Svaka četvrta osoba koja se odselila iz Hrvatske u dobi je od 15 do 29 godina života.
Naime, iz Hrvatske se u 2017. godini odselilo 47.352 osoba, pri čemu „mladi čine 24,7 posto iseljenih osoba“. Podataka o iseljavanju u prošloj godini još nema, a ove porazne brojke o odlascima iz zemlje iznosi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u “Planu implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2019. do 2020. godine”, dokumentu koji se upravo nalazi u javnom savjetovanju. Pritom se navodi i da je od ulaska Hrvatske u EU do rujna prošle godine, iz evidencije nezaposlenih u inozemstvu zaposleno preko šest tisuća mladih osoba, od čega više od 3,6 tisuća u Njemačkoj, a potom i Austriji, Irskoj, Sloveniji te Panami. Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu – preko 4,6 tisuća.
Onima koji ostaju i dalje će se nuditi već poznate mjere uključivanja na tržište rada, bilo da je riječ o još uvijek prevladavajućem stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), potporama za samozapošljavanje, pripravništvu, obrazovanju, sudjelovanju u javnim radovima. Resorno ministarstvo se nada da će „unaprijediti uspostavu Garancije za mlade“ te tako svakoj mladoj NEET osobi (koja ne radi, nije u redovitom obrazovnom sustavu, niti sustavu obrazovanja odraslih) u roku od četiri mjeseca od registriranja nezaposlenosti ponuditi posao, pripravništvo ili nastavak obrazovanja. Priznaje pritom da Hrvatska ima problema s ispunjavanjem Garancije za mlade, odnosno aktivacijom mladih u roku od četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost jer je u prethodnim godinama svega nešto više od 34 posto NEET-ovaca ponudu za posao, pripravništvo ili nastavak obrazovanja dobilo u roku od četiri mjeseca.
Ministarstvo znanosti želi doznati zašto se studenti ispisuju s fakulteta
Kada je riječ o nastavku obrazovanja, novina na kojoj će se raditi jest pokušaj povratka mladih koji su odustali od studija u školske klupe. No, za sada konkretnih poteza nema jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja tek treba visoka učilišta “pozvati” da izrade “programe privlačenja osoba koje su odustale od studija”. Visoka učilišta bi pritom najprije provela istraživanje o studentima koji su napustili studij i razlozima odustajanja te bi NEET-ovcima u individualiziranom pristupu pružili priliku za povratak u obrazovanje. U drugoj fazi bi se, uz vrednovanje prethodnog učenja “na način prilagođen svakom od studenata iz ciljane skupine kreirao individualizirani put stjecanja i vrednovanja potrebnih znanja i vještina”, dok bi treća faza provedbe pretpostavljala individualizirane programe stjecanja i vrednovanja učenja i potpunu integraciju polaznika u visoko obrazovanje.
Najkonkretnije rezultate Garancije za mlade u Hrvatskoj do sada je donijela fiskalna olakšica poslodavcima. Broj mladih do 30 godina starosti koji su zaposleni na neodređeno vrijeme tijekom protekle četiri godine više se nego utrostručio kao izravna posljedica olakšice poslodavcima koji za svaku mladu osobu zaposlenu na neodređeno vrijeme pet godina ne plaćaju doprinose na plaću. Tijekom 2015. godine, kada je fiskalna olakšica uvedena, stalan posao dobilo je 33.508 mladih osoba.
U dokumentu resornog ministarstva navodi se da je koncem rujna prošle godine, zahvaljujući fiskalnoj olakšici, stalan posao imalo ukupno 101.869 mladih osoba. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u međuvremenu je objavio statistiku na razini cijele godine i iz nje proizlazi da je lani ukupno 108.445 mladih bilo zaposleno jer su njihovi poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i zapošljavanje (od ove godine samo doprinosa za zapošljavanje, jer su preostala dva ukinuta).
Čak 60 posto mladih zaposleno na određeno vrijeme
No, ukupan broj mladih osiguranika daleko je veći i statistike HZMO-a kazuju da je krajem prošle godine bilo osigurano 267.570 osoba u dobi do 29 godina života. To znači i da je 59,5 posto mladih radilo na određeno vrijeme. Mladi su se pritom lani najčešće zapošljavali u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te prerađivačkoj industriji – djelatnostima u kojima su plaće tradicionalno niže, a fluktuacija radne snage zamjetna.
Podatak o tome gdje se mladi najčešće zapošljavaju, kao i njihovo prevladavajuće zapošljavanje na određeno vrijeme, pokazuje da većina mladih lani nije imala osiguranu radnu i socijalnu sigurnost koja bi trebala biti podrška demografskoj i populacijskoj politici.
