angiografija i karakterizacija plakova krvnih žila (454 dana) ili MR donjih ekstremiteta (410).
Toliko o ranoj dijagnostici i provjerama na koje nas vlasti, liječnici i udruge onkoloških pacijenata pozivaju u kampanjama kojima se ne zna ni broj niti cijena. Oni, čini se, imaju odjeka, makar što se pacijentica i pacijenata tiče: čak 22.832 čeka ultrazvuk dojke i to u prosjeku 285 dana, na mamografiju čeka njih 8.419, u prosjeku 166 dana, a na kolonoskopiju, koja, ukoliko se napravi pravodobno, može spasiti živote od teškog karcinoma debelog crijeva, čeka 4,5 tisuće ljudi i to nimalo pravodobnih 129 dana.
Trenutni, konačni saldo hrvatskih čekaonica je 798.762 naručena pacijenta, koji ne mogu ništa osim čekati prosječnih pet mjeseci (147 dana) ili, ako im je život draži od imovine, mogu se obratiti privatnim ustanovama, koje će im pošteno naplatiti ove zahvate i preglede i to u često vrtoglavim iznosima.
Mrtvilo i tromost
Kako nam je kazao sam Željko Jovanović, on se referirao na brojke kojima raspolaže dr. Danko Velimir Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, koji ujedno vodi Savjet za zdravstvo SDP-a. On navodi da je SDP ostavio za sobom 400.000 ljudi na listama čekanja, dok su sada te brojke premašile 1,2 milijuna.
“Uvijek nam govore da su podaci o listama čekanja iracionalna kategorija, jer na njima su navedeni i oni koji su naručeni, a koji ne dolaze na pregled. No, ako su tri puta povećali i tu iracionalnu listu čekanja, to znači da se zdravstvo umrtvilo i da se jednostavno manje radi. Sljedeće pitanje koje se nameće glasi: ako se manje radi, u tim iracionalnim omjerima, i to tri puta, gdje su novci? Zašto se povećao dug i zašto bolnice preko 1000 dana ne plaćaju, a mi smo to sveli na prosječnih 200 dana duže se čeka i zašto je veći dug? Nitko ne sumnja na krađu, ali ostaje činjenica da se dug povećava, što govori o tome da su tromost i mrtvilo zahvatili zdravstvo i to se treba prodrmati”, kaže Vrdoljak za Faktograf.
Grand total 2015.
Međutim, koliko god da su SDP-ovci u pravu kad kažu da se u njihovo vrijeme čekalo manje, službeni podaci HZZO-a ne govore u prilog njihovoj tvrdnji o tome koliko se “čekaonica” proširila, odnosno napunila ljudima.
Prvi pregled čekalo je 128.498 ljudi, što znači da ih danas čeka 27 posto više, ali ipak u prosjeku 13 dana kraće (128 dana u 2015.); u vrijeme SDP-a na kontrolni pregled se u prosjeku čekalo dva tjedna manje (114,5 dana) i to je čekalo 27 posto ljudi manje (233.791).
Na terapijske postupke čekalo je čak više ljudi nego danas – 36.466 u odnosu na današnjih 34.470 osoba; ali čekali su kraće: 235,2 SDP-ovih naspram HDZ-ova 241 prosječna dana.
Liste čekanja u hrvatskim bolnicama: podaci na dan 31.12.2015. by Faktograf on Scribd
Na artroskopiju koljena se čekalo 143 dana umjesto današnjih petstotinjak, ali za kuk ili rame čekali ste umjesto samo stotinjak dana manje nego danas. Na zahvat na katarakti trebalo je pričekati 363 umjesto 423 dana, a ligamenti koljena su i tada bili problem: 494 dana u prosjeku.
No, od sportskih i drugih ozljeda zasigurno je važnija borba za goli život. Ni tada nije bilo dramatično drugačije: trebalo vam je skoro mjesec dana, točnije 31,8 za hospitalnu kemoterapiju, a 27,6 dana za ambulantnu, s tim da se u međuvremenu broj oboljelih povećao za 138.
Više zabrinjava podatak da se u vrijeme HDZ-ove dvogodišnje vladavine skoro za četvrtinu povećao broj ljudi koji čekaju na dijagnostičke postupke (226.695 u odnosu na tadašnjih 176.035 ljudi), a potrebno im je i 50-ak dana više strpljenja.
Osim ako govorimo o maksimalnih 253 dana čekanja na CT abdomena i toraksa, za tu se vrstu skeniranja zdravstvenog stanja trebalo strpjeti 80-ak umjesto današnjih stotinjak dana, u nekim slučajevima i do trideset dana. I tada se na magnetnu rezonancu čekalo dva do četiri puta više nego na CT – između minimuma od 70 dana (MR angiografija donjih okrajina) i maksimuma od 309 dana za MR mijelografiju.
Na mamografiju se čekalo dva tjedna kraće (150), a na kolonoskopiju ponovo dugih 108 dana.
Istina je, dakle, da ste danas do potrebnog zahvata ili pregleda dolazi sporije nego prije dvije godine i da danas čeka više ljudi. Međutim, broj pacijenata koji čekaju na različite zahvate i preglede ukupno porastao za trećinu, ne tri puta. Na listama čekanja je zadnjega dana 2015. godine bilo 574.790 ljudi, što je oko 27 posto manje nego danas (798.762). I broj dana je porastao: SDP je građane ostavio s prosječnih 136 dana čekanja, koje su HDZ-ove vlade digle za desetak dana.
Slabija zdravstvena usluga zasigurno nije dovela do ušteda u zdravstvu, budući da i ministar zdravstva Milan Kujundžić priznaje da se dug povećava, no zato je za očekivati da će se produljene liste odraziti na daljnji odljev pacijenata i (njihova) novca u privatni sektor.