„Hrvatska je nastavila vraćati u Srbiju izbjeglice i migrante koji su iregularno ušli u zemlju, ne osiguravajući im pristup proceduri za stjecanje azila. To protjerivanje od strane policije, ponekad i iz dubine teritorija, rutinski uključuje prisilu, prijetnje, konfiskaciju ili uništenje osobne imovine i disproporcionalnu upotrebu sile od strane policije“, navodi se u izvještaju Amnesty Internationala za 2017/2018. u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku. Kada se izbjeglicama i omogući traženje međunarodne zaštite, azil im se najčešće odbija iz „sigurnosnih razloga“.
Godišnji izvještaj Amnesty Internationala koji je objavljen 22. veljače samo je najsvježiji u nizu izvještaja koji potkrjepljuju javno iznesene sumnje pučke pravobraniteljice da hrvatska policija u postupanju prema izbjeglicama i migrantima koristi protuzakonita postupanja, radi čega je podnijela i prijavu DORH-u.
Njena prijava, podsjetimo, podnijeta je prvenstveno kako bi se rasvijetlile okolnosti pogibije šestogodišnje Madine Husseini koja je stradala u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici, međutim, njen slučaj nije jedini sporni slučaj stradavanja u push backovima o čemu su opsežno izvijestili i Liječnici bez granica.
Liječnici bez granica koji rade u Srbiji tretiraju ozlijeđene koji su vraćeni iz Hrvatske i Mađarske ili su stradali u Bugarskoj. U dijelu koji se odnosi na vraćene iz Hrvatske navode kako su samo od siječnja do lipnja 2017. dokumentirali 24 slučaja namjerno nanesenih ozljeda, uglavnom udarcima palicom, a izbjeglicama se pritom, navode, uzimaju ili uništavaju njihove osobne stvari, najčešće mobilni telefoni.
Dokumentirano nasilje
Po iscrpnosti izvještaja svakako se izdvaja njemačka nevladina organizacija Rigardu koju se formirali volonteri koji su pomagali izbjeglicama na tzv. Balkanskoj ruti 2015. i 2016. godine. Na njihovoj web stranici dokumentirana su nelegalna protjerivanja, praćena nasiljem, iz Hrvatske i Mađarske u Srbiju. Izvještaji su bazirani na razgovorima volontera s izbjeglicama u Srbiji, ali i potkrijepljeni fotografijama ozlijeđenih. Samo od siječnja do studenog prošle godine prikupili su 110 odvojenih izvještaja o nezakonitom protjerivanju u koje je bilo uključeno najmanje 857 izbjeglica i migranata. Dvije trećine njih izrazilo je želju za azilom, ali je to ignorirano od strane policije, što predstavlja kršenje međunarodnih protokola poput Ženevske konvencije, Europske povelje o ljudskih pravima i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Od spomenutog broja slučajeva, 76 se odnosi na Hrvatsku, 16 na Mađarsku i 12 na Sloveniju.
Vezano za polemiku koja se ovih dana vodila između Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda pučke pravobraniteljice, treba primijetiti kako je u 52 slučaja o kojima su skupili podatke protjerivanje i nasilje uključivalo maloljetnike, nerijetko bez pratnje odraslih.
Za ovaj tekst izdvojili smo nasumično četiri primjera protjerivanja maloljetnika bez pratnje prema kojima ne samo da nije primjenjivan Pravilnik o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja-stranim državljanima, već su verbalno ili fizički napadnuti kako bi ih se zastrašilo da se više ne pokušavaju probiti u Hrvatsku.
15 godišnji Afganistanac
29. kolovoza 2017. u centru Zagreba policija je presrela 15-godišnjeg Afganistanca, bez pratnje. Tražili su dokumente, a kad je on rekao da ih nema, odveli su ga u policijsku stanicu gdje je dječak izrazio želju da ostane u Hrvatskoj. Umjesto toga, stavili su ga u automobil zajedno s još troje izbjeglica. Uz njihovo vozilo, još je jedno veće vozilo prevozilo migrante natrag u Srbiju. Istovarili su ih u blizini željezničke stanice za Šid. Policija mu je uništila mobitel.
16-godišnji Pakistanac
16-godišnji Pakistanac, bez pratnje, tri dana je hodao od Šida, prešavši pješice hrvatsko-srpsku granicu, da bi potom u manjem kombiju stigao do hrvatsko-slovenske granice te pješke ušao u Sloveniju. Slovenska policija uhitila ga je 10 kilometara prije slovensko-talijanske granice rano ujutro 23. listopada 2017. Dječak je izrazio namjeru traženja azila, ali mu je slovenska policija rekla da azil mora potražiti u Hrvatskoj. Slovenska policija prebacila ga je u policijskom vozilu na slovensko-hrvatsku granicu. Tamo ga je dočekalo šest ili sedam hrvatskih policajaca. Pretražili su ga i provjerili prtljagu. On je ponovo izrazio namjeru za traženje azila, ali mu je policija odgovorila kako ga neće dobiti te su se požalili kako izbjeglice deportiraju iz Slovenije da bi zatražili azil u Hrvatskoj. Dva policajca bila su nasilna, udarajući ga rukama po leđima. Još su dvije osobe dovezene u drugim policijskim vozilima i sva su trojica policijskim kombijem prebačena u Zagreb. Odveli su ga u glavnu policijsku postaju u Zagrebu. Tu je on ponovo izrazio želju da zatraži azil i službenici su ga registrirali. Uzeli su mu otiske prstiju i fotografije i tražili ga da ispiše osobne podatke. Potom su ga stavili u ćeliju gdje je boravio 21 sat. Poslije toga, pet policajaca ga je transportiralo u velikom policijskom kombiju na hrvatsko-srpsku granicu blizu Batrovca. Policija mu je naredila da se vrati u Srbiju. Zatražio je svoje papire s registracije, ali mu ih nisu dali. Nakon deportacije vratio se u Šid.
Maloljetni Iračanin istučen zajedno s ostalima
1. listopada 2017. u jutarnjim satima, 10 kilometara prije Vinkovaca, policija je uhvatila grupu od šestero ilegalnih imigranta: četvoricu Alžiraca u dvadesetima i tridesetim godinama, jednog 33-godišnjeg Armenca i jednog sedamnaestogodišnjeg Iračana.
Prilikom uhićenja prisutno je bilo osam policajaca, kojima su se uskoro pridružila još četvorica. Policajci su im naredili da kleknu da bi ih udarali šakama po tijelu i nogama. Maloljetni Iračanin zamolio ih je da prestanu jer ima zdravstvenih problema, ali su mu skinuli kapu i udarili ga u glavu. Policajci s terena prebacili su ih do mjesta deportacije gdje ih je dočekalo pet drugih policajca koji su ih ponovno tukli te uz psovke protjerali prema srpskoj granici. Već nešto poslije 11 bili su deportirani u Srbiju kod željezničke pruge u blizini Šida, iako su izrazili namjeru traženja azila.
Tjerali ih da lažiraju datum rođenja
Četvorica mladih Afganistanaca, dvojica 17-godišnjaka i dvojica 18-godišnjaka hodali su 10 dana od Šida preko hrvatske granice prema zapadu. Gladni i žedni, u Zagrebu su se 14. studenog odlučili javiti u ured UNHCR-a, ali prije nego su se uspjeli dokopati ureda presrelo ih je šest policajaca. Izrazili su želju da zatraže azil, ali ih je policija u zatvorenom kombiju prebacila do neke udaljene policijske stanice gdje su ponovili svoj zahtjev za azilom. Policija ih je odvojeno ispitivala, pretraživala i ispitivala imaju li neke dragocjenosti. Nisu imali novca, ali konfisciran im je nekorišteni telefon. Tražili su da ispune formular. Dvojici mlađih prijetili su da će ih prebiti ako ne falsificiraju svoj datum rođenja kako bi ispalo da su punoljetni da ih mogu deportirati. Policija ih je fotografirala, ali nije uzela otiske prstiju. Nisu im dali nikakve dokumente. Nakon dva sata policija im je rekla da je njihov šef odlučio da moraju biti deportirani natrag u Srbiju. Vozili su ih oko sat vremena do mjesta deportacije na hrvatsko-srpskoj granici kod željezničke pruge koja povezuje Tovarnik i Šid gdje su im naredili da se vrate u Srbiju i oni su otrčali u pravcu Šida.
Policija ne raspolaže s dokazima
Na medijske upite vezne za ove izvještaje, hrvatska policija je prije nekoliko mjeseci odgovarala kako ne raspolaže s dokazima o nezakonitostima i policijskom nasilju nad izbjeglicama.
I tijekom najnovije polemike s pučkom pravobraniteljicom i od ministra Davora Božinovića i iz ravnateljstva policije tvrdili su kako nemaju podataka o nezakonitim postupanjima policije.
Paralelno, kako su Faktografu potvrdili volonteri udruge Are You Syrious, nastavljeno je protjerivanje izbjeglica, uključujući obitelji s djecom.
„Prva svjedočanstva o nasilnim i nezakonitim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske počela su nam pristizati još početkom 2016. godine, taman u vrijeme kada je zatvoren legalan humanitarni koridor kroz našu zemlju. Odlascima na teren u Srbiju, ostali smo šokirani stanjem u kojem se ljudi nalaze nakon navodnih susreta s hrvatskom policijom. Bez pretjerivanja možemo reći da smo susreli stotine ljudi koji su odreda govorili o ponižavajućim i nasilnom tretmanu te o sustavnom onemogućavanju traženja azila u Hrvatskoj. Posebno je zabrinjavajuće što su mnogi od tih ljudi uspjeli doći do Zagreba, neki čak i pred urede UNHCR-a kojem su se pokušali obratiti za pomoć, no policija ih je i tamo potrpala u marice i odvezla na granicu sa Srbijom. Mnogi od njih u svojim su mobitelima sačuvali GPS lokacije na kojima su se nalazili te je iz razgovora bilo sasvim jasno da su bili u Hrvatskoj jer su prepoznavali i opisivali detalje lokacija na kojima su se susreli s hrvatskom policijom“, pričaju nam.
U snijeg i minska polja
„Sami podaci UNHCR-a govore o 3242 ilegalna protjerivanja iz Hrvatske u 2017. godini te o još 82 slučajeva protjerivanja na teritoriji Srbije u siječnju ove godine, dok je stvarni broj protjerivanja iz naše zemlje sasvim sigurno veći. Moramo naglasiti da je tu riječ samo o slučajevima koje je UNHCR uspio pobrojati te samo o slučajevima protjerivanja na teritorij Srbije, a svakodnevno nam dolaze svjedočanstva i o nasilnim protjerivanjima u Crnu Goru i BiH, pri čemu su ljudi upućeni da hodaju natrag u unutrašnjost BiH na mjestima kraj kojih su još uvijek minska polja“, tvrde u AYS. U veljači se udruzi AYS obratio i velik broj obitelji s malom i bolesnom djecom, trudnicama i osobama u vrlo lošem zdravstvenom stanju.
„U trenutcima u kojima su nam se obratili za pomoć, odnosno molili nas da budemo prisutni kada budu tražili azil u RH, u nadi da će prisustvo volontera smanjiti izglede za ilegalno protjerivanje, te su se osobe nalazile na teritoriju Hrvatske. Međutim, već nekoliko sati kasnije javili bi nam da su protjerani te da ih je hrvatska policija natjerala da po snijegu satima hodaju natrag u Srbiju“, govore nam te naglašavaju kako je najgore to što ni smrt male Madine nije ništa promijenila i da se svaki dan njeni vršnjaci izbacuju iz zemlje na jednak način.
Volonteri AYS najavljuju kako će idući tjedan o svemu progovoriti na konferenciji za novinare, a svoje će tvrdnje potkrijepiti fotografijama i audiozapisima.
Za komentar smo zamoli i UNHCR od kojeg smo dobili sljedeći odgovor:
„UNHCR je upozorio hrvatsku Vladu na vjerodostojna svjedočenja ljudi koji tvrde kako su željeli zatražiti azil u Hrvatskoj, ali su umjesto toga nasilno vraćeni u Srbiju. Od Vlade smo zatražili da istraži te slučajeve i poduzme korektivne mjere kako bi osigurala da Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obaveze vezane uz pravo za traženje azila“.
