Aktualno

Koliko je sudionika javnih radova našlo posao ne znamo – jer se ured HZZ-a seli već mjesec dana

pixabay

„Učinkovitost mjera aktivne politike tržišta rada za ranjive skupine trajni je problem“, ustvrdila je to Europska komisija (EK) u ovogodišnjem Izvješću za Hrvatsku u kojem se ocjenjuje napredak provedbe strukturnih reformi te sprječavanje i uklanjanje makroekonomskih neravnoteža, dokumentu koji se objavljuje u sklopu Europskog semestra. Mjerama aktivne politike tržišta rada u 2016. bilo je obuhvaćeno samo sedam posto osoba koje su tražile posao. Slično tome, navodi Komisija, obuhvaćenost nezaposlenih mladih osoba i dalje je niska te se dodatno smanjila u 2017. godini, „kada se udio osoba koje se ne obrazuju, ne rade niti se stručno usavršavaju (u dobi do 25 godina), a primaju potporu iz hrvatskog programa Garancija za mlade u odnosu na prethodnu godinu smanjio za devet postotnih bodova i pao na 45 posto“.

Analizirajući domaću aktivnu politiku zapošljavanja, EK primjećuje kako je lani uvedeno nekoliko poboljšanja. Pritom ukazuje na povećanje subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje te pojednostavljenje postupaka nabave usluga obrazovanja i osposobljavanja. Navodi i kako je SOR, odnosno stručno osposobljavanje bez zasnivanja radog odnosa, prvotno namijenjeno mladima u dobi od 18 do 29 godina, omogućeno i osobama bez radnog iskustva starijim od 30 godina za zanimanja u području socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva i kulture.

„Međutim, još nema dokaza da se nekim od najčešćih mjera (npr. javni radovi) i mjerama prekvalifikacije ili dokvalifikacije, koje nisu dovoljno iskorištene, znatno povećava zapošljivost korisnika mjere, što je možda naznaka nejasno definiranih ciljnih skupina kojima su mjere namijenjene“, naglašava Komisija. Kao primjer navodi da su javni radovi u 2017. godini prvenstveno bili namijenjeni niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenim osobama, ali je zabilježeno povećano sudjelovanje polukvalificiranih nezaposlenih osoba i osoba koje su kraće vrijeme nezaposlene. Pritom EK ocjenjuje i kako je ograničen kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za pružanje pomoći ranjivim skupinama te da nema strukturirane suradnje službi za zapošljavanje i socijalnih službi u pružanju integrirane potpore.

Strpite se – imamo tehničke probleme zbog preseljenja dijela ureda

Tragom ocjene Komisije da nema dokaza znatnog povećanja zapošljivosti osoba koje su prošle kroz mjeru javnih radova, odnosno prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pokušali smo od HZZ-a doznati koliko je osoba tijekom 2016., 2017. i 2018. godine bilo obuhvaćeno programom javnih radova kao i programima obrazovanja nezaposlenih osoba, potporama za usavršavanje, kao i osposobljavanje na radnom mjestu. Osim toga, zanimalo nas je i koliko je osoba koje su sudjelovale u svakom od tih programa, ostalo u zaposlenosti, odnosno ušlo u trajniju zaposlenost.

Odgovori koje smo očekivali mogli bi pokazati je li Komisija u pravu kada kritizira set mjera prvenstveno namijenjenih teže zapošlivim kategorijama korisnika. No, umjesto odgovora, od 28. veljače kada smo HZZ-u uputili upit, s tom institucijom vodimo zabavnu konverzaciju.

Kako odgovor na naš upit nije stizao, 8. ožujka, deset dana nakon što je set pitanja upućen, HZZ-u šaljemo podsjetnik. U telefonskom razgovoru koji je uslijedio nedugo nakon tog podsjetnika, uz ispriku, zamoljeni smo za malo strpljenja jer je riječ o podacima koji se u standardnoj obradi ne prate te informatičkoj službi treba više vremena da ih prikupi pa će nam odgovori biti upućeni za nekoliko dana.

I doista, za nekoliko dana, 13. ožujka stigao je mail za koji smo očekivali da sadrži odgovore na naša pitanja. Umjesto odgovora, međutim, dobili smo molbu da se još malo strpimo jer su tijekom prikupljanja traženih podataka naišli na neočekivane teškoće.

„Nastavno na prošlotjedni telefonski razgovor, ovim putem obavještavamo Vas kako smo prilikom prikupljanja traženih podataka naišli na tehničke poteškoće nastale uslijed preseljenja dijela ureda na drugu lokaciju. Stoga molimo za još malo strpljenja i unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju“, stoji u tom mailu.

Tko god se jednom selio zna kako kompliciran taj proces može biti i koliko je strpljenja potrebno dok se doista i ne preselite. Ali to ne može trajati vječno. Na isteku mjesec dana od slanja prvog maila, 25. ožujka, HZZ smo upitali jesu li uspjeli prikupiti podatke i kada bi odgovor na upit mogao stići. Za sada, odgovora još nema. Nadamo se da je bar ured nakon preseljenja stavljen u funkciju.

U javnim radovima lani sudjelovalo preko 5,4 tisuće osoba

Da je EK u svojoj kritici u pravu, međutim, jasno je iz uvjeta za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja. Za javne radove, kojima su nekada aktivirane dugotrajno nezaposlene osobe koje su i teško zapošljive, uvjeti su dosta omekšani. Tako se danas u mjeru javnog rada koja traje naviše devet mjeseci, može ući i bez obzira na duljinu prijave u evidenciju nezaposlenih. To se, primjerice, odnosi na hrvatske branitelje, djecu i supružnike poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, hrvatske povratnike, roditelje s četvero i više malodobne djece, osobe bez stečene kvalifikacije, osobe  s invaliditetom, beskućnike, azilante, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi, žrtve trgovanja ljudima…

Statistike državne burze rada kazuju da  je tijekom prošle godine u javne radove uključeno 5.420 osoba, dok ih je 2017. bilo uključeno 10.662 osoba. No, koliko ih je zahvaljujući toj aktivaciji uspjelo ući u zaposlenost nije poznato. Kada je riječ o različitim obrazovnim programima, bilo da je riječ o obrazovanju nezaposlenih ili potporama za usavršavanje te osposobljavanju na radnom mjestu, u te je mjere tijekom prošle godine ušlo nešto više od šest tisuća osoba (nešto više od 5,8 tisuća tijekom 2017. godine). Koliko je sudionika mjera trajnije ostalo u zaposlenosti, ili je zaposleno, možda ćemo saznati kada se otklone tehničke poteškoće nastale preseljenjem dijela ureda HZZ-a na drugu lokaciju.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.