Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćena je Odluka o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje u Europskom tečajnom mehanizmu dva (ERM II). Odlukom se ovlašćuje ministar financija Zdravko Marić da, u ime Vlade, potpiše Pismo namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II. Pismo će supotpisati guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Potpisivanjem i slanjem spomenutog Pisma namjere Republika Hrvatska zapravo izražava pravno obvezujuću volju rastanka od kune. Odnosno, potpisivanje i slanje spomenutog pisma prvi je od finalnih koraka zamjene kune eurom.
„Jednom kada Hrvatska ispuni sve kriterije za uvođenje eura, Vijeće EU-a će u suradnji s drugim institucijama EU-a neopozivo utvrditi tečaj po kojem će euro zamijeniti kunu i donijeti Odluku o usvajanju eura s datumom uvođenja eura“, pojašnjeno je iz Hrvatske narodne banke Faktografu.
ERM II je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. O ulasku neke zemlje u ERM II odlučuju članice eurozone i Europska središnja banka.
No, može li se, nakon slanja pisma namjere, RH “predomisliti” o ulasku u eurozonu nakon što na svoj zahtjev bude primljena u mehanizam za usklađivanje, odnosno nakon što zadovolji uvjete tog mehanizma, ali i koje bi bile (pravne) posljedice takvog odustajanja, upitali smo HNB.
„Postupak uvođenja eura koji slijedi nakon upućivanja pisma namjere reguliran je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Jednom kada Hrvatska zadovolji uvjete tečajnog mehanizma, Vijeće EU-a će, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon rasprave u Europskom vijeću, a na prijedlog Europske komisije, odlučiti ispunjava li Hrvatska sve uvjete za uvođenje eura. Ako Vijeće EU-a odluči da su svi uvjeti ispunjeni, donijet će Odluku o usvajanju eura u kojoj će odrediti datum od kojeg će Hrvatska zamijeniti kunu s eurom. Iako Ugovor o funkcioniranju Europske unije izrijekom ne sprječava države članice da odustanu od uvođenja eura, takvo postupanje bilo bi protivno obvezi Hrvatske da uvede euro kao službenu valutu, a što je jedna od temeljnih zadaća svih država članica koje još nisu uvele euro, u cilju ostvarenja jedinstvene ekonomske i monetarne unije. Stoga nije isključeno da bi u tom slučaju Hrvatska snosila određene političke posljedice“, rečeno nam je iz HNB-a uz napomenu da bi ekonomske posljedice odustajanja bile „nepovoljne“.
Ministar Marić jučer novinarima nije htio reći ništa više o konkretnim rokovima za uvođenje eura.
“Znam da vas jako zanimaju rokovi, ali u ovom trenutku o tome ne možemo decidirano govoriti. Planiramo određene stvari ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci te ćemo onda vidjeti što će biti. Mislim da nas iskustvo s pristupanjem Europskoj uniji, a onda i ova tema, dovode do zaključka da što smo bolje pripremljeni, efekti su pozitivniji i bolji za sve hrvatske građane”, rekao je ministar Marić.
Povećanje cijena i pad standarda najveći su strahovi građana povezani s ulaskom Hrvatske u eurozonu, a analizu tog problema Faktograf je ranije objavio ovdje.