„Prosječna plaća za svibanj 2018. je 6.352 kune neto. To je na godišnjoj razini za 3,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Od kada je naša vlada preuzela dužnost, dakle od listopada 2016. do danas, prosječna neto plaća je narasla za 710 kuna“, ustvrdio je to premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade te je taj podatak, kao i podatak o rastu zaposlenost i padu nezaposlenosti ocijenio kao važne iskorake koji su se zbili za mandata njegove vlade.
Premijer svoje tvrdnje temelji na svježe objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju kako je u vrijeme kada je vlada premijera Plenkovića preuzela dužnost prosječna neto plaća iznosila 5.642 kune. Odonda je putanja oscilirala, ali s trendom rasta.
Iz predočenog grafikona se, također, vidi kako je neposredno nakon uvođenja hvaljene porezne reforme neznatno narasla prosječna neto plaća.
Ono što, međutim, premijer nije spomenuo jest da je, također prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj 5.252 kune, što znači da polovina zaposlenih i dalje prima neto plaću manju od 5.252 kuna.
Državni zavod za statistiku prije nekoliko tjedana je objavio strukturu zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće, izrađenu na osnovi JOPDD obrasca, za ožujak 2017. S obzirom na to da noviji podaci nisu objavljeni, koristit ćemo se podacima iz tog dokumenta.
U ožujku prošle godine prosječna neto plaća je bila manja nego danas – iznosila je 6.022 kuna, ali je 61,7 posto stanovništva imalo neto plaću ispod tog prosjeka.
Najveći postotak stanovnika Hrvatske radio je za plaće u visini između 2.700 i 3.500 kuna (12,8 posto).
Po zastupljenosti slijede plaće od 4.000 do 4.5000 kuna (10,4 posto), a potom 3.500 do 4.000 kuna (9,3 posto).
U iznadprosječnom razredu najveći je onaj od 7.000 do 8.000 kuna koliko prima 8,8 posto stanovnika.
Ukupno najmanji postotak stanovništva (3,5 posto) radi za plaće između 10.000 i 12.000 neto.
