Plenkovićeva vlada kao protočni bojler: Toliko se ministara nije promijenilo još od vlade Zlatka Mateše

Sanja Despot

Vlada Andreja Plenkovića najfrekventnija je vlada u novijoj hrvatskoj povijesti.

Kad kažemo u novijoj povijesti, mislimo od vremena mandata Zlatka Mateše koji je premijerom postao u studenom 1995., nakon prijevremenih izbora na kojima je HDZ želio profitirati na pobjedi u vojnim operacijama 1995. godine i koja je na vlasti ostala do siječnja 2000. godine, kada HDZ prvi put gubi vlast.

Zlatko Mateša imao je šest potpredsjednika, nekoliko ministara bez portfelja, a i broj ministarstva bio je veći nego danas. U njegovom je mandatu Borislav Škegro na mjestu ministra financija zamijenio Božu Prku te uveo PDV; formirano je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kojem je na čelu bio Juraj Njavro; 1998. godine umro je Gojko Šušak pa su krizu u tom tada vrlo moćnom ministarstvu krenuli rješavati najprije Andrija Hebrang, pa potom Pavao Miljavac; izmijenjivali su se ministri pravosuđa  (Miroslav Šeparović,  Milan Ramljak i Zvonimir Šeparović), ministri gospodarstva, ministri privatizacije i upravljanja imovinom te ministri poljoprivrede i šumarstva, kao i pomorstva, prometa i veza, ministri, odnosno ministrice na čelu Ministarstva obrazovanja i športa, ministri turizma, ministri uprave i ministri znanosti i tehnologije. U prosincu 1996. godine ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak smijenjen je i zamijenjen Ivanom Penićem jer nije želio poslati policiju na prosvjednike koji su se u studenom 1996. na Trgu bana Jelačića okupili u znak potpore zagrebačkom Radiju 101.

U ratnim su se vladama brzo izmjenjivali ministri, ali u drugačijem političkom sustavu

Bitno je napomenuti kako je Matešina vlada djelovala u vrijeme polupredsjedničkog sustava kada je sva moć u zemlji bila koncentrirana u Uredu predsjednika RH, odnosno predsjednika Franje Tuđmana koji je umro u prosincu 1999. godine, a isti je sustav bio na snazi i u ranije dvije vlade u kojima su se ministri brzo mijenjali.

Riječ je o ratnoj vladi Nikice Valentića (3. travanj 1993. do 7. studenog 1995) te vladi Franje Gregurića (17. srpanj 1991. do 12. kolovoza 1992) koja je poznata i pod nazivom Vlada nacionalnog jedinstva, s obzirom da je uz vladajući HDZ okupljala i ministre iz tadašnje političke opozicije.

Tijekom mandata SDP-ovog premijera Ivice Račana, 2000. godine promijenjen je politički sustav – iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav u kojem je središte izvršne vlasti u Vladi.

Prethodnici su rušili vlastite vlade

Bilo bi pogrešno konstatirati kako su vlade koje su prethodile vladi Andreja Plenkovića odisale stabilnošću. Međutim, kada im se opasno zaljuljalo pod nogama, premijeri su podnosili ostavku, odnosno potražili ponovnu potvrdu za vladu u Saboru.

Ivica Račan je nakon dvije i pol godine mandata, u srpnju 2002. srušio vlastitu vladu te odmah dobio potvrdu za novu  – nakon što se razišao s dotadašnjim glavnim koalicijskim partnerom Draženom Budišom, nakon čega HSLS i IDS izlaze iz Vlade. Ekvivalent takvom potezu bio bi da je Andrej Plenković zatražio novu potvrdu nakon što je okončao koaliciju s MOST-om i ušao u koaliciju s HNS-om, koji je na izbore išao u koaliciji sa SDP-om.

Nakon povratka HDZ-a na vlast, Ivo Sanader je, godinu dana nakon što je osvojio drugi uzastopni mandat na mjestu premijera  – a iz još uvijek nejasnih razloga – podnio ostavku 1. srpnja 2009. godine i tako prije kraja mandata srušio vlastitu vladu.  Mjesto premijerke preuzela je Jadranka Kosor, a ona je za tu novu vladu dobila potvrdu u Saboru.

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je u lipnju 2016. srušio koalicijsku vladu s MOST-om u kojoj je bio na poziciji potpredsjednika vlade, nakon samo devet mjeseci mandata . Učinio je to jer se nadao da će mu uspjeti preslagivanje većine, ali mu to nije pošlo za rukom i u jesen 2016. imali smo nove izbore.  Izbore poslije kojih je Andrej Plenković došao na čelo vlade.

U točno polovici ministarstava promijenili su se ministri

Od 19. listopada 2016., Andrej Plenković je promijenio koalicijskog partnera te niz ministara koji su bili u originalnoj vladi.

Od ukupno 20 ministarstva Vlade RH, točno ih je polovica do sada promijenila ministre (ako računamo i današnju ostavku ministra Gorana Marića koja je obezglavila ministarstvo koje je i bilo kreirano samo za Marića).

U Ministarstvu uprave čeka se već treći ministar ili ministrica. Mandat je započeo s Ivanom Kovačićem koji je došao iz kvote MOST-a; naslijedio ga je Lovro Kuščević koji je ispraznio Ministarstvo graditeljstva za HNS-ovog Predraga Štromara, a sada se čeka novi.

Slično je i s Ministarstvom vanjskih poslova: u lipnju 2017. ostavku je dao Davor Ivo Stier, kojeg je naslijedila Marija Pejčinović Burić, da bi ona u rujnu, koji mjesec prije nego Hrvatska početkom iduće godine preuzme predsjedanje Europskom unijom, otišla na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe, a mjesto ministra je ispražnjeno.

Nakon razrješenja ministara iz kvote MOST-a, Vlahu Orepića je na mjestu ministra unutarnjih poslova zamijenio premijeru odan Davor Božinović.

MOST-ovog Antu Šprlju na mjestu ministra pravosuđa zamijenio je Davor Bošnjaković.

Nakon što je MOST-ovog Slavena Dobrovića na mjestu ministra zaštite okoliša i energetike naslijedio Tomislav Ćorić, na dotadašnje Ćorićevo mjesto u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava imenovan je Marko Pavić.

„Ostavke“ HDZ-ovih ministara

Spornog Pavu Barišića na mjestu ministra znanosti i obrazovanja naslijedila je Blaženka Divjak – a s obzirom da je HNS svoj ulazak u Vladu obrazlagao nastavkom kurikularne reforme.

Martina Dalić ostavku je podnijela pod pritiskom javnosti, a naslijedio ju je Darko Horvat.

I Lovro Kuščević  i Goran Marić ostavke su dali radi pritiska javnosti, odnosno uslijed pada rejtinga HDZ-a.

Međutim, ni oni koji su preostali na svojim pozicijama od početka mandata također nisu bez grijeha. Oporba je ranije neuspješno tražila izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, radi povezanosti s aferom Agrokor, ministrice Nade Murganić, radi niza problema u njenom sektoru, kao i njenih neprimjerenih reakcija, Milana Kujundžića, radi neadekvatnog funkcioniranja sustava zdravstva te Damira Krstičevića radi neuspjelog pokušaja nabave ratnih zrakoplova.

Slijede nove “ostavke” ministara?

Prije odlaska Sabora na ljetnu stanku, oporba je pripremila zahtjeve za opoziv čak pet ministara. Osim Gorana Marića, zahtjev uključuje također aferama opterećene ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice za europske fondove Gabrijele Žalac, nesposobnog ministra Milana Kujundžića te ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića čiji odlazak priželjkuju i sindikati koji su prikupili potpise za referendum protiv mirovinske reforme.

Mediji su izvjestili kako su klubovi SDP-a i MOST-a već prikupili dovoljan broj potpisa pa bi i ta imena trebala u proceduru.

Od preostalih Plenkovićevih ministara, Blaženka Divjak je preživjela nedavni napad zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ali istina je da njena kurikularna reforma nema puno toga zajedničkog s onim kako je originalno bila zamišljena.

Pitanje je, također, hoće li u Plenkovićevoj najavljenoj rekonstrukciji Vlade preživjeti ministri iz kvote HNS-a, koja  uključuje i ministra Predraga Štromara.

Tomislav Ćorić preživio je napad dotadašnjeg snažnog HDZ-ovca i ličko-senjskog župana Darka Milinovića zbog kadroviranja na Plitvičkim jezerima.

Tomu Medveda spominjalo se u kontekstu napredovanja članova obitelji od kada je Medved sjeo u fotelju ministra branitelja.

Opozicija nije tražila ostavku ministra Davora Božinovića, ali zbrajaju se navodi o nasilnom ponašanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima.

Da ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ne obavlja dobro svoj posao, barem u dijelu koji se odnosi na medije pokazao je veliki novinarski prosvjed koji je održan početkom ožujka.

Ministar Oleg Butković nije pod tolikom lupom medija, ali nema se baš ni čime pohvaliti iz svog resora, a s lošim startom turističke sezone dionice padaju i ministru turizma Gariju Capelliju.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"