Potpisivanjem i slanjem Pisma namjere počinje formalno uvođenje eura

A. Br.

Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćena je Odluka o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje u Europskom tečajnom mehanizmu dva (ERM II). Odlukom se ovlašćuje ministar financija Zdravko Marić da, u ime Vlade, potpiše Pismo namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II. Pismo će supotpisati guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Potpisivanjem i slanjem spomenutog Pisma namjere Republika Hrvatska zapravo izražava pravno obvezujuću volju rastanka od kune. Odnosno, potpisivanje i slanje spomenutog pisma prvi je od finalnih koraka zamjene kune eurom.

„Jednom kada Hrvatska ispuni sve kriterije za uvođenje eura, Vijeće EU-a će u suradnji s drugim institucijama EU-a neopozivo utvrditi tečaj po kojem će euro zamijeniti kunu i donijeti Odluku o usvajanju eura s datumom uvođenja eura“, pojašnjeno je iz Hrvatske narodne banke Faktografu.

ERM II je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. O ulasku neke zemlje u ERM II odlučuju članice eurozone i Europska središnja banka.

No, može li se, nakon slanja pisma namjere, RH “predomisliti” o ulasku u eurozonu nakon što na svoj zahtjev bude primljena u mehanizam za usklađivanje, odnosno nakon što zadovolji uvjete tog mehanizma, ali i koje bi bile (pravne) posljedice takvog odustajanja, upitali smo HNB.

„Postupak uvođenja eura koji slijedi nakon upućivanja pisma namjere reguliran je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Jednom kada Hrvatska zadovolji uvjete tečajnog mehanizma, Vijeće EU-a će, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon rasprave u Europskom vijeću, a na prijedlog Europske komisije, odlučiti ispunjava li Hrvatska sve uvjete za uvođenje eura. Ako Vijeće EU-a odluči da su svi uvjeti ispunjeni, donijet će Odluku o usvajanju eura u kojoj će odrediti datum od kojeg će Hrvatska zamijeniti kunu s eurom. Iako Ugovor o funkcioniranju Europske unije izrijekom ne sprječava države članice da odustanu od uvođenja eura, takvo postupanje bilo bi protivno obvezi Hrvatske da uvede euro kao službenu valutu, a što je jedna od temeljnih zadaća svih država članica koje još nisu uvele euro, u cilju ostvarenja jedinstvene ekonomske i monetarne unije. Stoga nije isključeno da bi u tom slučaju Hrvatska snosila određene političke posljedice“, rečeno nam je iz HNB-a uz napomenu da bi ekonomske posljedice odustajanja bile „nepovoljne“.

Ministar Marić jučer novinarima nije htio reći ništa više o konkretnim rokovima za uvođenje eura.

“Znam da vas jako zanimaju rokovi, ali u ovom trenutku o tome ne možemo decidirano govoriti. Planiramo određene stvari ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci te ćemo onda vidjeti što će biti. Mislim da nas iskustvo s pristupanjem Europskoj uniji, a onda i ova tema, dovode do zaključka da što smo bolje pripremljeni, efekti su pozitivniji i bolji za sve hrvatske građane”, rekao je ministar Marić.

Povećanje cijena i pad standarda najveći su strahovi građana povezani s ulaskom Hrvatske u eurozonu, a analizu tog problema Faktograf je ranije objavio ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"