Iako je prošlo već šest mjeseci u ovoj godini, tek je prije nekoliko dana završeno e-savjetovanje o nacrtu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2026. godinu. Još uvijek nije jasno ni kada će je Vlada donijeti niti kada će Uredba stupiti na snagu . U proteklih deset godina nije se dogodilo da se taj dokument, važan za financiranje civilnog društva u Hrvatskoj, donosi tako kasno. Službenog obrazloženja nema.
Prema nacrtu Uredbe, kojeg predlaže vladin Ured za udruge, ove godine će se organizacijama civilnog društva za njihove programe dodijeliti 144,6 milijuna eura iz dijela prihoda od igara na sreću.
Do sada su ta sredstva raspoređivana između osam sektora: za programe koji doprinose razvoju sporta, borbi protiv ovisnosti, za one koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, za programe osoba s invaliditetom, tehničku kulturu, izvaninstitucionalnu edukaciju i odgoj djece i mladih, za kulturu te za one programe koji pridonose razvoju civilnog društva.
Ove godine dodana su i dva nova područja, podužih naslova i “domovinskog naboja”. Jedno su programi “koji pridonose psihosocijalnom osnaživanju i podizanju kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata te promicanju i očuvanju vrijednosti Domovinskog rata”. Drugi novi sektor su programi “koji pridonose demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske“.
Zbog ubacivanja Domovinskog rata i demografije, za koje će ići 8,99 posto predviđenog godišnjeg budžeta od igara na sreću, udio financiranja drugih programa znatno je smanjen, posebno za humanitarne i socijalne programe (s 12,14 posto na 7,73 posto). S druge strane, Hrvatski olimpijski odbor bi još novaca za sport iako ti iznosi svake godine kontinuirano rastu i daleko premašuju iznose koje dobivaju udruge iz drugih sektora.
Tijekom javne rasprave na platformi e-Savjetovanje upozoreno je da se ponavlja iskustvo proteklih godina da se javno savjetovanje o tako važnom dokumentu provodi u samo 10 dana, da i ove godine nije jasno temeljem kojih analiza su predloženi udjeli pojedinih područja te da se iz godine u godinu uredba o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću donosi sve kasnije. Sve to ne doprinosi transparentnosti čitavog postupka i pokazuje nepovjerenje i ignorantski stav vlasti prema organizacijama civilnog društva kao važnog aktera u formiranju javnih politika, poručilo je više organizacija uključenih u e-savjetovanje.
Dva nova područja ubačena u tišini
Dosadašnjih osam sektora u kojima djeluju organizacije civilnog društva, a koji su imali pravo na dio sredstava od igara na sreću, određeni su još Zakonom o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara iz 2002. godine U okviru tih osam područja bili su i programi braniteljskih udruga i demografije, ali kao dio humanitarnog i socijalnog sektora odnosno područja kulture.
Tako je bilo punih 23 godine, sve do nedavno.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću iz 2025. godine, dok se javnost fokusirala na uvođenje strožih mjera za kockarnice, Vlada je provukla i izmjene članka 8. kojima su područja Domovinskog rata i demografije ubačena kao posebni sektori koji će dobivati novac od dijela prihoda od igara na sreću, sa zasebnim budžetom.
Time je HDZ sa svojim koalicijskim partnerom Domovinskim pokretom odškrinuo vrata da braniteljski programi i projekti populacijske politike dobiju puno više novaca od igara na sreću nego do sada.
Tako je, prema predloženoj Uredbi, sada za programe braniteljskih udruga predviđeno dva i po puta više sredstava od igara na sreću nego prije. Lani, po tadašnjoj Uredbi, dok su se programi braniteljskih udruga još financirali u okviru socijalne i humanitarne djelatnosti, za programe braniteljskih udruga bilo je predviđeno oko 846 tisuća eura, sada je to 2 milijuna eura.
Još je veći porast kod financiranja programa vezanih za demografiju. Tako je lani, u okviru humanitarnog i socijalnog sektora, za Provedbu mjera obiteljske i populacijske politike bilo planirano oko 530 tisuća eura za programe civilnog društva, a sada – kada je “demografija” dobila posebnu stavku – taj je iznos narastao gotovo osam puta, na 4,2 milijuna eura. Pored toga, duplo je više i za programe i projekte hrvatskog iseljeništva, sa 435 tisuća eura na 900 tisuća eura. Uveden je i novi Program poticanja povratka s predviđenim iznosom od 1,5 milijuna eura.
Ukratko, za novu stavku “demografska revitalizacija Hrvatske” planira se izdvojiti 7,1 milijun eura, što je gotovo tri i po puta više nego što će zajedno dobiti sve nevladine organizacije koje se bave izvaninstitucionalnom edukacijom i odgojem djece i mladih, za koje je planirano 2,1 milijun eura.
Zanimljivo da dodavanje dva nova sektora, “Domovinski rat” i “demografija”, u Zakon o igrama na sreću nije bilo predviđeno u prvom čitanju u Saboru. Oni su ubačeni naknadno u Konačni prijedlog Zakona, bez posebnog obrazloženja Vlade. I to unatoč tome što to nitko nije izrijekom tražio tijekom prve saborske rasprave niti je itko podni takav amandman. Čak ni Domovinski pokret.
Kada je konačni prijedlog izmjene Zakona o igrama na sreću na sjednici Vlade predstavljao tadašnji ministar financija Marko Primorac ni riječju se nije osvrnuo na tu novinu. Štoviše, u 15-minutnoj prezentaciji novih zakonskih rješenja, spomenuo je samo da od igara na sreću
dio sredstava ide za (dotadašnjih) osam sektora, ali ne i za dva nova. Na ekranu je prikazan raspored postotaka po sektorima iz 2024. godine, bez ijedne riječi da se sada to mijenja.
Socijalnim projektima 5,4 milijuna eura manje
Zbog dodavanja “Domovinskog rata” i “demografije” u raspodjelu dijela sredstava od igara na sreću, znatno se smanjio udio ostalim sektorima.
Najviše će trpjeti organizacije koje se bave humanitarnom i socijalnom djelatnošću. Njihov udio pao je s 12,14 posto na 7,73 posto, odnosno sada je predviđeno da će svi humaniratni i socijalni projekti zajedno dobiti 11,18 milijuna eura, a lani su planirana sredstva iznosila
16,55 milijuna eura.
Pučka pravobraniteljica izrazila je “snažno neslaganje” s takvim drastičnim smanjenjem, zbog čega će trpjeti i te organizacije, ali i građani koji koriste njihove usluge.
Sudjelujući na e-savjetovanju, Pučka pravobraniteljica upozorila je na porast stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, veliku dohodovnu nejednakost i regionalne razlike te dodatnu ranjivost starijih osoba i osoba s invaliditetom kao i na porast inflacije i troškova života.
Zbog svega toga, ne bi se trebala smanjivati sredstva za socijalne i humanitarne organizacije, upozorila je Pučka pravobraniteljica.
Osjetno je smanjeno i izdvajanje za programe koji se bore protiv raznih oblika ovisnosti, s 3,44 posto na 2,66 posto, odnosno s 4,69 milijuna eura na 3,85 milijuna eura.
Zbog ubacivanje dva nova “domovinska” sektora smanjio se i udio predviđen za kulturu, za osobe s invaliditetom, za programe udruga koji se bave tehničkom kulturom te za organizacije koje doprinose razvoju civilnog društva.
Samo zahvaljujući tome što je planirani prihod od igara na sreću u ovoj godini veći nego lani, 144,6 milijuna eura u odnosu na 136,3 milijuna eura, većini područja bit će dodijeljena sredstva u približnom iznosu kao i lani, unatoč smanjenju njihovih udjela.
Hrvatski olimpijski odbor nezadovoljan
Među onim područjima kojima se smanjio postotak od igara na sreću su i oni programi koji se tiču sporta, ali gledajući u eurima sredstva će biti čak i povećana. Sport je godinama rekorder u iznosima koje dobiva od igara na sreću. To ipak nije spriječilo Hrvatski olimpijski odbor (HOO) da traži povećanje iznosa za ovu godinu.
U posljednjih deset godina, od prvog mandata Plenkovićeve vlade, izdavanja za sport su kontinuirano rasla, posebno iznosi koje je od igara na sreću dobivao HOO, o čemu je Faktograf nedavno detaljno pisao.
Tako su od igara na sreću, sportski programi u 2017. godini dobili 35 posto, odnosno oko 19 milijuna eura, od čega je najviše otišlo za Hrvatski olimpijski odbor za programe javnih potreba u sportu na državnoj razini, pa sve do lani kada je za sport od dijela prihoda od igara na sreću išlo čak 38,54 posto, odnosno 52,5 milijuna eura. Od toga je opet najviše otišlo HOO-u za raspoređivanje sportskim savezima koji su u njegovoj ingerenciji. Sada bi sportu išlo 36,76 posto, odnosno 53,2 milijuna eura i opet bi rekorder bio – HOO.
Posljednjih mjeseci HOO i više sportskih saveza tresu korupcijske afere (1, 2), ali to HHO nije spriječilo da je uključi u e-savjetovanje oko nove Uredbe i požali se na opća poskupljenja i povećane troškove zbog čega traže dalje povećanje izdvajanja za sport (a time i za HOO, naravno).
“Posljednjih godina značajno su porasli troškovi prijevoza, smještaja, energije, sportske opreme, organizacije natjecanja i stručnog rada, što stvara sve veće financijsko opterećenje za nacionalne sportske saveze, sportske klubove i sportaše. Navedeni izazovi posebno su izraženi u vrhunskom sportu, gdje je za održavanje međunarodne konkurentnosti nužno osigurati kvalitetne uvjete pripreme, stručnu znanstvenu i medicinsku potporu te redovito sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima”, navode iz HOO-a.
Posebno ih brine što je u Državnom proračunu za 2026. godinu, navedeno da će za Programe javnih potreba u sportu na državnoj razini Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez dobiti 49,1 milijun eura, a da će prema predloženoj Uredbi dobiti 2,3 milijuna eura manje. Ako, međutim, uspoređujemo ovogodišnju Uredbu s Uredbom iz 2025. za Programe javnih potreba u sportu na državnoj razini planirano je čak i povećanje od 500 tisuća eura, ali to HHO (namjerno) ne uspoređuje,. Lani je za tu svrhu planirano 46,3 milijuna eura, a za ovu godinu 46,8 milijun eura.
Kao argumente zašto sport od igara na sreću treba zadržati znatan dio kolača, HHO navodi i to “da značajan dio prihoda, osobito od sportskog klađenja, proizlazi upravo iz interesa građana za sport” te da “sportsko klađenje ostvaruje prihode zahvaljujući postojanju sportskih natjecanja, popularnosti sportova te rezultatima i uspjesima sportaša”.
“Stoga je opravdano i društveno odgovorno da se veći dio prihoda ostvarenih od takvih aktivnosti usmjeri upravo u sport, kao područje koje generira interes na kojem se navedeni prihodi temelje”, predlažu iz HOO-a.
Upozoravaju i da će nacionalnim sportskim savezima biti potrebna dodatna sredstva zbog uvođenja novog Pravilnika kojim se želi povećati transparentnost trošenja novaca u sportu. “Bez odgovarajućeg povećanja raspoloživih sredstava postoji rizik da dio propisanih ciljeva i mjera neće biti moguće ostvariti u punom opsegu”, zaključuju u Hrvatskom olimpijskom odboru.
Primjedbe na e-savjetovanju
Za razliku od HOO-a kojeg brine isključivo izdvajanje za sport, ostalih četrdesetak komentara različitih nevladinih organizacija i institucija brine i čitav postupak donošenja Uredbe, njezino sve kasnije donošenje s vrlo kratkim rokom javne rasprave, bez jasnih i javno dostupnih sektorskih analiza utroška sredstva i potreba po pojedinim područjima.
Pučka pravobraniteljica je upozorila da skraćivanje rokova e-savjetovanja, nije u skladu sa Zakonom o instrumentima politike boljih propisa koji skraćivanje savjetovanja na manje od 30 dana dozvoljava samo u slučajevima posebnih okolnosti poput onih koji ugrožavaju život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost ili uzrokuju gospodarsku štetu, što ovdje nije slučaj.
Problem je i što se Uredba za 2026. koja je od krucijalnog značaja za financiranje civilnog sektora donosi tek sada, što otežava rad nevladinim organizacijama.
“To ukazuje i na nedostatak svijesti o važnosti doprinosa civilnog društva u pružanju usluga mnogobrojnim građanima, uključujući i ranjive članove društva, kao i u izgradnji i očuvanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava”, upozorava Pučka pravobraniteljica.
Dio udruga zanima i zbog čega kao posebni sektori nisu izdvojeni programi zaštite okoliša.
“Već dugi niz godina zagovaramo uvođenje novog područja zaštite okoliša i prirode. Riječ je o području od strateške važnosti za Hrvatsku, prepoznatom kroz europski i nacionalni zakonski i strateški okvir i mnogobrojne javne politike. Unatoč tome, organizacijama civilnog društva koje u ovom području provode brojne aktivnosti od javnog interesa i dalje nije osigurana sustavna financijska podrška kroz raspodjelu prihoda od igara na sreću”, podsjećaju 32 ekološke udruge okupljene u mrežu Zeleni forum.
Matica umirovljenika traži da posebni sektor budu i programi za udruge koje se bave starijim osobama.
Ekološke udruge, ali i Centar za mirovne studije, zabrinjava što je uvođenjem dva nova područja “Domovinski rat” i “demografija” značajno smanjen udio za socijalne i humanitarne programe kao i za one koji doprinose razvoju civilnog društva te što su njihovi udjeli smanjeni bez ikakvog obrazloženja.
“Posebno zabrinjava da se značajan dio sredstava i dalje usmjerava na programe koje provodi Hrvatski olimpijski odbor. To je problematično u svjetlu nedavnih medijskih napisa i javno iznesenih informacija o netransparentnom upravljanju, tajnim ugovorima i nepravilnostima u poslovanju HOO-a. Takva preraspodjela ne ostavlja dojam da su prioriteti određeni temeljem javne koristi, stvarnih društvenih potreba i dokazanih učinaka financiranja”, poručuju iz Zelenog foruma.
Godinama ista priča
Onima koji iole prate način raspodjele prihoda od igara na sreću, pa i nama medijima, čitava priča nalikuje na beskrajni dan. Problemi u raspodjeli tih sredstava ciklički se ponavljaju iz godine u godinu, bez ikakvog vidljivog pomaka.
Uredba se sve kasnije donosi. U prvim godinama Plekovićevog mandata uspijevalo se donijeti uredbu do početka godine na koju se odnosi, da bi za 2022. godinu bila donesena u veljači te godine, u idućim godinama ožujku, a lani je donesena tek u travnju. Sada su probijeni svi dosadašnji rokovi, jer uredba ni krajem lipnja još nije bila ni na Vladi.
Unatoč kritikama, e-savjetovanje uporno traje u prosjeku desetak dana. Najduže je bilo 2017. godine 21 dan, a najkraće lani samo 6 dana. Udruge godinama negoduju, ali nadležni u vladinom Uredu za udruge i Ministarstvu financija uporno ponavljaju da su kraći rokovi savjetovanja zbog toga jer je “uredbu nužno žurno donijeti zbog osiguranja neometanog i kontinuiranog provođenja programa i projekata
namijenjenih ranjivim skupinama”.
Godinama udruge ponavljaju molbu da se jasno i transparetno iznesu sektorske analize i izrade kriteriji temeljem kojih se vrši raspodjela sredstava od igara na sreću, a vlast isto tako uporno (generički) odgovara da se prijedlozi raspodjele i visine pojedinih programskih aktivnosti “temelje na provedenim analizama prioritetnih sektorskih problema, uzimani su u obzir i zahtjevi za financiranje, visina financiranja sličnih programa i neutrošenih prihoda u prethodnim godinama te vlastiti izvori tijela državne uprave koji koriste sredstva od igara na sreću“.
Sustavno se marginalizira i rad Savjeta za razvoj civilnog društva. Prijedlog Uredbe za 2026. poslan je članovima Savjeta u petak, 24. travnja iza 22 sata da bi se pripremili za sjednicu zakazanu za ponedjeljak 27. travnja. Već godinama mediji se ne pozivaju na sjednice Savjeta, a internetski prijenos (1, 2, 3, 4) je očajno loš, tako da je javnost rada Savjeta samo na papiru.
Inače pregledom e-savjetovanja od 2017. do 2025. godine, ni Ministarstvo financija ni vladin Ured za udruge nisu prihvatili ni jedan prijedlog nevladinih organizacija ili Pučke pravobraniteljice koji se tiče Uredbe o igrama na sreću. Najčešći odgovori su bili “prima se na znanje“, odnosno da se izneseni prijedlog “ne prihvaća”.
Možda nas ovaj put iznenade i promijene sporne stavke u Uredbi na koje ima najviše primjedbi. To bi bilo prvi prvi put u deset godina. Rok za odgovor nadležnih na iznesene primjedbe u e-savjetovanju je 29. lipnja. Istovremeno, roka za konačno donošenje Uredbe i dalje – nema.
