Udruga sudaca: Kandidiranje za izbore nije politička djelatnost

Ana Brakus

„Prema Zakonu o sudovima, čl. 90, NN 28/13, suci se ne smiju baviti politikom, a prema čl. 10. Zakona o izboru u EP NN 23/13, suci se mogu kandidirati za EP, a u slučaju izbora moraju dati ostavku. Kandidiranje za EP je politička djelatnost. Sudac Mislav Kolakušić poziva se u vezi sa svojom kandidaturom za EP na Zakon o izborima za EP, a Đuro Sessa na Zakon o sudovima. Tko je u pravu?“, upitao nas je čitatelj Faktografa.

Odgovor na pitanje našeg čitatelja „Tko je u pravu?“ – ovisi o tome koga pitate.

Faktograf je odgovore zatražio od Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Državnog sudbenog vijeća (DSV) i Udruge hrvatskih sudaca, ali i samog Đure Sesse, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Podsjetimo, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić nedavno je u gostovanju u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, potvrdio da će se kandidirati na nadolazećim izborima za Europski parlament.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa u istoj je emisiji HRT-a, međutim, pojasnio da bi se onda Kolakušićevom sudačkom pozicijom moglo pozabaviti Državno Sudbeno vijeće, jer je dužnost suca nespojiva s političkom djelatnošću. No, sudac Kolakušić ističe da Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske dopušta između ostaloga kandidaturu i sucima.

Udruga hrvatskih sudaca: Smije na listu, ali ne smije ništa raditi

„Sudac se smije kandidirati, ali se ne smije baviti političkom djelatnošću. Predizborna aktivnost i promidžba, odnosno svaka aktivnost, radi isticanja bilo kakvih okolnosti o kojima bi birači trebali (ne)voditi računa prilikom glasanja na izborima je politička aktivnost. Ona je Zakonom o sudovima zabranjena. Taj zakon je tzv. „lex specialis“, a to znači da ga se sudac mora pridržavati. Drugim riječima, sudac smije biti na izbornoj listi, ali ne smije poduzimati nikakve političke aktivnosti odnosno sudjelovati u predizbornoj kampanji“, poručio je Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca. Napomenimo da je sudac Kontrec ujedno i potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva.

Iako sudac Kontrec nije direktno odgovorio na naše pitanje smatra li da je u slučaju suca Kolakušića već pređena granica određena Zakonom o sudovima, a povezana s političkim djelovanjem, dodao je i da je  „potpuno jasno da javno iznošenje političkih stavova, nastupanje u medijima, predstavlja političku aktivnost“.

DSV: Nije pokrenut stegovni postupak

Državno sudbeno vijeće, s druge strane, u odgovoru na naše upite, poziva se na članak 67. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

„Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost dužna je protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak. Stegovni postupak prema stavku 2. istog članka mogu još pokrenuti i ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće“, poručili su nam iz DSV-a.

Također,  izvijestili su nas da do sada DSV nije zaprimio nijedan zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv suca Kolakušića.

Sessa: Zakoni su neusklađeni

Đuru Sessu, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva, pitali smo, povodom njegovih nedavnih izjava o najavljenog kandidaturi suca Kolakušića za EP, hoće li on sam, s obzirom da mu to omogućuje Zakon o Državnom sudbenom vijeću, stegovno prijaviti suca Kolakušića.

„To nema veze s kandidaturom. To sad ima veze jedino s izvršavanjem sudačkih dužnosti, a za to je prije svega zadužen Predsjednik suda, a ja dolazim tek post festum ako se ništa drugo ne bi poduzelo. Pod uvjetom da za to ima uvjeta“, rekao je predsjednik Vrhovnog suda i DIP-a Faktografu.

„O pitanju izbora imam svoje mišljenje, ali vam ne mogu reći ništa jer to pitanje može doći pred Državno izborno povjerenstvo koje će o tome donijeti neke odluke. Mojom izjavom sada, prejudicirao bih tu  eventualnu odluku“, kaže Sessa.

Predsjednik Vrhovnog suda i DIP-a komentirao nam nam je i činjenicu da postoje konfliktne odredbe u Zakonu o sudovima i Zakonu o izboru u EP.

„Dok se ništa ne dogodi, pričamo samo o hipotezama. Ako bi došlo do kandidature, onda je veliko pitanje između odnosa ta dva zakona. Za ovu situaciju, s obzirom na moju dvojnu ulogu, ne mogu ništa više reći jer bi to bilo prejudiciranje. To pokazuje koliko su zakoni neusklađeni i koliko stvari nisu do kraja razrađene. Postoji razlog zašto Zakon o sudovima brani političku aktivnost – nije dobro za imidž i položaj suca da krene u neku političku aktivnost, da propagira svoje stavove“, tumači Sessa.

DIP: Preuranjeno je zauzimati stajalište

Državno izborno povjerenstvo u odgovoru kojeg potpisuje njegova potpredsjednica Ana Lovrin poziva se isključivo na Zakon o izboru u EP, a smatra da su upiti o odredbama Zakona o sudovima pitanja za neka druga nadležna tijela.

„U postupku kandidiranja na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, DIP ocjenjuje pravovaljanost podnijetih kandidacijskih lista, a u sklopu navedenog i ostvaruju li na kandidacijskim listama predloženi kandidati pasivno biračko pravo u smislu Zakona“, poručeno je Faktografu iz DIP-a.

S obzirom na to da službene kandidacijske liste nisu podnijete, stajalište je DIP-a da bi bilo preuranjeno o njima suditi.

„U ovom trenutku, kada izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske još nisu niti raspisani, preuranjeno je zauzimati stajalište o tome je li određena „kandidacijska lista“, koja još nije niti podnijeta, pravovaljana, odnosno da li pojedine osobe, koje još nisu niti kandidati, ostvaraju pasivno biračko pravo sukladno Zakonu“, stav je DIP-a.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"