Netočno je da proizvođači cjepiva ubijaju rakove zbog njihove plave krvi

P.V.

Među korisnicima društvenih mreža širi se još jedna dezinformacija o štetnosti cijepljenja. Tvrdnja da farmaceutska industrija ubija milijune rakove bodljaša (koji se još nazivaju i potkovičasti rakovi) zbog njihove plave krvi nije točna.

Predmetnu dezinformaciju proširio je portal Dnevno.hr, u tekstu iz 2016. godine naslovljenom “STRAŠNA SLIKA ‘CJEPIVA’ OBILAZI SVIJET: Ovo se nalazi iza svakog cjepiva koje ste ikad primili! (FOTO)”. Tekst (arhiviran ovdje) potpisuje autorica Zrinka K. koja na portalu Dnevno.hr redovito objavljuje netočne i manipulativne tvrdnje (tzv. “lažne vijesti”).

Točno je da se krv rakova bodljaša koristi u farmaceutskoj industriji. Kompanijama koje proizvode lijekove krv rakova bodljaša potrebna je zbog iznimnog svojstva da reagira na prisutnost bakterija. Krv rakova bodljaša stoga se koristi za testiranje sigurnosti lijekova: ako bakterije dođu u kontakt s njihovom plavom krvlju, dolazi do stvaranja ugruška u kojima se bakterije zarobljavaju.

Krv rakova zbog toga se miješa s lijekovima. U slučaju prisutnosti bakterija, krv rakova će bakterije zarobiti u želatinoznim kapsulama. Gel će imobilizirati bakterije, ali neće ih ubiti. Na ovaj način omogućeno je efikasnije testiranje sigurnosti lijekova prije nego što ih se stavi u uporabu.

Ovo iznimno svojstvo krvi rakova bodljaša opisano je u dokumentarcu američke televizije PBS iz 2014. godine. Iz predmetnog dokumentarca, odnosno iz teksta na portalu američkog časopisa The Atlantic koji je prepričao radnju PBS-ovog dokumentarnog filma, preuzeta je fotografija koja prati tekst na portalu Dnevno.hr, a koja prikazuje crpljenje krvi rakova bodljaša u laboratorijskim uvjetima. Na portalu Dnevno.hr se neistinito tvrdi da se radi o fotografiji koju su u svijet odaslali neimenovani eko-aktivistički zviždači.

Netočna je i tvrdnja da se rakovi bodljaši ubijaju zbog njihove plave krvi. U procesu ekstrakcije rakovima se uzima oko 30% krvi iz tijela, nakon čega ih se vraća u ocean. Većina životinja preživi proces ekstrakcije krvi. Procjenjuje se da zbog crpljenja dragocjene plave krvi umire oko 15 posto rakova podvrgnutih zahvatu. Informacije o uporabi krvi rakova bodljaša u farmaceutskoj industriji nisu tajna, niti predstavljaju međunarodnu zavjere: moguće ih je pronaći čak i na hrvatskoj Wikipediji.

Broj rakova bodljaša u prirodi zadnjih godina je primjetnom opadanju. Evidentno je da je korištenje njihove krvi za testiranje sigurnosti lijekova doprinijelo opadanju populacije rakova bodljaša, ali u kombinaciji s nizom drugih faktora, prvenstveno utjecaja klimatskih promjena i korištenja njihovog mesa kao mamca za izlov drugih životinjskih vrsta (Bloomberg).

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"