“Od naše referendumske kampanje se kod brojnih političkih aktera razvio jedan neobičan sentiment, gotovo antieuropski refleks, jedna orijentacija nekim drugim smjerovima. Tu kao Vlada, a posebno MVEP, moramo učiniti dodatne napore jer je to bila težnja gotovo svih bitnih političkih aktera. (…) Ja koji sam vodio referendumsku kampanju 2012. mogu reći da je sentiment sada i tada nešto drukčiji i na tome moramo zajednički raditi”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade RH.
Hrvatski građani pristupanje Europskoj uniji izglasali su na referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. Za ulazak u EU glasalo je nešto manje od 1,3 milijuna birača (66,27 posto), a protiv je bilo nešto manje od 650 tisuća birača (33,13 posto). Izlaznost je, međutim, bila prilično niska; na birališta je izašlo nešto manje od dva milijuna birača (43,51 posto).
Valjanost referendumskih rezultata utoliko je osigurana promjenom Ustava iz 2010. godine. Tada su se HDZ i SDP dogovorili da će iz Ustava izbaciti odredbu prema kojoj je referendum valjan tek ako na njega izađe više od polovice hrvatskih birača, upravo kako ne bi morali ponavljati referendum o pristupanju EU. Vladi Zorana Milanovića kasnije se to obilo o glavu, s obzirom da su iz istog razloga valjani bili i rezultati ustavnog referenduma o definiciji braka iz 2013. godine, na kojem je glasalo tek 1,4 milijuna birača, odnosno njih 37,90 posto. Iz istog razloga Ustav RH danas nije usklađen sa Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojem i dalje stoji da je za valjanost referenduma potrebno da na njega izađe više od polovice birača “ako za pojedina pitanja Ustavom RH nije drugačije određeno”.
Euroskepticizam u porastu
Što se tiče percepcije hrvatskih građana prema Europskoj uniji, istraživanje Eurobarometar iz svibnja 2012. pokazivalo je da 38 posto Hrvata smatra da će pridruživanje EU biti dobro za Hrvatsku, njih 26 posto vjerovalo je da će pridruživanje EU biti loše za Hrvatsku, a 34 posto vjerovalo je da neće biti ni dobro, ni loše, odnosno da ulazak u EU neće Hrvatskoj donijeti značajnije promjene.
Recentni rezultati Eurobarometra pokazuju da se među hrvatskim biračima doista razvila određena razina euroskepticizma. Samo 31 posto građana Hrvatske ima pozitivnu predodžbu o EU, po čemu za Hrvatima zaostaju samo Česi (30 posto) i Grci (23 posto). U godinu dana se pozitivna predodžba o EU u Hrvatskoj smanjila za pet postotnih bodova, dok se na razini EU28 povećala za pet postotnih bodova. Negativnu predodžbu o EU u Hrvatskoj ima, međutim, i dalje samo 18 posto ispitanika. U Hrvatskoj je najviše onih za koje je EU neutralan pojam, 50 posto, a na razini EU28 ih je 37 posto.
Prema političkom opredjeljenju, više je onih koji na EU gledaju pozitivno na desnici (35%) nego na ljevici (30%), dok ih je najmanje u centru (27%). No, i negativno mislećih više je na desnici (23%) nego na ljevici (19%), a i takvih je najmanje u centru (16%), gdje je za čak 56% ispitanika EU neutralan pojam. Na EU neutralno gleda i 50% ljevičara, te 41% desničara.
Sve više Hrvata ne vjeruje EU
Dok je prosječni Europljanin najprivrženiji svojoj zemlji (92 posto), a potom gradu ili selu u kojemu živi (89 posto), hrvatskim je ispitanicima njihova zemlja na drugome mjestu (84 posto), iza njihova grada ili sela (93 posto). Dok je natpolovična većina ispitanika na razini EU28 privržena Europskoj uniji (55 posto), među hrvatskim ispitanicima prevladavaju oni koji privrženost Uniji ne osjećaju (51 posto).
Kad je u pitanju povjerenje u institucije, Europskoj uniji vjeruje samo 39 posto Hrvata, dok ih 51 posto ne vjeruje EU. Na razini čitave Unije, 41 posto građana vjeruje EU, dok ih ne vjeruje 48 posto. Zanimljivo, u godinu dana se na razini EU28 udio građana koji ne vjeruju EU smanjio za šest postotnih bodova, dok se u Hrvatskoj povećao za jedan postotni bod.