„Znamo da manje od trećine građana plaća zdravstveno osiguranje. Isto tako znamo da su bile neke vladine mjere koje su išle za povećanjem standarda i zaposlenja mladih ljudi pa je Vlada donijela odluku da se mladima od 30 godina ne mora plaćati zdravstveno osiguranje… Znači, količina novca koji se slijeva u zdravstveni sustav je premala ili neodrživa za onaj standard koji imamo“, ustvrdio je Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Državni tajnik Bašić osiguranike koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje spomenuo je u raspravi o dugovima zdravstva prema veledrogerijama.
Na njegovu izjavu nadovezao se Lucian Vukelić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), optuživši bivšu Vladu SDP-a kako je jednom odlukom stvorila manjak od 1,2 milijarde kuna.
“Jedna odluka bivše vlade SDP-a, a bio je ministar Mrsić, da se mlade od 30 godina koji se zapošljavaju na neodređeno na pet godina oslobađa doprinosa, HZZO, naš sustav, u ovom trenutku košta 1,2 milijarde kuna godišnje”.
Replicirala mu je Mirela Ahmetović, politička tajnica SDP-a.
„I šest godina HDZ-ova vlada nije mogla napraviti ništa. Gle čuda“.
Tvrdnje državnog tajnika Bašića o malom broju osiguranika nisu precizne, ali su blizu istine. Prema podacima o poslovanju HZZO-a, u 2019. godini (detaljno izvješće za 2020. bit će objavljeno za nekoliko tjedana) prosječno je evidentirano 4.188.658 osiguranika. Od tog broja, aktivnih osiguranika, odnosno osiguranika zdravstvenog osiguranja temeljem rada, bilo je 1.599.311. To ujedno znači da je broj aktivnih osiguranika, u ukupnom broju zdravstveno osiguranih osoba, bio na razini 38,18 posto. Postotak neznatno raste na 38,47 posto kada se aktivnim radnicima pridodaju i aktivni poljoprivrednici, kojih je u 2019. godini bilo nepunih 12,3 tisuće.
Druga najveća grupa osiguranika su umirovljenici, njih 1.059.765 ili 25,30 posto ukupnog broja osiguranika, a potom „ostali“ s udjelom od 25,28 posto te nešto više od 458,5 tisuća osiguranika članova obitelji s udjelom od 10,95 posto.
Grupu ostalih osiguranika, u kojoj je bilo 1.058.798 osoba, predstavljaju građani koji su pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarili po različitim osnovama i riječ je o nezaposlenim osobama, djeci do navršene 18. godine života, učenicima srednjih škola i redovitim studentima, osobama nesposobnim za samostalan život i rad, strancima osiguranicima-umirovljenicima.
22,19 milijardi kuna iz doprinosa, a 2,6 iz proračuna
Doprinosi su glavni oblik financiranja HZZO-a i oni predstavljaju 81,88 posto prihoda. Riječ je o 16,5 posto zdravstvenog doprinosa kojeg poslodavci obračunavaju na bruto plaću radnika te tri posto doprinosa kojeg plaćaju umirovljenici čije su mirovine veće od prosječne neto plaće na razini države. U 2019. godini tri posto doprinosa odnosilo se na mirovine veće od 6.237 kuna.
Od doprinosa je HZZO, u 2019. godini, ukupno ostvario nepunih 22,19 milijardi kuna, dok im je iz proračuna doznačeno još 2,6 milijardi kuna.
Proračunski prihodi, kako navodi HZZO, u 2019. godini bili su za 16,13 posto manji u odnosu na iznos ostvaren godinu ranije. Proračunski prihodi ostvaruju se temeljem Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Čine ih „prihodi od proračunskih korisnika koji plaćaju doprinose za nezaposlene osobe, za osobe kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda, dodatni doprinos za osiguranike korisnike mirovina po propisima o mirovinskom osiguranju i prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine, prihodi na ime premija za police dopunskog zdravstvenog osiguranja za osiguranike kojima se polica pokriva na teret Državnog proračuna, te sredstva za pokriće troškova zdravstvene zaštite osiguranika koji su to pravo ostvarili na teret državnog proračuna“.
Zakonom nije navedena refundacija iz proračuna
Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju mlade osobe do 30 godina života koju poslodavac zapošljava na neodređeno, te je poslodavac pet godina oslobođen plaćanja doprinosa, nisu, kao što je to spomenuo i Vukelić, navedene kao kategorija za koju država refundira sredstva HZZO-u.
Fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina života uvedena je 2015. godine (1.,2.), u zadnjoj godini mandata Vlade Zorana Milanovića. Iako je naišla na dosta kritika, prvenstveno zbog straha da će se poslodavci rješavati starijih radnika kako bi zaposlili jeftinije mlađe radnike, pokazala je dobre učinke. Zahvaljujući fiskalnoj olakšici u prvoj godini njene primjene prosječno je zaposleno nešto više od 23 tisuće mladih osoba (HZMO). Već u 2016. godini broj mladih do 30 godina života za koje poslodavci koriste fiskalnu olakšicu porastao je na preko 47 tisuća. I u narednim godinama bilježi se rast zapošljavanja mladih do 30 godina života te je u 2020. godini prosječno, uz fiskalnu olakšicu, bilo zaposleno 136 571 mladih osoba. Dakle, gotovo šest puta više nego u prvoj godini uvođenja olakšice za zapošljavanje mladih.
HDZ nastavio pomagati zapošljavanje kroz rasterećenja
Od 2015. godine do danas, tri HDZ-ove Vlade tu olakšicu za zapošljavanje mladih nisu dirale. Štoviše, HDZ Andreja Plenkovića najavljivao je proširenje te olakšice kako bi njome bili obuhvaćeni mladi do 35 godina života. No, to obećanje iz predizbornog programa HDZ-a iz 2016. godine pod nazivom „Vjerodostojno“, nije ostvareno.
Aktualna Vlada, međutim, nastavila je poticati zapošljavanje i zadržavanje mladih u zemlji kroz porezna rasterećenja. Tako će, ove godine po prvi put, država mladima do navršenih 25 godina života vratiti sav naplaćeni porez na dohodak i prirez, dok će onima između 25 i 30 godina života vratiti polovicu naplaćenog poreza. To bi državu, kako je procijenilo Ministarstvo financija, moglo koštati oko 700 milijuna kuna (tportal, Večernji list).