Mrežama se širi lažna izjava ministra turizma o smeću na plažama, koje bi riješile koncesije

A.B.

Ovih se dana društvenim mrežama širi navodna izjava ministra turizma Garija Cappellija. Svojim sadržajem izaziva opravdano zgražanje i magnet je za psovke na račun ministra.

“Plaže moraju u puno većoj mjeri postati naplatne i POD KONCESIJAMA. Davanje plaža u koncesije tako da se preferiraju mali i srednji poduzetnici može dati i enorman poduzetnički impuls te se ne treba bojati populističke sintagme prodaje plaža i plašenja korporacijama. Svakog borca protiv koncesija TREBA KONFRONTIRATI sa slikom hrvatske plaže pune smeća, a vjerujem da se “borci za otoke” ne bore za ovakvo stanje iako ga svojim porukama podržavaju. Upravo su plaže jedan od naših slabijih aduta – mjesto na plaži traži se kao spasonosan lijek, masa turista zauzme po deset kvadrata svojim šatorčićima i ležaljkama, plamencima na napuhavanje i šarenim labudovima, a istodobno na toj istoj plaži nema prave ugostiteljske ponude, nego štand sa sladoledom, ćevapi, točena piva i voda od pola litre. Turist koji troši želi komfor i želi biti razmažen, želi ležaljke i suncobran i želi piće sa suncobranom na slamci, a naš turizam mu zbog niza ograničenja to ne nudi”.

“To nije ministrova izjava”, potvrdila nam je, nakon provjere, Valentina Juričić iz Ministarstva turizma, dodajući da će nam naknadno dostaviti i mišljenje ministra upravo na temu davanja plaža u koncesije.

Kako je došlo do zabune? Citat koji se pripisuje ministru izvađen je iz teksta “Plaže su jedan od naših slabijih aduta, a taj bi se problem lako riješio koncesijama“. Komentar Denisa Čupića objavljen je 6. kolovoza na portalu Jutarnjeg lista u rubrici “rasprave i rješenja” i nije nastao zbog izjave koja se Cappelliju pripisuje na društvenim mrežama, već povodom njegove teze da nas ne treba brinuti broj turista, već da bismo trebali povisiti cijene u turizmu.

Radikalno rješenje monetizacije (svih, većine?) plaža, jer su bez neophodne valorizacije i naplate osuđene na prljavštinu, luftiće i loše turiste, je upravo Čupićevo, a autor se nije zaustavio na tome, nego je čitateljstvu svog lista ponudio i sasvim neuobičajen primjer navodnog socijalističkog mentaliteta što stoji na putu hrvatskog turizma i zasad ne odgovara niti jednom primjeru iz socijalističke povijesti Hrvatske, radničkog pokreta niti modernijih inačica borba za prava radnika uz pozivanje na socijalizam: “Vrhunsko osoblje ima svoju cijenu, ali preduvjet je dizanja cijene rada dizanje kvalitete i atraktivnosti destinacije. Kod nas se, na žalost, još vodimo socijalističkom mantrom da je 10.000 kuna visoka naknada ili da bi svatko trebao raditi pro bono“.

Što se tiče plaća, Cappelli je krajem srpnja na Susku izjavio da je nužno povećati plaće u turizmu kako bi se zaustavio odljev kadrova, i to tako da Vlada smanji porezna opterećenja, a poslodavci pronađu novce u svojim pričuvama (Hina). Hrvatska se povećanjem plaća, ali i sigurnosti zapošljavanja na više mjeseci godišnje nego do sad, mora nositi s odobrenjem radnih dozvola u Sloveniji, za radnike iz Hrvatske, a uskoro i u Austriji, obrazložio je. Ranije je izjavio i da će hrvatskom turizmu sljedeće godine nedostajati oko 15.000 radnika te kako će, uz rast plaća u tom sektoru kako bi se zadržali radnici, turizam dio potreba pokriti prekvalifikacijom sadašnjih nezaposlenih, a ako treba i povećanjem kvota za strane radnike (Hina).

Potpuni odgovor Ministarstva turizma objavit ćemo naknadno.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno, Analize"