U Europi jačaju i populisti i zeleni, u Hrvatskoj samo populisti

Petar Vidov

Iako je HDZ relativni pobjednik europarlamentarnih izbora, Andrej Plenković doživio je prvi izborni poraz. HDZ je osvojio 241.439 glasova (22,70 posto). To je 40 tisuća glasova više od SDP-a, ali obje najveće hrvatske stranke u idućem sazivu EP-a imat će po četiri mandata.

Plenkovićev HDZ je, unatoč četiri posto većoj izlaznosti, dobio 140 tisuća glasova manje nego na zadnjim izborima za EP 2014. godine. Na koalicijskoj listi HDZ-a Tomislava Karamarka tada je bila i Ruža Tomašić, koja je 2014. osvojila 107.206 preferencijalnih glasova. Dobar dio svog biračkog tijela Tomašić je uspjela zadržati; na ovim je izborima dobila skoro 70 tisuća preferencijalnih glasova. Zahvaljujući njima svoju će predstavnicu u Briselu i Strasbourgu imati koalicija desničarskih stranaka koje sebe nazivaju Suverenistima.

SDP je također ostvario lošiji rezultat od onog koji je prije pet godina imao u koaliciji pod vodstvom Zorana Milanovića. Od 2014. do danas ostali su bez skoro 80 tisuća glasova, ali Davora Bernardića to ne mora naročito zabrinjavati. Prije pet godina SDP je na izbore izašao u koaliciji s HNS-om, IDS-om i HSU-om, dok su ovoga puta imali samostalnu listu. Gledajući broj mandata u EP-u, Bernardićev SDP je nadmašio Milanovićev. U idućem sazivu EP-a sjedit će četiri SDP-ovca, što je isti broj mandata koji je Milanovićev SDP dobio zajedno s koalicijskim partnerima.

Stižu nacional-populisti

Na razini čitave Unije, ostvarila su se predviđanja o jačanju izbornog legitimiteta nacional-populističkih opcija, ali i stranaka zelene ljevice. Najvažniju pobjedu su nacional-populisti ostvarili u Francuskoj, gdje je relativna pobjeda pripala Nacionalnom skupu Marine Le Pen: s 23,53 posto glasova osvojili su mandat više nego koalicija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. U Italiji je s 33,64 posto glasova uvjerljivo pobijedila Liga Mattea Salvinija. Najuvjerljiviji rezultat među nacional-populistima opet ima Fidesz Viktora Orbana, koji je u Mađarskoj osvojio čak 52 posto glasova. U Poljskoj je vladajuća stranka Pravo i pravda (dosad dio obitelji konzervativaca, ali otvorena za suradnju sa Salvinijem) na izborima je pobijedila s 43 posto glasova, dok je rezultat opozicijske pro-europske koalicije slabiji za oko 4 postotna boda.

U Belgiji je Vlaams Belang druga najjača stranka s nešto manje od 12 posto glasova, Švedski demokrati dobili su 15,40 posto glasova što ih čini trećom najjačom strankom, Slobodarska stranka Austrije usprkos nedavnom skandalu zbog kojeg su izbačeni iz Vlade osvojila je treće mjesto sa 17,20 posto glasova, u Njemačkoj je AfD četvrta najjača politička snaga s nešto manje od 11 posto glasova, stranka Pravi Finci na četvrtom je mjestu s 13,80 posto glasova, a u Europski parlament s 6,20 posto glasova prvi put ulaze i zastupnici španjolskog Voxa.

Među hrvatskim nacional-populističkim opcijama najbolji rezultat ostvarili su Suverenisti: treće mjesto s nešto manje od 9 posto glasova. Izborni potencijal hrvatskih populista osjetno je veći ako im pribrojimo glasove drugih srodnih političkih opcija: liste Mislava Kolakušića (7,87 posto) i Neovisnih za Hrvatsku (4,36 posto). Tek međutim treba vidjeti koliko će birača Kolakušić uspjeti zadržati u narednim izbornim ciklusima; izgledno je da su mu mandat u EP-u donijeli protestni birači koji su ranije podržavali Živi zid ili Most. Ipak, zanimljivo je primijetiti da bi kumulativni rezultat ove tri relativno srodne liste iznosio oko 20 posto glasova.

Populisti su glasove oduzeli prvenstveno europskim pučanima i konzervatvcima: EPP u narednom će mandatu imati oko 40 zastupnika manje nego dosad, a broj zastupnika ECR-a smanjuje se za desetak. Dovoljno da otežaju slaganje funkcionalne većine u EP-u, koju više ne mogu samostalno dogovoriti pučani i socijalisti, a zbog čega će saveznike morati tražiti među ostalim pro-europskim snagama: liberalima ojačanim Macronovim LREM-om i Zelenima.

Strah od klimatskih promjena nije stigao do Hrvatske

Diljem Europe kao protuteža populistima pojavljuju se stranke zelene ljevice. Grupacija Zelenih u Europskom parlamentu povećava se na oko 70 zastupnika, 20 više nego što su ih imali u prošlom sazivu. Najveći izborni proboj Zeleni su ostvarili u Njemačkoj, gdje su se probili na drugo mjesto sa skoro 21 posto glasova. U Irskoj su također drugi, s 15 posto glasova. U Francuskoj su Zeleni na trećem mjestu s 13 posto glasova, a gotovo isti rezultat imaju i u Litvi. U Ujedinjenom Kraljevstvu Zeleni su četvrti s 11 posto glasova.

Europski trend jačanja zelene ljevice, potaknut strahom birača od sve intenzivnijih klimatskih promjena, na Hrvatsku se nije prelio. Glasove birača osviještenih o ugrozi klimatskih promjena u Hrvatskoj je lovila koalicija predvođena platformom Možemo, čija je lista završila tek na 14. mjestu. Pripalo im je oko 20 tisuća glasova, tj, nešto manje od 2 posto. Kako prag nisu prošle ni ostale stranke novijeg datuma koje gledaju prema lijevoj strani političkog spektra (kao što su Start ili Radnička fronta), izgleda da birači ljevice ipak nisu bili spremni za eksperimentiranje sa svježim licima. Pa na izbore ili nisu izašli, ili su povjerenje još jednom poklonili SDP-u. I tako do daljnjeg produljili političku karijeru Davora Bernardića.

Analiza je pisana temeljem još uvijek nepotpunih rezultata. I dalje su moguće manje korekcije navedenih brojki.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"