Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od 2017. godine pa do kraja listopada ove godine niti jednu evidentiranu nezaposlenu osobu kojoj je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj nije uputio na tečaj hrvatskog jezika, iako je to jedna od mjera iz Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine.
Prema tom dokumentu, HZZ je u program učenja hrvatskog jezika u 2017. godini trebao uputiti 113 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, odnosno 625 osoba tijekom prošle te 618 osoba tijekom ove godine. Jednak broj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita trebao je biti uključen i u ostale aktivnosti HZZ, odnosno mjere aktivne politike zapošljavanja.
„Aktivnosti motiviranja i podizanja svijesti o važnosti učenja hrvatskog jezika kontinuirano se provode kroz aktivnosti individualnog savjetovanja i informiranja kroz individualne konzultacije, no konkretno upućivanje na tečaje u obrazovne ustanove nije provođeno jer HZZ nije zaprimio informaciju od nadležnog tijela o obrazovnim ustanovama u kojima se provode tečajevi i hodogram upućivanja osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita“, odgovoreno nam je iz HZZ-a. Nadležno tijelo koje HZZ navodi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je prema Akcijskom planu sunositelj mjere učenja hrvatskog jezika.
U nedostatku sustavnog rješavanja problema, HZZ-u nije preostalo nego da nezaposlene azilante upućuje na nevladine udruge. „HZZ je upućivao osobe pod međunarodnom zaštitom na kontakte nositelja projektnih aktivnosti usmjerenih, između ostalog, učenju hrvatskog jezika“, navode iz HZZ-a, objašnjavajući kako je uglavnom riječ o nevladinim organizacijama i ustanovama za obrazovanje odraslih.
Prema zadnjim podacima Ministarstva unutarnjih poslova međunarodna zaštita odobrena je za 884 osobe, pri čemu je azil odobren za 742, a supsidijarna zaštita za 142 osobe. Gledajući po godinama, međunarodna zaštita je u 2017. godini odobrena za 211 osobu, lani za 260 osoba, a do kraja rujna ove godine za 134 osobe.
Nepotrošena proračunska sredstva
Kada se ti odobreni zahtjevi za azilom i supsidijarnom zaštitom stave u odnos s aktivnostima koje su planirane Akcijskim planom integracije osoba s međunarodnom zaštitom, jasno je da je taj dokument daleko optimističniji od onog što se zbiva u stvarnosti. No, u kojoj mjeri se brine o integraciji ljudi koji su zaštitu dobili vidljivo je i kroz ispunjenje mjera akcijskog plana usmjerenih prema jačanju kapaciteta nezaposlenih osoba s ciljem njihova uključivanja na tržište rada.
Ovogodišnjim proračunom, primjerice, HZZ-u je dodijeljeno 1,5 milijuna kuna za realizaciju mjera, odnosno operativnog programa za uključivanje osoba s međunarodnom zaštitom. Međutim, rebalansom proračuna ta su sredstva srezana za gotovo 80 posto pa će se umjesto 1,5 milijuna kuna za njihovo uključivanje u programe aktivne politike zapošljavanja, u ovoj godini potrošiti svega 335 tisuća kuna.
Prema podacima koje nam je dostavio HZZ, u neku od mjera aktivne politike zapošljavanja do kraja listopada ove godine bilo je uključeno 16 osoba s međunarodnom zaštitom, dok su lani mjerama bile obuhvaćene 22 osobe, a u 2017. godini sedam osoba.
Akcijski plan, pak, predviđao je da će HZZ u 2017. godini u mjere aktivne politike uključiti 113 osobu s odobrenom međunarodnom zaštitom, odnosno 625 osoba tijekom prošle te 618 osoba u ovoj godini.
U evidenciji nezaposlenih osoba trenutno je 151 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, navode iz HZZ-a. Na burzu rada tijekom godine prijavilo ih se 263, a njih 112 se zbog zapošljavanja odjavilo iz registrirane nezaposlenosti. Lani su u evidentiranoj nezaposlenosti bile 144 osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, dok ih je u 2017. godini bilo 126.
Vlada je na ovotjednoj sjednici usvojila izvješće o provedbi mjera iz Akcijskog plana za protekle dvije godine (točka 8.b) te priznaje da dio predviđenih mjera ili nije proveden ili je djelomično proveden.
Većina aktivnosti prepuštena nevladinim udrugama
„Od ukupno 23 cilja te 58 mjera čiji je rok provedbe bio u 2017. i 2018. godini ili kontinuirano, u 2017. godini provedene su 32 mjere, 9 mjera je djelomično provedeno, dok 5 mjera nije provedeno. U 2018. godini provedene su 42 mjere, 10 mjera je djelomično provedeno, a 3 mjere nisu provedene“, navodi Vlada.
Kada je riječ o učenju hrvatskog jezika, iz tog je dokumenta razvidno da su većinu aktivnosti u 2017. i 2018. godini provodile nevladine udruge – Centar za mirovne studije i Isusovačka služba za izbjeglice. Vlastitim sredstvima oni su radili s djecom i odraslima smještenim u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini. Kada je riječ o tečajevima hrvatskog jezika za koje su sredstva osigurana preko resornog ministarstva, prema podacima iz Vladina izvješća, u 2017. godini 89 osoba u Zagrebu, Velikoj Gorici, Kutini, Crikvenici i Osijeku bilo je na tečajevima, dok je lani tečajeve završilo 40-tak osoba. Osim toga, pripremnu i dopunsku nastavu hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama polazilo je 132 učenika u 2017. godini te 90 učenika lani.
