Porezna je istraživala porijeklo imovine Dubravke Šuice, ali svi su postupci završili u njenu korist

Sanja Despot

Odmah nakon što je novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila sve povjerenike i njihove (novokreirane) portfelje, ugledni Politico o svakom od njih objavio je crticu. Dubravka Šuica među kandidatima se isticala po tome što je jedina za koju su izrijekom napisali kako se protivila toj nominaciji. „Navodno nije bila luda za time da se preseli u Berlaymont (zgrada Europske komisije op.a); insajderi kažu da je se trebalo preklinjati da preuzme taj posao“.

Tako nešto nije spominjao premijer Andrej Plenković kada je Šuicu kao kandidatkinju predstavljao pred saborskim odborom. Ustvrdio je tada kako je ona jedina kandidatkinja koju je Vlada imala u vidu, iako je Šuica proljetos po treći put osvojila mandat u Europskom parlamentu.

Kandidati opozicije ispitivali su tada Šuicu o njenom dosadašnjem radu u EP-u, ali naglasak su stavili na porijeklo njene imovine.

„Prema dostupnim podacima, 2000. ste imali jedan stan, a nekoliko godina kasnije imovinu koja je procijenjena na pet milijuna eura“, konstatirao je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin. Šuica mu je odgovorila da je, kada je bila zastupnica, jasno u imovinskoj kartici navela što ima. „Moj suprug je bio pomorski kapetan 44 godine i nešto je stekao kroz taj svoj radni vijek. Nešto smo i naslijedili. Sve je jasno i transparentno. Nema straha od naše imovine i nema straha da će se Hrvatska zbog toga sramotiti“, poručila je. Svima je kazala da mogu – ako ih zanima njeno imovinsko stanje – podatke zatražiti u arhivi Sabora.

Dubravka Šuica nije, naime, imala obavezu podnošenja detaljne imovinske kartice u Europskom parlamentu, nego tek Izjavu o financijskim interesima zastupnika koja se polaže radi sprečavanja mogućeg sukoba interesa. Iz nje se saznaje samo da su joj prijašnja radna mjesta (traže se tri godine prije polaganja izjave), osim zastupnice u Europskom parlamentu bile na mjestu zastupnice u Hrvatskom saboru te na mjestu gradonačelnice Dubrovnika. Od podataka tu još možemo saznati i kako posjeduje 27 dionica Hotela Belvedere (u stečaju op.a.), 69 dionica Atlantske Plovidbe te 63 dionice HT-a – što sve zajedno ne predstavlja neku značajniju novčanu vrijednost.

Gong je postupio sukladno naputku Dubravke Šuice i zatražio od Sabora imovinske kartice iz vremena kada je bila zastupnica, ali niti nakon više od tjedan dana od zahtjeva, odgovora nema.

U starijim novinskim napisima se spominje kako je u imovinskoj kartici stajala vila na Pločama u Dubrovniku, kuća u Cavtatu, kuća na Pelješcu, stan u Zagrebu, stan na Lapadu, vikendica u Risovcu pokraj Blidinjskog jezera u Hercegovini te jahta i tri automobila. Ukupna vrijednost bila je procjenjena na pet milijuna eura.

Mediji pisali o pogodovanjima tijekom gradonačelničkog mandata

Dubravka Šuica profesorica je njemačkog i engleskog jezika i književnosti, a od 1981. do 2000. godine predavala je u raznim školama i fakultetima  u Dubrovniku te bila na dužnosti ravnateljice gimnazije, uz paralelne dužnosti u Gradskom vijeću Dubrovnika, odnosno u Županijskoj skupštini. Od 1990. je u HDZ-u, najprije nezaobilazna na gradskoj i županijskoj razini, da bi 2012., u vrijeme Tomislava Karamarka, stigla do mjesta potpredsjednice HDZ-a. Od 2001. do 2009. bila je gradonačelnica Dubrovnika, a, paralelno, od 2000. do 2011. i zastupnica u Hrvatskom saboru. U Europski parlament odlazi prvi put 2013. godine, da bi bila reizabrana 2014., pa ponovno i 2019. godine.

Večernji list u njenoj biografiji navodi: „Tijekom gradonačelničkog mandata prozivalo ju se da je pogodovala građevinskom lobiju, sporna je bila i prenamjena zemljišta na Nuncijati, tvrdilo se da je preskupo platila uređenje tzv. zlatnog zahoda u Gradskoj vijećnici čiji je kvadratni metar stajao četiri tisuće eura”. Iz vremena gradonačelničkog mandata spominje se i najveća afera koja se vezivala za ime Dubravke Šuice o kojoj je u proljeće 2011. opširno pisao Dubrovački vjesnik.

Taj je tjednik pisao: „Nad bivšom dubrovačkom gradonačelnicom i aktualnom HDZ-ovom saborskom zastupnicom Dubravkom Šuicom USKOK već dulje vrijeme provodi istragu zbog neusklađenosti prihoda koje je proteklih godina ostvarila ona, njezina šira obitelj, kao i obiteljske tvrtke Dube d.o.o. te vrijednosti imovine koje posjeduje. Na zahtjev USKOK-a, Porezna uprava provjerila je njezine prihode, ušteđevine i imovinu te joj nakon toga ‘razrezala’ ukupni porez na 1,9 milijun kuna, no bivša se gradonačelnica na ta rješenja žalila“. U nastavku navodi: „USKOK-ove istražitelje trenutno zanima kako je nastala razlika od, navodno, milijun i pol eura između prihoda i vrijednosti imovine, prije svega vikendice na Blidinju u BiH čija je vrijednost procijenjena na milijun i pol kuna te stana u INGR-inim Lapadskim dvorima, koji, kako se procjenjuje, vrijedi dva milijuna kuna te jahte od 300.000 eura“.

Porez platila, ali joj je vraćen

S obzirom da u javnosti nije bio objavljen epilog cijele te priče, za komentar navedenih tvrdnji upitali smo samu Dubravku Šuicu. Ona nam je potvrdila da je bila pod poreznim nadzorom tijekom kojeg su provjeravani prihodi nje, njenog supruga i kćeri i to, navodi, od 1991. godine. Porez su platili, ali im je nakon parničenja na upravnim sudovima te na Ustavnom sudu – na kojima je presuđeno kako je njihova imovina stečena zakonitim prihodima na koje su plaćeni propisani porezi i doprinosi  – preplaćeno vraćeno. Šuica nam nije željela otkriti veličinu poreza koji joj je bio razrezan, ali navodi kako nije bila riječ o sumi koju smo joj citirali iz Dubrovačkog vjesnika.

„Činjenica je da je lokalni list koji navodite objavio nepotvrđene i neprovjerene podatke o imovini moje obitelji, te je anonimna osoba prijavila mene i moju obitelj da posjedujemo imovinu koja je nerazmjerna našim prihodima. Temeljem toga, Porezna uprava je pokrenula postupke za mene i članove moje obitelji radi prikupljanja podataka u svrhu utvrđivanja dohotka i razreza poreza temeljem članka 63. Zakona o porezu na dohodak (koji postupak kolokvijalno zovu utvrđivanje porijekla imovine), za porezna razdoblja od 1.1.2005. – 31.12.2009.g., a prikupljanje i analiza podataka provedeni su od, praktično,1991., o čemu su sastavljani porezni akti za svaku godinu – za porezna razdoblja: zapisnici, prigovori, rješenja, žalbe, tužbe, a za dio su podignute i ustavne tužbe. Postupci su vođeni u skladu sa zakonima, pred mjerodavnim tijelima, kao što je drugostupanjska služba pri Ministarstvu financija, upravnim sudovima, a dio i pred Ustavnim sudom. Prema drugostupanjskim rješenjima platili smo porez koji je utvrđen, jer daljnji postupak nije isključivao obvezu plaćanja poreza, ali se ne radi ni približno o iznosu koji navodite“, odgovorila nam je Šuica.

„Budući da je dio akata riješio upravni sud, a dio Ustavni sud, na način da je poništio porezna rješenja, ostvarili smo pravo na povrat plaćenoga poreza, koji nam je vraćen prema propisanoj dinamici Porezne uprave. Dakle, radi se o postupcima koji su provedeni prema propisima i metodologiji Porezne uprave i drugih mjerodavnih tijela, u kojima nije utvrđeno odstupanje vrijednosti imovine u odnosu na prihode. Posebno naglašavam da nije bilo nikakve nagodbe s Poreznom upravom, nego su do kraja provedeni i okončani postupci koje je Porezna uprava započela“, navela je kao odgovor na naše pitanje je li istina da je s Poreznom upravom postigla nagodbu.

Šuica nam nije prezentirala dokumente, navodeći kako je riječ o velikom broju akata, jer je obuhvaćeno razdoblje od pet godina, a neka su rješenja poništavana i vraćana na ponovni postupak.  „Navođenje cijelog hodograma trajanja postupka zahtijevalo bi dosta vremena jer se radi o sveobuhvatnim postupcima, od kojih niti jedan nije prekinut, nego je vođen do kraja, a za to zbilja ne vidim svrhu jer niti jedan nije rezultirao niti prekršajem, niti drugom kaznom“, poručila nam je. Svi dokumenti nalaze se, navodi, u arhivama Porezne uprave, drugostupanjskog tijela pri Ministarstvu financija, Upravnom sudu Split, visokom upravnom sudu u Zagrebu, na Ustavnom sudu, te kod Ovlaštenog poreznog savjetnika, Javorović, Idžojtić i partneri koji je u ime Šuice vodio postupak.

„Budući da mjerodavna tijela RH nisu utvrdila nezakonitosti u postupku utvrđivanja vrijednosti imovine u odnosu na prihode, nije bilo temelja za vođenje bilo kakvog drugog postupka“, zaključuje.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"