HDZ s krajnjom desnicom djeluje protiv europskog mainstreama

Sanja Despot

Dvotrećinskom većinom od 448 glasova za rezoluciju, naspram 197 glasova protiv i 48 suzdržanih Europski parlament izglasao je u srijedu rezoluciju kojom od Vijeća traži da u skladu s člankom 7. Ugovora ustvrdi da u Mađarskoj postoji jasan rizik za ozbiljno kršenje vrijednosti na kojima je formirana Europska unija.

Razlozi za brigu popisani su i dokumentirani. Mađarska je kršila pravila EU na sljedećim poljima:

  • U funkcioniranju ustavnog i izbornog sistema
  • Nepoštivanju nezavisnosti pravosuđa i drugih institucija te prava sudaca
  • Korupciji i sukobu interesa
  • Zaštiti privatnosti
  • Slobodi izražavanja
  • Akademskim slobodama
  • Vjerskim slobodama
  • Slobodi udruživanja
  • Pravu na jednaki tretman
  • Pravu manjina, uključujući Rome i Židove te zaštiti protiv govora mržnje
  • Fundamentalnim pravima migranata, tražitelja azila i izbjeglica
  • Ekonomskim i socijalnim pravima

Pokretanje procedure u teoriji bi moglo završiti uskraćivanjem prava glasa toj članici u institucijama Europske unije. Navodimo “u teoriji” jer je nedemokratski režim u Poljskoj, uz to što je jučer glasao u korist Mađarske, već najavio kako će na Vijeću glasati protiv sankcija Orbanu, a odluka se mora donijeti jednoglasno.

HDZ protiv volje vrha pučana

Ovako premoćna većina u korist rezolucije ostvarena je stoga što je Europska pučka stranka svojim zastupnicima preporučila glasanje za rezoluciju koju je predložila nizozemska zelena zastupnica Judith Sargentini. Predsjednik EPP-a Joseph Daul izrazio se protiv režima Viktora Orbana. Vođa pučana u Parlamentu, CSU-ovac Manfred Weber – koji je najavio svoju kandidaturu za budućeg predsjednika Europske komisije – ustvrdio je dan ranije kako Orban „nije pokazao nikakvu spremnost da pridonese rješavanju problema“ te najavio svoj glas za rezoluciju.

U konačnici je 114 pučana glasalo za, dok ih je 57 bilo protiv, a 27 suzdržanih.

Međutim, eurozastupnici iz redova HDZ-a, kada je došlo vrijeme da konačno iskažu svoj stav, glasali su protiv rezolucije kojom se osuđuje Orbanov režim koji već godinama sistematski radi protiv osnovnih demokratskih vrijednosti na kojima je temeljena Europska unija, dok istovremeno obilato i uspješno crpi sredstva iz europskih fondova. Hrvatske pučanke Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko te Marijana Petir (Ivica Tolić nije glasao) ne smatraju da Orban treba biti kažnjen ni na koji način, ističući kako su nam prije svega važni dobri odnosi sa susjednom državom. Čak i bez obzira na to što je najmnogoljudnija stranka u parlamentu, EPP, konačno odlučila pregristi potporu svom političkom kolegi Orbanu te da je u Hrvatskoj rado viđen gost Manfred Weber, kojem su HDZ-ovci snažno pljeskali na Saboru HDZ-a u svibnju u Zagrebu, najavio drugačije. Održavanje dobrosusjedskih odnosa nisu, recimo, u prvom planu imali mađarski susjedi Austrijanci – svi pučani iz te zemlje glasali su za rezoluciju.

Obrazloženje HDZ-a

Kao obrazloženje takvog glasanja, delegacija HDZ-a u Europskom parlamentu objavila je priopćenje u kojem se spominje zabrinutost zbog kršenja vladavine prava u Mađarskoj, ali i konstatira: „Aktivacija članka 7. je iznimno osjetljivo političko i pravno pitanje koje bi trebalo biti zadnje sredstvo(ultima ratio) protiv države članice kada se svi drugi načini osiguravanja poštivanja temeljnih vrijednosti pokažu neuspješni. Stoga je delegacija HDZ-a u Europskom parlamentu danas glasovala protiv izvješća zastupnice Sargentini“.

Prije tog „zadnjeg sredstva“, spominje se u priopćenju, HDZ bi sačekao i na pravorijek Suda Europske unije. „HDZ smatra da bi o spornim pravnim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti i Sud Europske unije budući da se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupka zbog kršenja pravne stečevine Europske unije. Tek ako bi se sudski utvrdilo kršenje pravne stečevine, a Mađarska ne bi postupila u skladu s odlukom Suda, tada bi bilo jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te da bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge“, priopćeno je.

HDZ smatra i kako nije na Parlamentu, nego na Komisiji da eventualno pokreće takve postupke.

Zanimljivo je kako su slične pravne začkoljice u svojim obrazloženjima koristili i drugi eurozastupnici koje su kod kuće prozivali za podupiranje nedemokratskog režima Viktora Orbana. Britanski torijevci, koji ne sjede među pučanima već grupaciju dijele s poljskom vladajućom strankom Pravo i pravda i našom Ružom Tomašić glasali su protiv rezolucije, poslije čega The Independent sugerira premijerki da ako se od njih ne ogradi nikad više ne progovori niti riječi protiv rasizma. Britanski medij upozorava kako je Velika Britanija jedina zapadna zemlja u kojoj je vladajuća konzervativna opcija stala uz Orbana. Hrvatski vladajući konzervativci nisu iz zapadne zemlje, ni geografski, niti po vrijednostima pa ih se zato ne računa, niti ne spominje.

Lažni argumenti

Na vađenje na Sud Europske unije osvrnuli su se danas iz Kuće ljudskih prava i CROSOL-a.

„Naše organizacije sa zabrinutošću su pratile glasanje hrvatskih zastupnika i zastupnica unutar kluba Europske pučke stranke. Izgovori koje su koristile pojedine zastupnice HDZ-a ne stoje. Naime, Sud Europske unije već je donio bar jednu odluku protiv Mađarske koju vlada Viktora Orbana nije do kraja ispoštovala. Dodatno, Europski sud za ljudska prava donio je čitav niz presuda protiv postupanja vlade Viktora Orbana prema građanima Mađarske, kao i prema stranim državljanima koji su se zatekli na teritoriju Mađarske. Veliku većinu presuda Vlada već godinama ignorira. Ne stoji ni kritika da je u ovom slučaju Parlament, a ne Europska komisija, pokrenuo aktivaciju čl. 7. Naime, jučerašnja odluka Parlamenta je demokratičnija nego da ju je donijela Komisija. O njoj je pravo imalo odlučivati 751 zastupnik i zastupnica iz čitave EU.

Ostaje činjenica da je dio zastupnika iz RH stao na stranu Mađarske koristeći lažne argumente. Onaj tko nije u stanju osuditi ovakvu očiglednu politiku usmjerenu protiv ljudi i temeljnih demokratskih vrijednosti, jednoga dana takvu politiku može donijeti i podržavati i u našoj zemlji. Ovo nam govori kako i dalje u našoj zemlji postoje ozbiljni trendovi koji bi zemlju mogli odvući u smjer tzv. neliberalnih, odnosno oboljelih demokracija“, stoji u njihovom priopćenju objavljenom u četvrtak.

Cijela procedura pokušaja da se s Mađarskom postigne neki dogovor vidljiva je iz dokumenata koji su na stranici Europskog parlamenta objavljeni uz tekst rezolucije.

U krasnom društvu

S kim su se hrvatski pučani našli u društvu? Ukupno je 197 zastupnika glasalo protiv rezolucije, od kojih je 115 iz desnih euroskeptičnih grupacija ECR, ENF i EFDD koje okupljaju perjanice poput UKIP-a, Nacionalne fronte, Švedskih demokrata, Mussolinijeve unuke i sličnih, od kojih se to i očekivalo.

Ni pučani nisu bili jedinstveni. Među protivnicima ih je bilo 57, uključujući 12 pučkih eurozastupnika iz Mađarske, odnosno vladajućeg Fidesza. Osim naših HDZ-ovaca, uz Orbanov Fidesz stali su gotovo svi talijanski zastupnici EPP-a (predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izbjegao je glasanje). U delegaciji španjolskih konzervativaca nijedan nije glasao za rezoluciju. Glasanje za rezoluciju nije prevagnulo niti među francuskim konzervativcima – devet ih je bilo protiv, šest suzdržanih, dva nisu glasala, dok ih je samo osam bilo za. Preporuku EPP-a nisu poštivali ni slovenski pučani od kojih je četvero glasalo protiv rezolucije, dok je jedan bio suzdržan. U delegaciji Bugarske pet je bilo protiv, jedan suzdržan, a jedan za rezoluciju, što i ne čudi s obzirom na nagađanja da će se Bugarska naći sljedeća na meti prozivki zbog kršenja vladavine prava u zemlji.

Ako pogledamo Višegradsku skupinu, četiri slovačka pučana bila su protiv, a dva za, dok je među Česima četiri bilo za, a tri protiv. Što se tiče Poljske, protiv čijeg je režima sličan postupak poduzela Europska komisija, tamo su pučani bili premoćno za rezoluciju, ali oni stižu iz oporbene Građanske stranke, dok su vladajući Pravo i pravda bili protiv.

Uz sjever Europe, najodaniji preporuci grupacije bili su Nijemci – 24 ih je glasalo za rezoluciju, pet ih je bilo protiv, četiri suzdržana, a jedan nije glasao.

Trgovina Plenković – Orban?

Iako se do samog glasanja nije znalo kako će se HDZ-ovci postaviti, oni su se – u društvu Marijane Petir i najtvrđih konzervativaca – ipak odlučili za Orbana, pokazujući tako u kojoj im je mjeri važna zaštita demokratskih vrijednosti i sloboda, odnosno s kolikim su uvjerenjem Hrvatsku pripremali za ta temeljna načela. Ostali hrvatski eurozastupnici iz redova socijaldemokrata, ALDE-a i zelenih glasali su za rezoluciju.

Večernji list razlog za glasanje u korist Orbana pronalazi u dogovoru kojeg su dvojica premijera navodno postigla na nedavnom sastanku u Opatiji. Po tom tumačenju, hrvatskim glasovima u europskim institucijama trguje se radi rješavanja problema INA-MOL.

U svojoj izjavi premijer Andrej Plenković daje naslutiti da bi to moglo biti točno.

Osim vađenja na izbornu godinu i na potrebu da postupak ide preko Komisije, Plenković je rekao da se „vodi računa o neriješenim pitanjima s Mađarskom i da su HDZ-ovi zastupnici gledali ‘puno širu sliku’“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

 


Iz kategorije "Analize"

Sanja Despot