Faktograf.hr

Samo činjenice

Rodna ravnopravnost: po postotku zastupnica u Europskom parlamentu Hrvatska je u samom vrhu

EPP

Postoje li pravila za rodnu ravnopravnost prilikom izbora za Europski parlament, pitanje je koje je stiglo do redakcije Faktografa, a sličnim se pitanjem pozabavila i europska mreža FactcheckEU koja na svojim stranicama donosi odgovor francuskog CheckNewsa na slično postavljeno pitanje.

Istaknimo odmah za početak kako je Hrvatska u dosadašnjem sazivu Parlamenta s Irskom dijelila drugo mjesto po postotku ženskih zastupnica. Ispred Hrvatske je samo Finska.

Sudeći po do sada predloženim stranačkim listama, te izbornim projekcijama, u sljedećem bi se sazivu Parlamenta mogao očekivati tek nešto malo lošiji rezultat za pripadnice ženskog roda koje će u Parlament biti upućene iz Hrvatske.

Manjina članica ima propisane rodne kvote

U sada postojećem sastavu EP-a, prosječno su nacionalne delegacije u EP poslale 36,2 posto zastupnica. Godine 1979. taj se broj vrtio na ispod 20 posto da bi u 90-im godinama prošlog stoljeća počeo rasti do 30 posto, gdje je stagnirao do 2009., kada je narastao otprilike do današnjeg postotka. S tim da treba napomenuti kako je zastupljenost žena u Europskom parlamentu još uvijek bitno bolja od zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima.

Kao što smo već spomenuli, u sadašnjem sastavu EP-a po postotku žena najviše je pozicionirana Finska koja ih u svom izaslanstvu ima čak 69, 2 posto, a slijede je Hrvatska i Irska s 54,5 posto te Malta i Švedska s idealnim omjerom 50:50. Najlošije su pozicionirane Bugarska sa 17,6 i  Cipar sa 16,7 posto.

Prilikom izbora za Europski parlament 2014. godine samo je u osam članica nacionalno zakonodavstvo određivalo da se rodna ravnopravnost mora jamčiti preko sastava lista. Te se odredbe odnose na  liste, ali ne jamče i konačan rezultat izbora koji može varirati ovisno o poziciji na listi, odnosno preferencijskim glasovima, a s obzirom na to da u većini članica postoji preferencijsko glasanje.

Od samo jedne pripadnice drugog roda do izmjenične, 50-postotne zastupljenosti

U Francuskoj i Belgiji je propisano je da na listama mora biti jednaki postotak žena i muškaraca, ali on se nije odrazio i u konačnom sastavu (trenutačno od 74 mjesta rezerviranih za Francusku, 41,9 posto čine žene, a od 21 za Belgiju, trećina su žene).

U Hrvatskoj, Španjolskoj i Sloveniji bilo je propisano najmanje 40 posto pripadnika jednog roda na listama, s tim da se u Hrvatskoj u vrijeme izbora 2014. taj zakon još nije primjenjivao. Ipak, u ovoj zadnjoj postavi našeg izaslanstva žene su odnijele prevagu; i Španjolska je nadmašila taj postotak, a Slovenija neznatno zaostaje (8 mjesta, 37,5 posto zauzimaju zastupnice).

Portugal ima propisano da barem trećina liste mora biti rezervirana za pripadnike jednog roda, ali takav postotak nije dobio, a u Poljskoj je zahtjev 35 posto, ali također nije ispunjen.

U Rumunjskoj se nalaže samo kako nijedna lista ne smije biti jednorodna.

Za ove izbore, rodnim kvotama su se pridružile još tri zemlje. Sada i Italija i Luksemburg propisuju jednaku, 50-postotnu zastupljenost na listama, a Grčka je uvela zajamčenih 33 posto.

Sankcije za nepridržavanje propisanog variraju – u nekim zemljama liste koje ne odgovaraju rodnim kriterijima proglašavaju se nevažećima, u drugima se novčano sankcioniraju. U nekim je zemljama propisan tek postotak, dok se u drugima izrijekom nalaže i izmjeničan sastav liste. Neke po rodu reguliraju čak i koji će se preferencijski glasovi brojati.

Projekcije za novi sastav

Kada bi rezultati izbora odražavali najnovije rezultate Cro Demoskopa, u Europski parlament išlo bi pet zastupnika ili zastupnica iz HDZ-a, tri iz SDP-a, i po jedan iz Živog zida, Amsterdamske koalicije i MOST-a. Dvanaesto moguće mjesto čeka rasplet u odnosima Velike Britanije i Europske unije.

HDZ je za ove izbore predložio listu u omjeru sedam muškaraca i pet žena. Ako zanemarimo preferencijsko glasanje, s obzirom na visoko mjesto na listi, u Europski parlament mogle bi uz Karla Resslera i Tomislava Sokola ući Dubravka Šuica, Željana Zovko i Sunčana Glavak, a možda i Marijana Balić.

Lista SDP-a napravljena je knjiški: 6:6, s izmjeničnim mjestima. Kad bi zanemarili preferencijske glasove, moglo bi se očekivati da će u Europski parlament ući Tonino Picula, Biljana Borzan i Fred Matić.

Amsterdamska koalicija odlučila se za omjer sedam muškaraca i pet žena. Listu vodi istarski župan Valter Flego, a žene su plasirane prema dnu liste.

Živi zid također ima omjer 7:5, a listu predvodi glavni tajnik Tihomir Lukanić.

MOST se nije potrudio ispoštovati zakonom zadanu kvotu – na njihovoj je listi osam muškaraca i četiri žena. Listu predvodi predsjednik Božo Petrov koji tvrdi da sam neće u Europski parlament, ostavljajući dojam da će se o onima koji idu odlučivati na osnovi preferencija građana.

Dosadašnja eurozastupnica Marijana Petir sama u utrci za potpise

Zajednička lista Možemo, Nova ljevica i Orah sastavljena je po izmjeničnom zip modelu i obuhvaća šest muškaraca i šest žena, predvođenih Tomislavom Tomaševićem. Najavljuju rotiranje eventualno osvojenih zastupničkih mandata.

Rodno pravedna je i zajednička lista Pametno i Unije Kvarnera koja naizmjenično predviđa muškarce i žene u omjeru 6:6, ali predvođena Ivicom Puljakom.

START Dalije Orešković izlazi u omjeru 7 muškaraca i pet žena, a listu vodi Dalija Orešković  – koja još nije potvrdila da bi i preuzela eventualno osvojeni mandat.

Isti omjer nudi i Bandićeva Stranka rada i solidarnosti koja većinom okuplja „nezavisne stručnjake“.

Kvotu nisu ispoštovali Suverenisti koji su na svoju listu postavili osam muškaraca i četiri žene, ali kao svoju favoritkinju ističu dosadašnju eurozastupnicu Ružu Tomašić (a na listi nude i bivšu časnu, pa potom ministricu Bernardicu Juretić).

Do trenutka pisanja ovog teksta nisu bili obavljene liste Nezavisnih za Hrvatsku i SDSS-a, a neizvjesna je i lista suca Mislava Kolakušića i dosadašnje eurozastupnice Marijane Petir koja je tek prošlog petka definitivno saznala da se neće naći na listi HDZ-a te je preko vikenda krenula u samostalno prikupljanje potpisa.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.