RH je ovaj složen proces od početka do kraja vodila sustavno i odgovorno, vodeći se isključivo hrvatskim nacionalnim interesima… Sve smo napravili ispravno i za ovu neočekivanu komplikaciju nema nikakve odgovornosti s hrvatske strane, niti je Republika Hrvatska na nju mogla utjecati. Postavili smo sva prava pitanja i dobili odgovarajuća jamstva“, ustvrdio je ministar obrane Damir Krstičević na jučerašnjoj sjednici Vlade na kojoj se je donesena Odluka o stavljanju izvan snage Odluke Vlade Republike Hrvatske o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona.
Cijelo obrazloženje ministra Krstičevića Vladi, kao i tekst odluke o kraju posla s Izraelom svedeno je, zapravo, na samo dvije informacije. Vlada je 29. ožujka 2018. odlučila da je najpovoljnija ponuda ona Države Izrael, da bismo prije četiri dana saznali da Izrael ne može ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a pa je na osnovi toga poništena prijašnja odluka.
„10.1. 2019. Država Izrael službeno nas je izvijestila da, suprotno preuzetoj odgovornosti, ne meže ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a za isporuku izraelskih aviona F-16 Barak Republici Hrvatskoj“, doslovan je citat riječi ministra Krstičevića, koji je u nastavku sjednice krenuo iznositi pohvale koje je nakon cijelog posla Hrvatskoj izrekao Izrael, kao da hrvatska Vlada svoju odgovornost treba dokazati Izraelu, a ne hrvatskim građanima.
„Izraelska strana među ostalim istaknula da su kroz čitav projekt Hrvatska i Izrael bili u otvorenom i profesionalnom dijalogu, da je Hrvatska pokazala profesionalizam i ispravnu prosudbu na svakom koraku procesa te da Hrvatska nije mogla utjecati na ovaj ishod i ne meže biti odgovorna“, kazao je Krstičević, da bi potom iznio gore navedeni citat o tome kako je RH „ovaj složen proces od početka do kraja vodila sustavno i odgovorno, vodeći se isključivo hrvatskim nacionalnim interesima“.
Amerikanci su nas na vrijeme upozoravali
Hrvatska vlada ovaj proces nije „od početka do kraja vodila sustavno i odgovorno“ jer da jest ne bi se u tako skupom poslu u potpunosti oslonila na obećanje Izraela da će nabaviti suglasnost već bi ozbiljno uzela i upozorenja koja su joj stizala službenim američkim kanalima.
Da su Amerikanci na vrijeme upozoravali Izrael, potvrdio je u prosincu američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst. On je istakao kako su Sjedinjene Države dvije godine objašnjavale Izraelu koje uvjete treba ispuniti za takvo odobrenje te da je pomalo iznenađen “da sada imamo ovaj zastoj”.
“Iako nisam uključen u pregovore, mislim da Izraelci jednostavno nemaju izbora jer se radi o intelektualnom vlasništvu Lockheed Martina i oni moraju dati zeleno svijetlo za transfer”, rekao je u prosincu američki veleposlanik novinarima.
Prije desetak dana u javnost je, nakon objave Velimira Bujanca, iscurio podatak o postojanju non-papera kojim su Amerikanci Vladu upozorili na što treba obratiti pozornost prije nego se odluči za izraelsku ponudu. Vlada je demantirala da su tako nešto zaprimili, ali je portal Indeks u ponedjeljak i utorak objavio dokaze o postojanju non-papera datiranog sa 17. siječnjem 2018., te da su i prije slanja te bilješke, predstavnici američkog veleposlanstva poslali upozorenje hrvatskoj strani.
U prosincu 2017. Ministarstvo obrane je izričito upozoreno iz američkog veleposlanstva da Lockheed-Martin nije dao dozvolu za transfer trećoj strani i da je vjerojatno neće niti dati.
„Želio sam proslijediti najnovije informacije iz Pentagona vezane uz predloženi TPT (prijenos trećoj strani, op.a.) izraelskih borbenih aviona: Predlažemo da hrvatsko Ministarstvo obrane zatraži dokaz da je Izrael dobio dozvolu Lockheed-Martina za kupnju i naknadnu prodaju kompleta za nadogradnju pojedinih zrakoplova. Temeljeno na diskusijama između Pentagona i Lockheed-Martina, čini se da ta dozvola nije dana i moguće je da uopće ne bude dana. Bez odobrenja Lockheed-Martina za prodaju, Hrvatska bi mogla kupiti avione kojima nikad neće biti omogućeni dodatni sati leta. Bit će nam drago prenijeti bilo kakve poruke ili uspostaviti drugu komunikaciju na ovu temu”, stoji u mailu koji je iz američkog veleposlanstva u Hrvatskoj krajem 2017. godine dobio Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane Damira Krstičevića zadužen za obrambenu politiku, a čiji je sadržaj i presliku objavio Index.
Non-paper postoji
Potom je Indeks objavio i presliku novog maila u čijem je sklopu bio i non-paper za kojeg je hrvatska Vlada tvrdila da ne postoji.
„Dobro jutro Petre,
u neprekidnim naporima da vam pružimo sve informacije koje možemo, a koje vam mogu pomoći s nabavom borbenih aviona, šaljem vam dva dokumenta. Prvi je non-paper koji opisuje vremenski tijek, okolnosti i, što je najvažnije, pitanja koja treba postaviti prilikom donošenja odluke o novim, odnosno rabljenim avionima F-16.
Ove informacije kompilirane su u suradnji sa SAF-IA (Odjel za međunarodne poslove Američkog ratnog zrakoplovstva, op.a.) i Lockheed Martinom (proizvođačem F-16 aviona, op.a.). Drugi dokument je simplificirani vremenski tijek koji koristi podatke iz non-papera i predstavlja ih u pojednostavljenoj, grafičkoj formi. Kao što ćete vidjeti, još uvijek postoji nekoliko tehničkih pitanja na koja je potrebno odgovoriti kako bi se zadovoljili uvjeti TPT-a.
Nadam se da će vam ove informacije biti korisne dok donosite ovu važnu odluku. Kao i uvijek, stojimo vam na raspolaganju kako bismo vam pomogli i odgovorili na pitanja po potrebi”, stoji u mailu poslanom iz američkog veleposlanstva koji je primio pomoćnik ministra Krstičevića 18. siječnja 2018.
Prema pisanju specijaliziranog portala Obris, non-paper je poslan u Ministarstvo obrane, Vladu i Ured predsjednice. Vlada je obaviještena o svim okolnostima kako bi Hrvatska mogla doći do informirane odluke. SAD su smatrale da bi za rabljene F-16 ishođenje potrebnih TPT dozvola te izbor izvođača svih potrebnih radova (radi konačne cijene) trebalo odraditi prije donošenja službene odluke koji je ponuđač izabran. Njihova je računica bila da to ne može biti odrađeno prije ljeta 2018., ali Vlada je, podsjetimo, i nakon svih upozorenja odluku o kupnji 12 polovnih F-16 Barak aviona od Izraela donijela već u ožujku 2018.
Suočen s objavom ovih mailova, ministar Krstičević odgovara kako je bitno da nijednim službenim dokumentom američka strana nije zabranila prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj. Međutim, ovdje nije riječ o američkoj zabrani, nego o neobavljenom poslu. Jer američka strana nije dala niti potrebno odobrenje te je posao propao.
I novi će natječaj provoditi ista ekipa?
Za kraj nisu baš utješne riječi premijera Andreja Plenkovića s jučerašnje sjednice Vlade, a iz kojih proizlazi da će o novoj nabavi zrakoplova odlučivati ista ekipa:
“Nakon temeljite analize i stečenog iskustva koje imamo u ovom procesu, mi ćemo donositi daljnje procjene i odluke kako zadržati sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kako ga modernizirati i kako definirati novi model kojim bismo pristupili nabavi višenamjenskih borbenih aviona koji su potrebni RH i za koje postoji vrla jasna politička volja svih ključnih institucija u RH. Stoga predlažem da danas donesemo ovu odluku, a da sve daljnje aktivnosti dogovaramo i međuresorno i s drugim institucijama kao što smo to radili i do sada“, najavio je Plenković.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
