„I vi mislite da se zemlja ne može promijeniti ako vi niste i ministar pravosuđa i ministar unutarnjih poslova i premijer?“, pitao je Mislav Bago, novinar Nove TV, novoizabranog europarlamentarca Mislava Kolakušića. „Sigurno ne može“, rekao je Kolakušić, da bi ga Bago potom upitao misli li da je to u „demokratskoj zemlji normalna stvar“.
Ako ćemo nenormalnom nazvati državu Švicarsku, koja ima ministarstvo pravosuđa i policije, ili Norvešku…“, rekao je Kolakušić te kasnije u razgovoru napomenuo da je ministarstvo pravosuđa i policije prisutno i u Nizozemskoj.
Komentar na spomenute izjave zatražili smo od Višeslava Raosa, docenta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
„Parcijalno iznosi informacije i time obmanjuje javnost“, rekao je Raos Faktografu.
I dok, napominje Raos, nije potpuno netočno da predsjednik ili predsjednica Vlade u nekim zemljama imaju i neki resor, nema nikakvih dokaza da je takvo što dobra praksa koju bi trebali preuzeti.
„Švicarski sustav je jako specifičan i ne možemo se previše na njega ugledati. U Nizozemskoj je riječ o drugačijoj organizaciji rada ministarstva“, rekao je Raos.
Nizozemski premijer, naime, nije ujedno i ministar pravosuđa i sigurnosti. Političko vodstvo nad tim ministarstvom, drže Ferdinand Grapperhaus, ministar pravosuđa i sigurnosti, ali i ministri pravne zaštite i migracija.
Komentare na navedene izjave Mislava Kolakušića zatražili smo i od svih veleposlanstava spomenutih zemlja u Republici Hrvatskoj.
„Norveški premijer ne pokriva pravosuđe ni unutarnje poslove. Vlada ima svojega ministra pravosuđa, a nekoliko ministara u kabinetu Vlade odgovorno je za područja koja su povezana s unutarnjim poslovima“, rečeno je iz Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Zagrebu Faktografu, uz uputu da se detaljnije informacije o raspodjeli ovlasti mogu pronaći ovdje.
Iz Švicarske potvrđuju Raosove riječi da je švicarski politički sustav prespecifičan za usporedbe.
„Izjava gospodina Kolakušića u osnovi nije pogrešna, ali ona ne uzima u obzir specifičnosti švicarskog političkog sustava. Direktna usporedba s hrvatskim političkim sustavom stoga zbog brojnih švicarskih posebnosti ne bi bila moguća“, rekli su nam iz veleposlanstva Švicarske Konfederacije.
„Švicarska, naime, ima ukupno sedam ministarstava, od kojih je jedno “Ministarstvo pravosuđa i policije”, što bi odgovaralo hrvatskim ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova. Zbuniti može činjenica da u Švicarskoj postoji i Ministarstvo unutarnjih poslova, ali njegova nadležnost se razlikuje od hrvatskog MUP-a. Resori kojima se bavi Švicarsko ministarstvo unutarnjih su zdravstvo, kultura, mirovinski sustav i sl. Švicarski politički sustav ne poznaje instituciju predsjednika vlade, kao što je to u RH. Svake godine švicarski parlament, međutim, između sedam ministara bira Predsjednika države, čiji mandat traje godinu dana. Stoga, moguće je da u jednoj godini na čelu Švicarske bude predsjednik ili predsjednica koji/koja je istovremeno i ministar pravosuđa i policije“, poručuju iz veleposlanstva Švicarske.