Mi kao stranka nismo dužni Povjerenstvu dostavljati račune. To je zakon. Dakle, ako će oni, Povjerenstvo, smatrati da smo mi prekršili zakon, neka onda izreknu svoj stav, sankciju, mada za to nema sankcije jer je to kršenje načela. Ako su se oni postavili radikalno, pa možemo se i mi postaviti radikalno“, ustvrdio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, gostujući na N1, dodajući grubo i „mi ćemo odlučiti hoćemo li i kada to pokazati“.
Riječ je bila o spornom putu u Helsinki koji se dogodio krajem prošle godine i radi kojeg je Povjerenstvo o odlučivanju o sukobu interesa 5. rujna pokrenulo postupak protiv Andreja Plenkovića, Davora Božinovića, Tomislava Tolušića, Lovre Kuščevića i Nade Murganić radi kršenja načela djelovanja, odnosno ne dostavljanja dokumentacije koja bi otklonila sumnju da je put službenim zrakoplovom u Finsku poduzet radi stranačkih, a ne državnih interesa. S obzirom da spomenuti članovi Vlade nisu osigurali da se Povjerenstvu dostave zatraženi podaci i dokumentacija, sukladno obvezi iz članka 39. stavka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, postoji mogućnost da su ti dužnosnici postupili nesavjesno, neodgovorno i netransparentno, zaključilo je Povjerenstvo.
Spomenuti dužnosnici višekratno su tvrdili da je troškove puta, u kojem su kombinirani državni i stranački poslovi, platio HDZ, izuzev korištenja službenog zrakoplova. Stoga je Povjerenstvo i od HDZ-a tražilo potrebnu dokumentaciju. Tražili su informacije koji su članovi stranke koji obnašaju dužnosti u Saboru i Vladi sudjelovali na Kongresu EPP-a u Helsinkiju, odnosno je li im za taj put izdan putni nalog te da specificiraju koji su im sve troškovi pokriveni i o tome pošalju svu potrebnu dokumentaciju.
HDZ opisao troškove
Od HDZ-a su 28. prosinca 2018. dobili očitovanje kako su na Kongresu EPP-a 7. i 8. studenog u Helsinkiju sudjelovala 23 člana HDZ-a (nisu poimence nabrojani). Navedeno je da su premijer i predsjednik Sabora u Finskoj imali i bilateralne sastanke s finskim dužnosnicima te susrete s drugim premijerima iz redova EPP-a. Troškovi za predstavnike HDZ-a koji su sudjelovali na Kongresu EPP-a iznosili su 34.009 kuna za smještaj, 40.717 za putovanje komercijalnim letovima i 10.664 za dnevnice, odnosno ukupno 85.391 kunu te su, kako je obrazloženo Povjerenstvu, „podmireni iz sredstava stranke temeljem izdanih putnih naloga“. To očitovanje nije pratila nikakva dokumentacija.
Na dodatni zahtjev za dokumentacijom, HDZ je u siječnju izvukao argument kako sukladno odredbi članka 39. Stavka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, HDZ nije obavezan Povjerenstvu dostaviti tražene podatke i dokumentaciju jer se taj članak odnosi na „tijela javne vlasti“, a HDZ nije tijelo javne vlasti. Konstatiraju kako su u dopisu od 28. prosinca dostavili sve relevantne podatke u vezi s putovanjem.
Njihov stav da HDZ kao stranka nema zakonsku obvezu dostavljanja dokumentacije potvrdila je donekle i Nataša Novaković dopisom HDZ-u u veljači u kojem se navodi da „iako sukladno odredbi članka 39. stavka 5. ZSSI-a, HDZ nije obvezan Povjerenstvu dostaviti tražene podatke i dokumentaciju, Povjerenstvo smatra da bi bilo uputno da, radi razjašnjavanja svih spornih okolnosti, a upravo u cilju zaštite integriteta i vjerodostojnosti članova HDZ-a koji su sudjelovali na Kongresu Europske pučke stranke u Helsinkiju 7. I 8. studenog 2018., a obnašaju visoke dužnosti u Vladi RH, Hrvatskom saboru i pojedinim ministarstvima, dostavi Povjerenstvu tražene podatke“. Traženu dokumentaciju iz HDZ-a nikad nisu dobili.
Podatak da političke stranke nisu izrijekom navedene u dijelu Zakona koji propisuje obavezu surađivanja s Povjerenstvom, a koja se odnosi na „tijela javne vlasti“, ujedno je i jedini točan u Jandrokovićevoj tvrdnji.
Izvlače se na stranku
Očito je, međutim, da se predstavnici vlasti kroz taj podatak nastoje provući, odnosno njegovim ponavljanjem izbjeći obaveze koje jasno proizlaze iz Zakona, a koje se tiču obavezne suradnje s Povjerenstvom za Vladu i premijera, odnosno pojedine ministre i ministarstva.
U prošlog tjedna objavljenom obrazloženju odluke, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa detaljno nabraja kako je od pojedinih dužnosnika i bivših i sadašnjih ministara, odnosno njihovih ministarstava tražilo dokumentaciju, ali jedino što su dobili su očitovanja.
Iz očitovanja HDZ-a proizlazi da je putne naloge izdala stranka koja je na osnovi njih i podmirila troškove. Povjerenstvu su pojedina ministarstva navela kako su ona izdala putni nalog za put ministra u Finsku. Ministarstvo poljoprivrede očitovalo se u veljači 2019. da je „dužnosnik Tomislav Tolušić putovao u Republiku Finsku u svojstvu državnog dužnosnika te mu je Ministarstvo za navedeno putovanje izdalo putni nalog“. Slični odgovori stigli su i iz MUP-a za Davora Božinovića, iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za Nadu Murganić te Ministarstva uprave za Lovru Kuščevića, ali ti putni nalozi nisu i dostavljeni Povjerenstvu.
Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH očitovao se kako u svojim službenim evidencijama ima putne naloge za Andreja Plenkovića i glasnogovornika Vlade Marka Milića. Putni nalozi za Jandrokovića i potpredsjednika Sabora Željka Reinera nisu izdani „budući da je u konzultacijama sa stručnim službama i tajnikom Hrvatskog sabora, a slijedom činjenice da nisu potraživana sredstva iz Državnog proračuna, zaključeno da nije potrebno tražiti izdavanje putnog naloga“, odgovoreno je iz spomenutog ureda, ponovo uz konstataciju kako je troškove podmirila stranka.
Premijer i HDZ odlučili su, zato, dokumentaciju dati na uvid novinarima. Prema svježem uvidu Večernjeg lista, dužnosnici su na put išli s dva putna naloga – jednim koji im je izdan u matičnim ministarstvima, odnosno uredima i drugim kojeg im je izdao HDZ, a u kojem su obračunate i dnevnice. Iz objavljenog putnog naloga premijera Plenkovića što ga je predočila Vlada vidi se da je premijer išao u posjet Finskoj (ne navode se susreti s finskim dužnosnicima) na Kongres EPP-a službenim zrakoplovom te da za to nije uzeo smještaj ni dnevnice na račun državnog proračuna.
Treba naglasiti kako su Vlada i HDZ dokumentaciju proslijedili medijima, ali ne i Povjerenstvu, što je još jedan korak prema slabljenju te institucije.
Slučaj je pokrenut protiv Plenkovića i ministara zbog toga što je tu bila jasna obaveza dostave dokumentacije i „linija zapovjedanja“ unutar ministarstava, dok su se Jandroković i Reiner provukli zbog „tehničkih razloga“. Za nedostavljanje dokumentacije za njihov put od strane Ureda za opće poslove odgovoran je, po dužnosti, ravnatelj, odnosno ravnateljica Ureda. Ona za svoj rad odgovara Vladi kao kolektivnom tijelu, a i spada u „rukovodeće državne službenice na koju se primjenjuju samo one odredbe ZSSI-a kojima je uređena obveza podnošenja izvješća o imovinskom stanju, a Povjerenstvo nije nadležno pokrenuti i voditi postupak protiv nje zbog moguće povrede članka 5. ZSSI-a“.
Povjerenstvo nije “radikalno”, ono samo radi svoj posao
Istina je da za „kršenje načela djelovanja“ nisu propisane novčane sankcije, ali to nipošto ne znači da je to mali krimen. Svojedobno je, podsjetimo, pod pritiskom takve odluke u slučaju Tomislava Karamarka pala Vlada. Netočne su, također, Jandrokovićeve tvrdnje da se Povjerenstvo „postavilo radikalno“, a s obzirom da je ono samo pokušalo ispuniti zadaću zbog koje je osnovano. Podsjetimo, uzgred, kako je upravo uspostava nezavisne institucije za odlučivanje o sukobu interesa bio jedan od glavnih zadnjih preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Zbog medijskih napada vladajućih na Povjerenstvo, ono je u ponedjeljak objavilo priopćenje u kojem najavljuje kako će se radi zaštite obratiti međunarodnim institucijama.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
