Gledajte, ja sam se jučer popodne vratio iz Bruxellesa. Tamo o tome ne govori nitko. Dakle, i ono što se pojavilo, znači, uz dužno poštovanje, tu informaciju je dao neki portal tipa Dugo Selo info. Da li je to relevantno ili nije? Nije to dao ni CNN, ni BBC nego na nekoj nižoj razini, ali ako ljudi sebi prave reklamu i na taj način valjda je i to dopušteno“, izjavio je SDP-ov Predrag Fred Matić, komentirajući na N1 spekulacije da se i trenutna predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, kao i premjer Andrej Plenković, spominju u mogućim kombinacijama za buduću predsjednicu ili predsjednika Europske komisije.
Fred Matić je, zajedno s drugim novoizabranim socijaldemokratskim zastupnicima u Europskom parlamentu, ovih dana boravio u Bruxellesu, a moramo mu vjerovati na riječ da nije načuo spekulacije o kojima izvještavaju mediji, a koje se tiču mogućih novih kandidata u institucijama Europske unije.
Dapače, i premijer Andrej Plenković, koji je aktivno sudjelovao na neuspjelom summitu koji se na temu raspodjele dužnosti u Europskim institucijama odvijao do kasno u četvrtak, novinarima je ustvrdio da se na summitu raspravljalo samo o tri poznata vodeća imena kandidata za predsjednika Europske komisije: Manfredu Weberu iz Europskih pučana, Fransu Timmermansu iz redova socijalista i Margarethe Vestager, kandidatkinji liberala.
Plenković: “Sve što čitate ništa”
Na upit jesu li se spominjala i druga imena, Plenković je odgovorio: „Ništa, sve što čitate ništa, cijelo vrijeme vam govorim razgovara se o ova tri kandidata“.
I uoči tog summita novinarima je govorio slično: „Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih spekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim spekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi“, rekao je Plenković prije početka summita EU-a.
„Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se spekulira, simpatično je“, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.
Međutim, tijekom radne večere koja je trajala oko četiri sata nije postignuta odgovarajuća većina niti za jednog od tri kandidata te je dogovoreno da će se summit na istu temu nastaviti 30.lipnja. To što ni u zadnja dva dana nije postignut dogovor o unaprijed istaknutim kandidatima upravo povećava izglede da će se tražiti novi.
Nije Dugo Selo info
Ono u čemu je Fred Matić u potpunosti pogriješio jest njegova interpretacija događaja u kojima on sugerira da si Plenković ili Grabar-Kitarović preko portala tipa Dugo Selo info dižu rjeting i tako se sami guraju u europske institucije.
Naime, o mogućem otvaranju vodećih mjesta u europskim institucijama za hrvatske najviše dužnosnike pisali su vrlo ozbilni mediji. Jurek Kuczkiewicz, vanjskopolitički je urednik uglednog belgijskog lista Le Soir koji redovito i detaljno prati europske politike i institucije.
On spominje kako Weber sigurno neće dobiti podršku, pa se traži alternativni prijedlog iz redova pučana i tu su se kao kompromisna imena pojavila ona Andreja Plenkovića, koji uživa veliki ugled među europskim dužnosnicima, ali i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Slične informacije o otvaranju mjesta za sadašnjeg hrvatskog premijera i predsjednicu prenio je i upućeni Politico.
Premisa teksta u Politicu je kako postaje očigledno da nijedan od troje vodećih kandidata neće uspjeti dobiti potporu, pa uslijed toga predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk priprema „Plan B“, odnosno razmatra druge kandidate koji bi mogli zauzeti čelne pozicije u ovoj vrlo kompliciranoj raspodjeli. O nikome od njih se još, kao što je to tvrdio i Plenković, službeno ne pregovara, već je sve na razini spekulacija i vaganja kako da se EU izvuče iz ovog čvora u kojem je, postaje to očigledno, potpuno propala varijanta da mjesto čelnika Europske komisije preuzme spitzenkandidat Manfred Weber iz redova EPP-a koji su odnijeli prevagu, ali nedovoljnu, u Europskom parlamentu.
Te spekulacije o budućem predsjedniku EK, piše Politico, „uključuju pregovarača za Brexit Michela Barniera, bivšu potpredsjednicu Komisije Bugarku Kristalinu Georgievu, izvršnu direktoricu MMF-a Christine Legarde, kao i niz sadašnjih i bivših premijera, uključujući hrvatskog Andreja Plenkovića“. Spominje se i kako bi se u institucijama trebala popraviti rodna ravnopravnost na vodećim pozicijama, što je, piše list, potaklo brojne spekulacije o mogućim kandidatkinjama „uključujući predsjednicu Litve Daliu Grybauskaite i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović“.
Na rodnoj ravnopravnosti naročito inzistira francuski predsjednik Emmanuel Macron. Međutim, kao što je to očito iz izvještavanja medija, nikakav napredak još nije ni približno postignut. Važu se sve moguće varijante, uključujući i kandidate s puno snažnijim europskim kredibilitetom poput njemačke kancelarke Angele Merkel, koja navodi da nije zainteresirana za tu poziciju.
Karte su se tek počele miješati i pitanje je kada će se i kako podijeliti. Vjerojatno računajući sa svim opcijama, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je na Facebooku potvrdila kako se sigurno do kolovoza neće kandidirati za predsjednicu.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija