„Na početku svoga mandata ova Vlada najavila je smanjenje broja dužnosničkih mjesta i u sklopu toga obećano je ukidanje funkcije pomoćnika ministara i kreiranje funkcije ravnatelja koji bi bili na čelima uprava ministarstva, a u svojstvu profesionalnih državnih službenika“, konstatirala je zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u travnju te Vladi poslala upit:
„Koliko pomoćnika ministara i državnih tajnika trenutno ima u ministarstvima Vlade Republike Hrvatske? Kada će status pomoćnika ministara biti promijenjen u status ravnatelja uprava?“.
Premijer Andrej Plenković sa zadnje sjednice Vlade je odgovorio kako su „podaci o pomoćnicima ministara i državnim tajnicima objavljeni i javno dostupni javnosti na mrežnim stranicama ministarstava, a objedinjeno i na mrežnim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u okviru Registra dužnosnika“.
S obzirom na to da se Vladi nije dalo prolaziti kroz podugački popis, učinili smo to mi. Na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa moguće je izlistati aktualne državne tajnike, a prema tamo dostupnim podacima u trenutku pisanja ovog teksta bilo ih je točno 50.
Taj podatak, međutim, treba uzeti sa stanovitom rezervom i uspoređivati ga sa stranicama pojedinih ministarstava. Uočili smo kako na popisu državnih tajnika, primjerice, nema državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva poduzetništva i obrta Nataše Mikuš Žigman, iako u Povjerenstvu postoji njena imovinska kartica s promijenjenim podacima. Ta nam je greška upala u oči zbog čuđenja što je za to, u ovom trenu vrlo aktualno ministarstvo, naveden samo jedan državni tajnik – Mario Antonić.
Pomoćnika ministara, na toj je tablici bilo 93, iz čega proizlazi da ministre skupno u 20 ministarstava i četiri središnja državna ureda pomaže vojska od preko 140 imenovanih dužnosnika.
Treba svakako napomenuti da je takvo zatečeno stanje bilo u trenutku pisanja ovog teksta. Podaci se često mijenjaju jer se i nova imenovanja i razrješenja stalno zbivaju – i na zatvorenom dijelu sjednice Vlade ovog četvrtka odlučeno je o novim razrješenjima i imenovanjima u Ministarstvu financija i Ministarstvu obrane, a ministar zdravstva dobio je još jednog novog pomoćnika.
Pokazatelj sklopljenih i razvrgnutih koalicija
Brojka angažiranih državnih tajnika pravo je ogledalo političkih nagodbi, odnosno koalicija koje su se sklapale i rasklapale od kada je u jesen 2016. formirana vlada Andreja Plenkovića s kroničnim nedostatkom ruku u Saboru.
Najbolja ilustracija toga je Ministarstvo znanosti i obrazovanja gdje je troje državnih tajnika (nakon što je Hrvoje Šlezak napustio to mjesto zbog neslaganja HRAST-a s ratifikacijom Istanbulske konvencije). Plenković je na mjestu državnog tajnika ostavio Matka Glunčića, nesuđenog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, a čijem se imenovanju na čelo ERS izričito usprotivila ministrica Blaženka Divjak u čijem ministarstvu Glunčić radi. Ministrica Divjak je prošlog ljeta pri preuzimanju dužnosti u Ministarstvu dobila dvoje sebi odanih državnih tajnika – Tomu Antičića i Branku Ramljak. Uz jednu „staru“ pomoćnicu ministra, Blaženka Divjak imenovala je i dvoje sebi odanih pomoćnika pa tako sada u ministarstvu djeluje troje državnih tajnika, odnosno tajnica i troje pomoćnika, odnosno pomoćnica ministrice.
Ministarstvo pravosuđa, koje je prošle godine prešlo iz ruku MOST-a pod skute HDZ-a, također ima tri državna tajnika. Najstariji staž u vrijeme Plenkovićeve vlade ima Kristijan Turkalj koji je na tu poziciju imenovan 1. ožujka 2017., a Juro Martinović i Josip Salapić imenovani su nakon što je ministrom postao Dražen Bošnjaković. U ministarstvu postoji i šestero pomoćnika ministra od kojih dvoje vuče staž još iz vremena vlade Tihomira Oreškovića, a četvero ih je imenovano nakon što je HDZ „vratio“ to ministarstvo.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja također ima troje državnih tajnika, od kojih je jedna tajnica ostala „stara“, a dva su imenovana nakon što je ministarstvo od Lovre Kuščevića preuzeo HNS-ov Predrag Štromar. Štromar na raspolaganju ima i četvero pomoćnika, odnosno pomoćnica ministra.
I u Ministarstvu unutarnjih poslova stigli su do brojke tri kad je riječ o državnim tajnicima, a svi su imenovani nakon što je ministarstvo od tadašnjeg MOST-ovca Vlahe Orepića preuzeo Davor Božinović. Ministar Božinović ima i tri pomoćnika od kojih je samo jedan „stari“, imenovan u veljači prošle godine.
Rekorder Ministarstvo poljoprivrede
Najveći broj imenovanih dužnosnika je u Ministarstvu poljoprivrede ministra Tomislava Tolušića koji od danas obnaša i dužnost potpredsjednika Vlade. U tom ministarstvu uz troje državnih tajnika djeluje i osmero pomočnika ministra.
Tolušiću za vrat puše ministrica Gabrijela Žalac u čijem Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije djeluje također troje državnih tajnika i šestero pomočnika ministra. Nema nikakve sumnje da je obim djelovanja tog ministarstva velik, šteta je samo što uz tolike imenovane dužnosnike rezultati u povlačenju europskih fondova baš i nisu zavidni.
Brojku tri dostiglo je i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i to kad su u pitanju i državni tajnici i pomočnici ministra.
Ostala ministarstva imaju po dva državna tajnika, odnosno državne tajnice.
O velikom broju državnih tajnika, Faktograf je već pisao, a od početka prošle godine taj je broj dodatno narastao.
Ravnatelji uprava stalno samo u najavi
Plenkovićeva vlada nije prva koja je primijenila taj sustav, ali u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor nisu postojali pomoćnici ministra. Prelazak sa sustava u kojem je svaki ministar imao jednog zamjenika, ispod kojeg su bili pomoćnici ministara – a kako je bilo u vrijeme SDP-a – zamišljen je kao prelazak na sistem u kojem će ministri i državni tajnici biti politički imenovani dužnosnici, promjenjivi nakon promjene vlasti, a ispod njih bi trebali biti ravnatelji pojedinih uprava koji će biti profesionalni kadar koji se ne mijenja s dolaskom nove vlade. Međutim, ne samo da se to nije ostvarilo, već se još uvijek – kako se vidi i sa zadnje sjednice Vlade – imenuju novi. Kada će se prestati s tom praksom?
Premijer Plenković na takvo pitanje Anke Mrak-Taritaš odgovorio je sljedeće:
„Kako je u tijeku izrada Nacrta zakona o plaćama u državnoj službi i Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta, Popisom radnih mjesta koji je sastavni dio Uredbe, utvrđeno je i radno mjesto ravnatelja uprave (sada pomoćnik ministra). Nacionalnim programom reformi za 2018. godinu, predviđeno je donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi u rujnu, a Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u studenome 2018. godine. Promjena statusa pomoćnika zahtijeva i odgovarajuću izmjenu više propisa, i to: Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima, slijedom čega je planirana promjena statusa pomoćnika ministra u ravnatelj uprave početkom 2019. godine“.
Plaća im je oko 20.000 kuna bruto, pa nas samo državni tajnici kao što su sporni Matko Glunčić, u turizmu neiskusni Frano Matušić, državna tajnica Nade Murganić Margareta Mađarić , bivša kninska kraljica Josipa Rimac ili Josip Salapić, a bez pribrajanja gotovo dvostruko većeg broja pomoćnika, zbirno mjesečno koštaju više od milijun kuna.
Problem nisu njihove plaće, problem je to što se uz brojne ministre, državne tajnike, pomoćnike i stručne službe u ministarstvima i središnjim uredima, zemlja ne miče s mjesta. Odnosno, kada se pojavi problem kao što je Agrokor, izrada rješenja povjeri osobama koje nemaju nikakve službene veze s državnim institucijama.
