Da obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa imaju problema s ispunjavanjem imovinskih kartica nije ništa novoga. Brojni dužnosnici, od ministara pa do načelnika općina, zbog toga su od medija i javnosti bili prozivani, a od nadležnog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kažnjavani. No, čini se da je broj onih koji se uopće ni ne žele zamarati ispunjavanjem kartice – u znatnom porastu.
Prema informacijama koje su Faktografu ustupili iz Povjerenstva u ovom mandatu, zaključno s 10. srpnja, donesene su konačne odluke u 242 predmeta vezano za nepodnošenje imovinskih kartica. “Od toga je obveznicima 34 puta izrečena novčana kazna, 187 puta opomena, 19 puta nije izrečena sankcija zbog proteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti (prema odredbama starog Zakona o sprječavanju sukoba interesa) i dva puta je utvrđeno da do povrede nije došlo”, odgovorili su Faktografu.
Budući da je u mandatu Povjerenstva dok mu je na čelu bila Dalija Orešković za nepodnošenje imovinskih kartica kažnjeno 80 obveznika, a u mandatu Nataše Novaković njih 55, jasno da je ovakvih odluka sada tri i pol puta više.
Iz Povjerenstva nam pojašnjavaju kako se najveći broj kažnjenih obveznika odnosi na direktore – članove Uprave u trgovačkim društvima u kojima jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju većinsko vlasništvo. Potom slijede obveznici na lokalnoj i regionalnoj razini te zaključno obveznici na državnoj razini, kažu iz Povjerenstva.
Problem su im godišnje imovinske kartice
Iako je još 25. prosinca 2021. godine na snagu stupio novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI), a prema kojem su obveznici prošireni na niz novih kategorija osoba – od već spomenutih predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u kojima država ili jedinica lokalne samouprave ima većinski udio pa do ravnatelja ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – neki od njih zapravo toga i i dalje nisu svjesni. Kao što ni oni koji su i ranije bili obveznici ZSSI-ja nisu svjesni promjena oko predavanja kartica koje Povjerenstvu olakšavaju da brže detektiraju one koji to izbjegavaju.
“Oni do tada nisu bili dužni podnositi godišnje imovinske kartice, već su podnosili imovinske kartice samo povodom stupanja na dužnost, prestankom obnašanja dužnosti te u slučaju bitne promjene u imovinskom stanju do kraja godine u kojoj je promjena nastala, a što su procjenjivali sami obveznici sukladno Zakonu i Smjernicama Povjerenstva. Sada postoji konkretno definiran rok podnošenja te je lakše utvrđivati koji obveznici su bili dužni, a nisu podnijeli imovinsku karticu. Isto tako treba reći da je većina predmeta u radu vezana upravo za nepodnošenje godišnje imovinske kartice, a puno manje vezano za imovinske kartice radi stupanja ili prestanka dužnosti”, objašnjava nam predsjednica Povjerenstva, Aleksandra Jozić-Ileković.
Dodaje i da zbog trajne potkapacitiranosti tog tijela trenutačno rješavaju i zaostatke iz doba ranijih mandata, a vezano uz nepredavanje imovinskih kartica ili njihovo nepravilno ispunjavanje, pa je zbog toga i broj tih odluka povećan. Tako su tek početkom ožujka ove godine s 2 000 eura kaznili HDZ-ova gradonačelnika Benkovca, Tomislava Bulića zbog nesklada u imovinskim karticama podnesenim od stupanja na dužnost 2017. godine pa do tada. Jozić-Ileković naglašava i kako su imali niz edukacija na kojima su trebali obavijestiti obveznike o zakonskim izmjenama, ali i o pravilnom ispunjavanju kartica, no neke od njih imale su malu posjećenost ili bi se znalo dogoditi da ne dođe nitko.
Umjesto opomena, novčane kazne
Budući da je predaja ispunjene imovinske kartice (s nadom da je pravilno ispunjena) osnova za bilo kakvo daljnje utvrđivanje mogućeg sukoba interesa ili skrivanje imovine, Povjerenstvo smo pitali koji je njihov stav – treba li zbog ovolikog broja onih koji izbjegavaju tu obvezu pristupiti novim zakonskim izmjenama i strože ih kažnjavati?
“Povjerenstvo je kolektivno tijelo te je većinsko stajalište Povjerenstva da sankcija opomene, a koja se prvenstveno izricala prema obveznicima koji su to postali 25. prosinca 2021. godine, nije polučila rezultate, odnosno da je potrebno nepodnošenje imovinskih kartica sankcionirati novčanim kaznama u svim onim slučajevima kada obveznici i po Obavijesti o pokretanju nisu podnijeli traženu imovinsku karticu”, odgovorili su Faktografu.
Ipak dodaju i da je manjinsko stajalište da prilikom izricanja sankcije za nepodnošenje imovinske kartice treba sagledati činjenicu je li protiv obveznika ranije vođen predmet pred Povjerenstvom i je li mu ranije izrečena sankcija te ako nije da je bolje izreći opomenu.
U proceduri još 116 predmeta
Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da je u proceduri još trenutno oko 116 predmeta otvorenih povodom nepodnošenja imovinske kartice. Budući da je vjerojatno za očekivati da će u većini njih biti donesena odluka o novčanoj kazni ili opomeni, broj onih koji su kažnjeni zbog neispunjavanja izuzetno bitne obaveze mogao bi se popeti na 300-tinjak.
Kako u Povjerenstvu tvrde da u bazi imaju oko 3 000 obveznika, to bi značilo da čak 10 posto njih uopće ne mari za Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ako pak ne mare za zakon do te razine, upitno je hoće li ih novčane kazne uopće natjerati da počnu mariti.
