“Ono s čime završavamo godinu, ako pogledamo anketu Državnog zavoda za statistiku za treći kvartal 2017., jest da imamo više od 54 tisuće ljudi koji su zaposleni više nego 2016. godine. Imamo rekordno nisku nezaposlenost – oko 187 tisuća nezaposlenih i pristup nezaposlenima se u potpunosti promijenio u odnosu na ono kada je nekad bilo preko 350 tisuća nezaposlenih. Godinu smo završili s više od 54.000 zaposlenih nego 2016. godine, imamo rekordno nisku nezaposlenost, a pristup nezaposlenosti potpuno se promijenio”, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić gostujući u prvoj ovogodišnjoj emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.
To mu je odmah priskrbilo prijavu Faktografu i to putem Twittera.
Nismo završili godinu s 54.000 više zaposlenih, to je podatak iz ankete o radnoj snazi za 3. kvartal 2017. Krajem 2017. imamo 12.000 zaposlenih manje. U studenom 2016. ih je bilo 1.172.091 https://t.co/Hscrqqoful a u studenom 2017. 1.159.749 https://t.co/CpG7nxq0HY @FaktografHR
— Tonći (@djikkan) January 3, 2018
Kad se pogledaju podaci o anketnoj zaposlenosti za treći kvartal koje je prije nekoliko dana objavio Zavod za statistiku vidi se kako je broj zaposlenih u trećem kvartalu ove godine veći od broja zaposlenih u istom razdoblju lani za 54 tisuće, kao što je to rekao ministar Pavić. U razdoblju od srpnja do rujna 2017. zaposleno je bilo 1.683.000 dok je u istom razdoblju lani zaposlenost bila 1.629.000.
Treba, međutim, napomenuti kako je riječ o anketnoj zaposlenosti koja se bazira na širokoj anketi koja u oblik uzima sve vrste rada za koji je ispitanik u tjednu provedbe ankete primio naknadu u novcu ili naturi. Tako, na primjer, u anketnoj zaposlenosti sve osobe koje su u referentnom tjednu radile najmanje jedan sat, ulaze u populaciju zaposlenih, bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad.
Podaci o anketnoj zaposlenosti uvijek stižu kasnije nego oni o registriranoj zaposlenosti pa iako je riječ o zadnjem takvom izvještaju na stranicama Državnog zavoda za statistiku, ono se ne odnosi na zaposlenost s kojom završavamo godinu, kao što to kaže ministar Pavić, već na razdoblje turističke sezone koja je bila rekordno dobra. Podaci o anketnoj zaposlenosti s kojom smo završili godinu tek trebaju stići.
Različita metodologija
Naš čitatelj koji je stavio linkove na Twitter Vlade bio je bliži istini kada je iznio podatke s kojima završavamo godinu jer se njegovi podaci odnose na studeni 2017. u odnosu na studeni 2016.
Radi se, međutim, o podacima koji se ne mogu uspoređivati s brojkama koje je iznio ministar Pavić.
Naš je čitatelj iznio podatke Zavoda za statistiku o zaposlenima prema djelatnostima u studenom 2016. u odnosu na studeni 2017. koji se baziraju na registriranoj, a ne anketnoj zaposlenosti. Po toj statistici, u studenom 2016. broj zaposlenih u pravnim osobama RH iznosio je 1 172 091 osobu. Riječ je o podacima koji su sastavljeni na osnovi podataka iz JOPPD obrasca. Tome se broju treba pribrojiti i broj osoba zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima, koji je baziran na podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko, kojih je bilo 185. 426 te osiguranih poljoprivrednika kojih je bilo 19. 649. Registrirana zaposlenost u studenom 2016. bila je dakle 1.377.159.
U studenom 2017. broj tako registrirano zaposlenih bio je 1.363.925 osoba, što znači 13.234 osoba manje.
Koliko variraju brojke ovisno o metodologiji najbolje pokazuje podatak da je anketna zaposlenost u zadnjem kvartalu 2016. bila 1.579.000, dok je u spomenutom studenom registrirana zaposlenost bila manja za oko 200.000 osoba.
Iz istih se podataka o zaposlenima po djelatnostima vidljiv je i dugogodišnji trend rasta nezaposlenosti, odnosno smanjenja zaposlenosti u zadnjem mjesecu godine, stoga je teško očekivati da će podaci za prosinac 2017. godine odskakati od tog pravila, kada ih DZS objavi.
Primjerice, u prosincu 2016. godine, DZS je objavio: “Broj ukupno zaposlenih u prosincu 2016. u odnosu na prethodni mjesec pao je za 1,2%, a broj zaposlenih žena za 1,3%… Broj nezaposlenih u prosincu 2016. u odnosu na studeni 2016. porastao je za 1,9% kao i broj nezaposlenih žena. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2016. iznosila je 14,8%, a za žene 17,1%”.
U prosincu 2015. ista priča: “Broj ukupno zaposlenih u prosincu 2015. u odnosu na prethodni mjesec pao je za 0,9%, a broj zaposlenih žena za 0,8%… Broj nezaposlenih u prosincu 2015. u odnosu na studeni 2015. porastao je za 0,3%, a broj nezaposlenih žena pao je za 0,6%. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2015. iznosila je 17,9%, a za žene je iznosila 20,4%.”
Broj nezaposlenih pao, ali… Gdje su oni zapravo?
Što se tiče drugog dijela njegove izjave, broj nezaposlenih jest na rekordnim nizinama, ako gledamo dvijetisućite godine – prvi puta od 2004. godine pao je ispod 200 tisuća. No, nažalost, to se nipošto ne može u potpunosti pripisati zapošljavanju, s obzirom na pad broja zaposlenih, već izlascima iz evidencije po raznim osnovama, a zasigurno i iz države.
Ministar Pavić, ponovimo, iznio je istinitu tvrdnju kada je iznio usporedbu o anketnoj zaposlenosti u trećem kvartalu 2017. u odnosu na treći kvartal 2016., ali nije istina da s tolikom zaposlenošću završavamo godinu. Jasna je i ministrova namjera da koristi podatke koji vladi idu u prilog, a zanemaruje statistike koje ne pokazuju tako svijetlu stvarnost.
Stoga ministrovu tvrdnju o uspješnom kraju godine ocjenjujemo polufaktom, a čitatelja koji nas je pozvao da analiziramo ministrovu tvrdnju pozivamo da i dalje prati naš rad.
