Rodna ravnopravnost: po postotku zastupnica u Europskom parlamentu Hrvatska je u samom vrhu

S.D.

Postoje li pravila za rodnu ravnopravnost prilikom izbora za Europski parlament, pitanje je koje je stiglo do redakcije Faktografa, a sličnim se pitanjem pozabavila i europska mreža FactcheckEU koja na svojim stranicama donosi odgovor francuskog CheckNewsa na slično postavljeno pitanje.

Istaknimo odmah za početak kako je Hrvatska u dosadašnjem sazivu Parlamenta s Irskom dijelila drugo mjesto po postotku ženskih zastupnica. Ispred Hrvatske je samo Finska.

Sudeći po do sada predloženim stranačkim listama, te izbornim projekcijama, u sljedećem bi se sazivu Parlamenta mogao očekivati tek nešto malo lošiji rezultat za pripadnice ženskog roda koje će u Parlament biti upućene iz Hrvatske.

Manjina članica ima propisane rodne kvote

U sada postojećem sastavu EP-a, prosječno su nacionalne delegacije u EP poslale 36,2 posto zastupnica. Godine 1979. taj se broj vrtio na ispod 20 posto da bi u 90-im godinama prošlog stoljeća počeo rasti do 30 posto, gdje je stagnirao do 2009., kada je narastao otprilike do današnjeg postotka. S tim da treba napomenuti kako je zastupljenost žena u Europskom parlamentu još uvijek bitno bolja od zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima.

Kao što smo već spomenuli, u sadašnjem sastavu EP-a po postotku žena najviše je pozicionirana Finska koja ih u svom izaslanstvu ima čak 69, 2 posto, a slijede je Hrvatska i Irska s 54,5 posto te Malta i Švedska s idealnim omjerom 50:50. Najlošije su pozicionirane Bugarska sa 17,6 i  Cipar sa 16,7 posto.

Prilikom izbora za Europski parlament 2014. godine samo je u osam članica nacionalno zakonodavstvo određivalo da se rodna ravnopravnost mora jamčiti preko sastava lista. Te se odredbe odnose na  liste, ali ne jamče i konačan rezultat izbora koji može varirati ovisno o poziciji na listi, odnosno preferencijskim glasovima, a s obzirom na to da u većini članica postoji preferencijsko glasanje.

Od samo jedne pripadnice drugog roda do izmjenične, 50-postotne zastupljenosti

U Francuskoj i Belgiji je propisano je da na listama mora biti jednaki postotak žena i muškaraca, ali on se nije odrazio i u konačnom sastavu (trenutačno od 74 mjesta rezerviranih za Francusku, 41,9 posto čine žene, a od 21 za Belgiju, trećina su žene).

U Hrvatskoj, Španjolskoj i Sloveniji bilo je propisano najmanje 40 posto pripadnika jednog roda na listama, s tim da se u Hrvatskoj u vrijeme izbora 2014. taj zakon još nije primjenjivao. Ipak, u ovoj zadnjoj postavi našeg izaslanstva žene su odnijele prevagu; i Španjolska je nadmašila taj postotak, a Slovenija neznatno zaostaje (8 mjesta, 37,5 posto zauzimaju zastupnice).

Portugal ima propisano da barem trećina liste mora biti rezervirana za pripadnike jednog roda, ali takav postotak nije dobio, a u Poljskoj je zahtjev 35 posto, ali također nije ispunjen.

U Rumunjskoj se nalaže samo kako nijedna lista ne smije biti jednorodna.

Za ove izbore, rodnim kvotama su se pridružile još tri zemlje. Sada i Italija i Luksemburg propisuju jednaku, 50-postotnu zastupljenost na listama, a Grčka je uvela zajamčenih 33 posto.

Sankcije za nepridržavanje propisanog variraju – u nekim zemljama liste koje ne odgovaraju rodnim kriterijima proglašavaju se nevažećima, u drugima se novčano sankcioniraju. U nekim je zemljama propisan tek postotak, dok se u drugima izrijekom nalaže i izmjeničan sastav liste. Neke po rodu reguliraju čak i koji će se preferencijski glasovi brojati.

Projekcije za novi sastav

Kada bi rezultati izbora odražavali najnovije rezultate Cro Demoskopa, u Europski parlament išlo bi pet zastupnika ili zastupnica iz HDZ-a, tri iz SDP-a, i po jedan iz Živog zida, Amsterdamske koalicije i MOST-a. Dvanaesto moguće mjesto čeka rasplet u odnosima Velike Britanije i Europske unije.

HDZ je za ove izbore predložio listu u omjeru sedam muškaraca i pet žena. Ako zanemarimo preferencijsko glasanje, s obzirom na visoko mjesto na listi, u Europski parlament mogle bi uz Karla Resslera i Tomislava Sokola ući Dubravka Šuica, Željana Zovko i Sunčana Glavak, a možda i Marijana Balić.

Lista SDP-a napravljena je knjiški: 6:6, s izmjeničnim mjestima. Kad bi zanemarili preferencijske glasove, moglo bi se očekivati da će u Europski parlament ući Tonino Picula, Biljana Borzan i Fred Matić.

Amsterdamska koalicija odlučila se za omjer sedam muškaraca i pet žena. Listu vodi istarski župan Valter Flego, a žene su plasirane prema dnu liste.

Živi zid također ima omjer 7:5, a listu predvodi glavni tajnik Tihomir Lukanić.

MOST se nije potrudio ispoštovati zakonom zadanu kvotu – na njihovoj je listi osam muškaraca i četiri žena. Listu predvodi predsjednik Božo Petrov koji tvrdi da sam neće u Europski parlament, ostavljajući dojam da će se o onima koji idu odlučivati na osnovi preferencija građana.

Dosadašnja eurozastupnica Marijana Petir sama u utrci za potpise

Zajednička lista Možemo, Nova ljevica i Orah sastavljena je po izmjeničnom zip modelu i obuhvaća šest muškaraca i šest žena, predvođenih Tomislavom Tomaševićem. Najavljuju rotiranje eventualno osvojenih zastupničkih mandata.

Rodno pravedna je i zajednička lista Pametno i Unije Kvarnera koja naizmjenično predviđa muškarce i žene u omjeru 6:6, ali predvođena Ivicom Puljakom.

START Dalije Orešković izlazi u omjeru 7 muškaraca i pet žena, a listu vodi Dalija Orešković  – koja još nije potvrdila da bi i preuzela eventualno osvojeni mandat.

Isti omjer nudi i Bandićeva Stranka rada i solidarnosti koja većinom okuplja „nezavisne stručnjake“.

Kvotu nisu ispoštovali Suverenisti koji su na svoju listu postavili osam muškaraca i četiri žene, ali kao svoju favoritkinju ističu dosadašnju eurozastupnicu Ružu Tomašić (a na listi nude i bivšu časnu, pa potom ministricu Bernardicu Juretić).

Do trenutka pisanja ovog teksta nisu bili obavljene liste Nezavisnih za Hrvatsku i SDSS-a, a neizvjesna je i lista suca Mislava Kolakušića i dosadašnje eurozastupnice Marijane Petir koja je tek prošlog petka definitivno saznala da se neće naći na listi HDZ-a te je preko vikenda krenula u samostalno prikupljanje potpisa.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"