“Kolinda kasnila u Sarajevo jer se spremao atentat”, vrišti današnja (srijeda, 28. veljače) naslovnica Slobodne Dalmacije. Iznad bombastičnog naslova nešto manjim slovima stoji nadnaslov “Otkriven misterij odgođenog puta”. Dobronamjerni čitatelj iz ovakve će opreme teksta logično zaključiti da je u Sarajevu pripreman atentat na hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Radi se međutim o najobičnijoj navlakuši, odnosno da budemo sasvim precizni – o lažnoj vijesti.
Prva naznaka da naslovna tema Slobodne Dalmacije ipak nije toliko bombastična kako na prvi pogled izgleda je činjenica da je tekst o pripremi navodnog atentata u Sarajevu smješten tek na osmoj stranici novine. Kad bi u pitanju doista bila priča o osujećenom pokušaju atentata na predsjednicu RH, logično bi bilo za pretpostaviti da će ista i unutar novine biti smještena na najistaknutijem mjestu, na trećoj strani. Pažljivim iščitavanjem teksta koji potpisuje novinar Zoran Šagolj postaje jasno da se radi o informaciji koju je Slobodna Dalmacija prenijela od sarajevskog Dnevnog avaza, kao i da navodni pokušaj atentata – ako je uopće pripreman – nema baš nikakve veze s predsjednicom Grabar Kitarović.
Prema informacijama koje je Avaz na svom webu objavio pod naslovom “Uplašili Kolindu, meta bio Radončić!”, atentat je bio pripreman na bosansko-hercegovačkog političara Fahrudina Radončića, osnivača i predsjednika stranke Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB). Predmetnu Avazovu ekskluzivu, temeljenu isključivo na tvrdnjama anonimnih izvora navodno bliskih obavještajnom miljeu, ipak bi bilo mudro uzeti sa zrnom soli. Što Slobodna Dalmacija nije učinila; i na naslovnoj stranici, i u samom tekstu eksplicitno se, bez ikakve ograde, tvrdi da se u Sarajevu spremao atentat.
Naime, Fahrudin Radončić slovi za neformalnog vlasnika Dnevnog avaza. Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata u BiH, vlasnica kompanije koja je izdavač Avaza je Azra Radončić, Fahrudinova bivša supruga. Donedavno je Radončić bio i formalni vlasnik Avaza, dnevnog lista kojeg je i pokrenuo 1995. godine. Vlasništvo nad kompanijom bivšoj supruzi je Radončić prepustio 2012. godine, u sklopu sporazumnog razvoda (Slobodna Bosna). Nedugo nakon što je svoju medijsku kuću prebacio na bivšu suprugu, Radončić je postao ministar sigurnosti BiH.
Izvor vrlo upitne vjerodostojnosti
Da je kredibilitet Dnevnog avaza itekako upitan, pokazalo je i istraživanje “Vjerodostojnost novina” iz 2007. godine, urednika Stjepana Malovića. Citiramo:
“Dnevni avaz, mada balansira između dvije najveće bošnjačke stranke u ideološkom i političkom smislu je određen vizijom “višeg nacionalnog interesa i idejom administrativno monolitne državne strukture, te se osjeća obaveznom podržavati strategiju snaga, koje svake četiri godine podržava glavnina bošnjačkog nacionalnog korpusa. Dnevni avaz je list sa najvećom prodanom tiražom. Čitateljima Dnevnog avaza ne smetaju glorificirajući prikazi njihove svakodnevice. Oni ne utječu negativno na percepciju vjerodostojnosti ovih novina kod najveće skupine čitatelja dnevnih novina u Bosni i Hercegovini”.
Da se situacija u Avazovoj redakciji u međuvremenu nije drastično poboljšala, svjedoči primjer iz 2016. godine, kada je Radončićev dnevni list nakratko postao predmet sprdnje u čitavoj regiji. U Avazu je tada objavljen prilog predstavljen kao anketa među građanima Zenice. Pitalo ih se što misle o sudskom procesu protiv Radončića na Sudu BiH, a ispalo je da je među sudionicima ankete bio i poznati britanski komičar Ricky Gervais; uz njegovu fotografiju stajalo je ime Dževad Aličić. Dževad je, naravno, dao snažnu podršku Radončiću, a ubrzo se pokazalo i da je još nekoliko navodnih sudionika ankete ilustrirano lažnim fotografijama (N1).
Sve ukazuje na to da je Slobodna Dalmacija svojom današnjom naslovnom stranicom namjerno pokušala obmanuti čitatelje. Tekst objavljen u tiskanom izdanju na njihovom portalu, naime, nije dostupan, ali se zato može pronaći manje problematična varijanta iste informacije pod naslovom “‘Uplašili Kolindu, meta bio Radončić’: BiH mediji pišu o planiranom atentatu na poznatog političara, cijela zavjera razotkrivena zbog dolaska hrvatske predsjednice u Sarajevo”. U tekstu objavljenom na webu Slobodne, jasno se navodi da se radi o priči Dnevnog avaza, uz link na izvorni tekst, bez insinuiranja da navodni pokušaj atentata ima ikakve veze s hrvatskom predsjednicom.
Jedna naslovnica, dvije lažne vijesti
Da stvar bude još gora, to čak i nije jedina lažna vijest na naslovnici današnje Slobodne Dalmacije. Iznad zaglavlja tako stoje naslov “Split siromašniji čak i od Obrovca, Vrlike, Vukovara…” i nadnaslov “Proračunske kune po stanovniku”. Unutar novine, na petoj stranici, ista tema prezentirana je pod naslovom “Pad Velog mista: I Obrovac je bogatiji od Splita”. Sam tekst novinarke Sanje Stapić – i u ovom slučaju na webu Slobodne puno pristojnije naslovljen – korektna je analiza newslettera Instituta za javne financije (IJF) “Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2016” iz koje se nikako ne može iščitati da je Split siromašniji od Obrovca, Vrlike ili Vukovara jer to naprosto nije točno.
Čak i u samom radu IJF-a, koji potpisuju Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić, eksplicitno se navodi da priložene podatke treba interpretirati vrlo oprezno, između ostalog i zbog toga što neke lokalne jedinice ostvaruju relativno visoke prihode po stanovniku zbog državnih pomoći koje dobivaju. Čak i da zanemarimo ovu uputu, sasvim je jasno da proračunski prihodi po stanovniku ne pokazuju koliko je neka lokalna sredina bogata ili siromašna.
Evo kako to izgleda u brojkama: Grad Split je u 2016. godini ostvario 4176 kuna proračunskih prihoda po stanovniku. Što je uistinu manje nego Vukovar (5547 kuna po stanovniku), Vrlika (4496 kuna po stanovniku) ili Obrovac (4467 kuna po stanovniku). Ne treba posebno isticati da Split istovremeno ima i osjetno veći broj stanovnika nego navedeni gradovi pa je ukupni proračun najvećeg dalmatinskog grada u 2016. iznosio 743,7 milijuna kuna. Usporedbe radi, iste godine je proračun Vukovara iznosio 153,6 milijuna kuna, Obrovca 19,3 milijuna kuna, a Vrlike 9,8 milijuna kuna.
A ako su urednici Slobodne Dalmacije kojim slučajem svojom senzacionalističkom opremom i naslovima htjeli kazati da su stanovnici Splita siromašniji nego stanovnici Vukovara, Obrovca ili Vrlike, to također nije točno. Odnosno, nije predmet analize IJF-a. Da bi se takva tvrdnja argumentirala, potrebno bi ipak bilo posegnuti za nekim drugim podacima; koji se vrlo lako mogu pronaći OVDJE.
