Aktualno

HDZ ne podupire vezanje europskih fondova za poštivanje vladavine prava

EPP

S premoćnih 397 glasova za, 158 protiv i 69 suzdržanih Europski parlament prihvatio je u četvrtak rezoluciju kojom se financiranje zemalja članica novcem iz europskih fondova povezuje s  vladavinom prava u zemlji (Protection of the Unions Budget in case of generalised deficiences as regards the rule od law in the Member States). Riječ je o prijedlogu Europske komisije do kojeg je došlo zbog rastućeg demokratskih deficita u nekim zemljama bivše istočne Europe.

Kao što je dobro poznato, zemlje članice prije ulaska u Europsku uniju moraju proći opsežni proces prilagodbe kako bi se uskladile s vrijednostima Europske unije, međutim, kada jednom uđu u članstvo, pritisak popušta i demokratski standardi padaju, za što je najbolji primjer Mađarska, zemlja čije gospodarstvo, ironično, u velikoj mjeri ovisi upravo od europskog novca. Preostali nezavisni mađarski mediji izvještavaju kako moć Viktora Orbana i njegovih oligarha raste upravo preko ciljanog usmjeravanja europskih fondova.

Rezolucijom se predviđa uspostava posebnog panela koji bi na godišnjoj bazi procjenjivao stanje u pojedinoj zemlji članici, a tamo gdje se utvrde ozbiljna kršenja vladavine prava išlo bi se na sankcije – uskratu sredstava u skladu s razmjerima utvrđenih nepravilnosti.

Pod vladavinom prava, podrazumijeva  se, prije svega,  da sve grane vlasti moraju djelovati  unutar zakonskih okvira, a u skladu s vrijednostima demokracije i poštivanja ljudskih prava te pod kontrolom nezavisnih i nepristranih sudova.

HDZ-ovi zastupnici ponovo nisu poslušali službeni EPP

I prilikom ovog glasanja u Europskom parlamentu potvrdio se sada već ustaljeni obrazac podjele na europski zapad, odnosno sjever,  te na istok, u koji se utvrđuju i hrvatski pučani. Iako je Europska pučka stranka naložila glasanje za ovaj prijedlog, hrvatski pučani nisu slijedili liniju stranačke grupacije – Dubravka Šuica i Ivana Maletić ostale su suzdržane,  Ivica Tolić i Željana Zovko nisu glasali, dok je Marijana Petir izričito bila protiv.  Prijedlogu se usprotivila i Ruža Tomašić, ali ona ne spada u grupaciju pučana, već  u klub desnih Europskih konzervativaca i reformista  koji su kao grupacija bili protiv ovakve rezolucije.

Ostali hrvatski eurozastupnici iz redova europskih socijalista (Biljana Borzan i Tonino Picula), liberalnog ALDE- a (Ivan Jakovčić i Jozo Radoš)i zelenih (Davor Škrlec) bili su za rezoluciju, odnosno glasali su u skladu sa službenim stavom svojih grupacija.

Eurozastupnici iz redova HDZ-a tako su ponovo potvrdili svoj otklon od matice Europske pučke stranke i priklanjanje pučanima iz zemalja Višegradske skupine, s tim da treba primijetiti kako je glasanje izbjegao CSU-ovac  Manfred Weber, vođa pučana u Europskom parlamentu koji će biti kandidat  za novog predsjednika Europske komisije.

„Lako je primijetiti ozračje na plenarnoj sjednici – podjelu na članice u kojima se već propituje stanje s vladavinom prava i na ostale“, kazao je za Politico Petri Sarvamaa, finski pučanin koji je bio suizvjestitelj na ovom dokumentu.

Kao pretjerano uplitanje europskih institucija u unutarnju politiku članica ovu rezoluciju vide zastupnici s krajnje desnog dijela spektra, ali i dio pučana – mađarski Fidesz Viktora Orbana te dio slovačkih i slovenskih eurozastupnika, a s obzirom na čitav niz zadnjih glasanja, uključujući potporu mađarskom autokratu kada se glasalo o stanju u Mađarskoj,  u tu se grupaciju već pouzdano svrstavaju i hrvatski pučani.

Retorika Ivane Maletić

Kakvo je službeno tumačenje HDZ-ovaca u Europskom parlamentu zbog čega su protiv vezivanja vladavine prava i novca koji dolazi iz kase EU, zajednice koja bi se trebala temeljiti na vrijednostima kao što su zaštita demokracije i ljudskih prava?

„Zaštita ljudskih prava, dostojanstva, EU vrijednosti, vladavine prava, demokracije nema alternativu i ne mogu se složiti da je to pitanje zaštite financijskih interesa EU-a i proračuna. To je pitanje zaštite EU u cjelini, daleko iznad samih financijskih interesa. Mjere koje poduzimamo ne mogu biti vezane uz sredstva koja pojedina država članica koristi jer to bi značilo da za isto nepoštivanje ljudskih prava ili nefunkcioniranje sudstva kažnjavamo više države koje koriste više sredstava iz EU, a manje države koje koriste manje sredstava iz EU proračuna“, iznijela je svoj stav na plenarnoj raspravi Ivana Maletić, bez obzira što su predvodnici trenda opasnog negiranja ljudskih prava bivše tranzicijske, nove države članice koje i jesu značajne neto korisnice fondova.

„Puno bolje rješenje bi bilo da je uvedeno plaćanje kazni za slučajeve nepoštivanja vladavine prava po uzoru na kazne u slučaju nepoštivanja makroekonomskih uvjeta – visine duga, deficita, makroekonomskih neravnoteža i slično. Ovako, ograničavanjem provedbe politika solidarnosti i konkurentnosti pokušavamo osigurati vladavinu prava , što je kontradiktorno sam po sebi jer smo ove politike razvili upravo kako bismo podigli demokratske standarde i razinu poštovanja vladavine prava u cijeloj EU“, saznajemo na stranicama eurozastupnice Maletić.

Da bi ovaj prijedlog Europske komisije postao stvarnost trebao bi proći i na Vijeću EU, a zemlje poput Mađarske i Poljske već su najavile kako ga neće podržati.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.